João 8

VEKAPAWAI VALIGUNA (KHZ) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na Iesu Olive Golonai eagoto.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Elaganiato amoamo valiguna ia maewaikuleto Rupu Veaganai. Vonai taunilimalima maparara geagoto genai, getanu-gegelagiato, ne etanu-talito, evega-riparato.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 Ne rova gevevega-ripagirawai talimara e Parisea talimara na gare ta Iesu genai geago-agiato. Vogare eveopa-lemawai aonai gerawaliato, ne geago-agiato, Iesu ria getanu-tagowai talimara maparara wailarai gevevega-rugaato.
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, egare eveopa-lemavona aonai pege rawalia.
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 Mose gena rova ekilana, vovetaina pia kala garera, vatu na paia vale matera. Goi rakagau notina?”
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Vovetaina gekilato, Iesu gekalatovoato, pia vega-verauleaa ulanana. Na Iesu erupu-talito, kwano ai ririna na etalotaloto.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Ira na Iesu roe wagerenagiawai aonai, erugaitito, ne evaikilarato, netiwato, “Rai gomi aomi ai rogotina ere kala rakava genai, ia na vatu pene gapia, egare pene vale-kunea.”
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 Ne Iesu maerupu-talito, kwano ai maetalotaloto.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Ira na vokila gekamonagiato aonai, ira kwapurakwapura aorai geripato mageria kala rakava, gaurai kwapurakwapura gelakavagi-lakavagito; talima kamura gelaka-kuneto mulinai vou gulu valigu magelakato. Iesu gereganamo eruga-tagowai, vogare goti.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 Ia erugaitito aonai, talima ta ati egitaato, vogaremo, ne erenagiato, netiwato, “Goi pege vega-rakavamu talimara arigia? Taa na gemu rakava metauna voiana ati pevenimu?”
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 Vogare evega-geleto, netiwato, “Velekou, ta vagi maki aikina.” Gaurai Iesu ekilato, “Au na maki gemu rakava metauna voina ati pana venimu. Ono laka, na ragai mapono kala-rakava-wai.”]
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 Na Iesu taunilimalima evopata-venirato, netiwato, “Au tanopara maekana. Rai au muliku ai pene laka talimana, mukunai ati pene laka, na maguli maekana pene vaia.”
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 Parisea talimara na gevaikilaato, negtiwato, “Goi matotaumu ovevaravaragina; gaurai goi gemu varavara ati taunatauna.”
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 Iesu evega-geleto, netiwato, “Aikina, au matotauku avekilagina, na au na rakagau akilagiana gauna taunatauna. Kwalana au ripaku ravanana avogomaito e ravanana mapana ago. A gomi ati ripami au ravanana avogomaito e ravanana mapana ago.
14 Jesus respondeu:
15 Gomi taunilimalima geria veagirori rauparanai goveagirorina. Au na ta ati aagiroriana.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Na pene au pana veagirori genai, geku veagirori taunatauna. Kwalana au ati geregakumo aveagirorina, na Tamaku, au etugukuto Palaguna, au goti.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 Gomi gemi rovai maki evetaina ekilana, talima ruala na kila kwapunamo gekilagiana genai voo taunatauna.
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 Au matotauku avekilagina; e Tamaku, etugukuto Palaguna, na au maki ekilagikuna.”
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 Gaurai ira na gerenagiato, negetiwato, “Goi tamamu ariginai?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Gomi ati ripami au, e Tamaku maki ati ripami. Pere au pogoro ripaku, Tamaku maki pogoro ripaa.”
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 Iesu gena ekila Rupu Veaga aonai evevega-ripawai, moni geura-koukourawai mauana kapunai. Talima ta ati enapakauto genai, kwalana ia gena toma rogotina ere kwara.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 Iesu na evaikila-wairato, netiwato, “Au alaka-gerevagina. Gomi na pio tavuku, na gemi kala rakava aonai pio kwarega. Au pana ago kapunai, gomi ati pio ago ripa.”
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 Na Iuda talimara gekilato, “Ia pekila, ia pene ago kapunai ita ati pita ago. Voia ganina ia matotauna pene vevagi, pa?”
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 Iesu evega-geleto, netiwato, “Gomi etanopara genana ekalamito, na au kukunana amarigoto. Gomi etanopara talimami, na au ati etanopara talimaku.
23 Jesus lhes disse:
24 Gaura pakurai au na gomi pavaikilami; gemi rakavai pio kwarega. Kwalana pene au, Keriso, ati pio vega-taunataunaku genai, gemi rakavai pio kwarega.”
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 Na ira na gerenagiato, negetiwato, “Goi rai?” Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Tovotovonai vegata gemi akilagirawai vetaina.
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Kila vovogo para kilagira e para agirorimi, kwalana gemi kala vetainai. Na kwapunamo, au etugukuto Palaguna taunatauna, e ia genana akamonagito kilara tanoparai getaluna talimara avega-riparana.”
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Ira ati getugamagi-iluto Iesu na Tamana ekilagiawai.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 Gaurai maevaikilarato, netiwato, “Gomi na Taunilimalima Natuna pio gapi-itia mulinai vou, pio ripa au Keriso. Ne pio ripa, au geregaku na gau ta geku ririwaimo ati akalaana, na Tamaku na au rakagau evega-ripakuna kilaramo, au na gomi avega-ripamina.
28 Então Jesus disse:
29 E au etugukuto Palaguna au goti, au ati eraokwanikuna; kwalana au na vanagivanagi ia na everere-agirana kalaramo akalarana.”
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Talima vogona na Iesu gevega-taunataunaato, ekila ekilagirawai gaurai.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 Ne Iesu na Iuda talimara, ia gevega-taunataunaato talimara, evaikilarato, netiwato, “Pere gomi na au geku vevega-ripa kilara pio kwalanara genai, gomi au geku melo taunatauna.
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 Gaurai taunatauna pio ripaa, e votaunatauna na pene luga-vaginmi, gau kwauta na ati mapene ligoligomi.”
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ai Aperaamo kalakalana e inagulu talimana ati voina talimanai ati gaagoto. E goi rakagau gaurai okilana, ‘Taunatauna na pene luga-vagimi’?”
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, rai rakava ekalaana, ia kala rakava gena inagulu talimana ati voina talimana.
34 Jesus respondeu:
35 Inagulu talimana ati voina talimana numai ati pene talu kikitali, na numa gatana natuna vou numai pene talu-vanagivanagi.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 Gaura pakunai pene Palagu Natuna na pene luga-vagini genai, gomi pio veluga-vagi vegata, gau kwauta na ati mapene ligoligomi.
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Au ripaku gomi Aperaamo kalakalana, na gomi goririwana, au pio vagiku, kwalana gomi na geku vevega-ripa kilara, ati vagi gogapi-ragerana.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 Au na rakagau Tamaku genai agitarato gaura gomi avaramina, a gomi tamami genana gokamonagito gaura gomi na gokalarana.”
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 Ira na Iesu gevega-geleato, negetiwato, “Ai tamamai Aperaamo.” Iesu na evaga-gelerato, netiwato, “Pere gomi taunatauna Aperaamo natuna genai, ia na ekalarato kalara gomi na maki pogoro kalara.
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Au Palagu genana akamonagirato kilara taunataunara maparara gomi avaramina, na gomi goririwana, au iovagiku nogotina. Aperaamo vovetaina ati ekalato.
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 Gomi matotaumi tamami (Tiapolo), na rakagau ekalana kalana gokalaana.” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ai ati kuvia lema talimamai. Ai Tamamai Palagumo geregana.”
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Pene Palagu taunatauna gomi Tamami genai, au pogoro ulamagiku. Kwalana au Palagu lagana na avogomaito. Au geku ririwai ati avogomaito, na ia na etugukuto.
42 Jesus disse:
43 Rakagau gaurai au na rakagau akilagiana kilana ati gotugamagi-iluana? Kwalana au geku kila ati gelegele pio kamonagira.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Gomi tamami Tiapolo gena taunilimalima, pe gomi goririwana tamami na eririwa-rakavarana kalara pio kalara. Tovotovona na vegata ia vevagi-repa talimana e kila taunatauna ati ekwalanaana, kwalana ia aonai kila taunatauna ta ati emiana. Ia eopana, voo ia gena maguli taunatauna. Kwalana ia opa talimana, opakau maparara tamara.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Na au na gomi kila taunatauna avaramina, aonai gomi na au ati govega-taunataunakuna.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Na gomi taa na au geku ai kala rakava ta porawalia pa? A pene au na kila taunataunana akilagiana genai, rakagau gaurai au ati govega-taunataunakuna, ei?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Palagu natuna na Palagu gena kila pene kamonagia. A gomi ati Palagu natuna, gaura pakurai ati gokamonagina.”
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 Ne Iuda talimara na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Ai taunatauna garorirorina. Goi Samaria talimamu e palagu rakavana na peporogimu.”
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 Iesu evega-geleto, netiwato, “Au palagu rakavana na ati pegorogiku. Au Tamaku akupa-rageana, na gomi na au ati gokupa-ragekuna.
49 Jesus respondeu:
50 Au matotauku araku vega-ragena rauparana ati atavuana; na ia talima taa na etavuana, e ia Kota ekamonagina talimana.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Taunatauna vegata, avaikilamina, au geku kila pene kwalanaa talimana ati pene kwarega.”
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 Iuda talimara gekilato, “Ai ewagumona paga ripa-namanama, goi palagu rakavana na eporogimuto. Aperaamo ekwaregato, peroveta talimara maki gekwaregato, a goi okilana, rai na goi gemu kila pene kwalanara talimana ati pene kwarega.
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 Ai tamamai Aperaamo ekwaregato. Goi na ia, ai tamamai Aperaamo, oiwaato, ei? Ia ekwaregato e peroveta talimara maki gekwarega-gatuto. Goi otugamagina, goi rai?”
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 Iesu evega-geleto, netiwato, “Pere au matotauku para vevega-rage, geku vevega-rage ati ganina. Na au Tamaku na evega-ragekuna. E ia gomi na gokilagiana, gokilana gomi gemi Palagu nogotina.
54 Jesus respondeu:
55 Gomi ati ripami ia, na au ripaku ia. Pene au pana kila, au ati ripaku ia, au opakau talimaku gomi vetaimi, na au ripaku ia, e gena kila akwalanarana.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Gomi tamami Aperaamo etugamagito, au geku vogomai tomana pene gitaa netiwato, gaurai everereto. Egitaato, ne aona enamato.”
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 Iuda talimara na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Goi gemu maguli rigolora gagala imaima (50) maki rogoti ere rawalia, rakagau gaurai Aperaamo ogitaato notina?”
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, Aperaamo rogoti ere wala aonai, au amaguliwai.”
58 Jesus respondeu:
59 Ne vatu gegapito, ia vatua negetiwato, na Iesu elaka-veavugato, ne vekarawarana Rupu Veaga aonana elaka-piatito.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.