Romanos 11
Nhandejáry Nhe'ẽ (KGKNT) vs AAI
1 Ha'e-ta peẽ-my: Judeu kwéry Nhandejáry re'ýi katu ndaha'éiry hemimboyke. Gwe'ýi e'ỹ ramo, ojapo e'ỹ va'e. Gwe'ýi ramo meme ogwereko. Xe ave Israel rugwy re'ýi kwéry va'e. Myamyrĩ Abraão katu xe rembypy voi. Myamyrĩ Benjamim remiarirõ kwéry va'e voi katu xe.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Yma ete va'ekwe oiporavo va'ekwe Israel rugwy re'ýi kwéry va'e gwe'yirã. Ãy katu nhande kwéry, Israel re'ýi kwéry va'e, Nhandejáry remimboyke e'ỹ va'e voi. Nhande rereko joty gwe'ýi ramo. Yma va'ekwe myamyrĩ Elias ombotee va'ekwe oiko-vy Nhandejáry-pe ohendu hagwã íxupe. He'i Nhandejáry-pe:
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Ha gwĩ ne nhe'ẽ-py omombe'u va'ety-pe katu ojuka-ma voi hikwái, he'i. Ne mboete haty apyka ramigwa ita-gwi ijapopyre altar héry va'e, omohaimba-ma voi oity-vy hikwái, he'i. Ha xe katu xe anho rei aiko, he'i. Xe jukase voi okwa-vy,
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Upéi he'i íxupe Nhandejáry:
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Yma Nhandejáry ojapo hagwe-ramima, ãy ojapo-ma ave. Enterove va'e-pe ndoiporavói va'e. Nhande poriahuvereko-gwi oĩ hembiporavo va'e. Ndahetáiry joty.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Hembiapo-rehe rei ndoiporavói íxupe. Oiporiahuvereko-gwi ae oiporavo íxupe araka'e. Hembiapo-rehe rei oiporavo ramo ra'e, ndoiporiahuvereko teevéi arã ra'e íxupe Nhandejáry. Hembiapo porã va'e-pe oiporavo arã ra'e.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Mba'eixagwa nhe'ẽ-pa xe amombe'u-ta. Israel re'ýi kwéry katu ndohupitýi va'ekwe gwembieka onhemopotĩ uka hagwã. Ha Nhandejáry rembiporavo katu ndahetáiry oheka ojohu-ma. Nhandejáry ogwerovy'a-ma íxupe. Ha outro kwéry katu heta oĩ va'e Nhandejáry gwenói ramo, nohenduséi-ma. Ijapysa e'ỹ va'e-rami oiko-ma hikwái.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Upéixa he'i va'ekwe Nhandejáry kwatia nhe'ẽ:
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Oĩ ave Nhandejáry kwatia nhe'ẽ Davi amyrĩ ohai va'ekwe:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Tove tonhemboty katu hesa ohexa e'ỹ hagwã. Tojeayvy rei oiko-vy oiko asy-gwi”
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Ha'e-ta peẽ-my: He'ýi tee judeu kwéry va'e onhepysanga sanga va'e-rami rei oiko va'ekwe ojejavy-gwi. Ho'a tee va'erã-rami teĩ oiko. Ha he'ýi kwéry ndo'a teéiry. Ojejavy-gwi Nhandejáry nhe'ẽ nohenduséi-gwi, ãy hekovia gwĩ he'ýi e'ỹ va'e oikwaa-ma voi Nhandejáry-pe. Hesendeharã oikwaa-ma. Upéa-gwi ójehe omohakate'ỹ uka hagwã-pyma oheja gwe'ýi tee Nhandejáry.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Ojejavy javy rire he'ýi tee, ohovasa vasa va'ekwe outro gwe'ýi e'ỹ va'e Nhandejáry ohexakwaa rei-vy. Gwe'ýi tee-pe nomogwahẽi íxupe gwarã. Upéa-gwi outro-pe ohovasa vasa va'ekwe Nhandejáry. Gwe'ýi e'ỹ va'e-pe ohexakwaa kwaa rei. Ha gwe'ýi tee omogwahẽmba jevy joty va'erã ojéupe. Omogwahẽmba rire nhande kwéry-pe nhande rovasa porãve rãve va'erã voi Nhandejáry.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ãy ha'e-ta peẽ-my, judeu e'ỹ va'e, he'ýi e'ỹ va'e kwéry-pe. Hesu remimondo voi xe ojehegwa amombe'u hagwã peẽ-my. Upéa-gwi tuvixa mba'e xe-vy xe rembiapo.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Heta xe rembiapo pene pa'ũ-my amohakate'ỹ uka hagwã mo'ã xejéhegwi xe rugwy re'ýi tee va'e kwéry-pe. Ohexa ramo outro kwéry ojeroviaha: “Hesu nipo ra'e Nhandejáry ave” upéixa xe aipota xe rugwy re'ýi he'i. Upéa-gwi ikatu arã oĩ va'erã xe jave oresende hagwã íxupe.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Ha he'ýi tee onhemboyke íxugwi va'ekwe. Upe-ma ramo outro kwéry-pe oirũ tee-ramima ogwereko Nhandejáry. He'ýi tee-rami Nhandejáry-pe hikwái. Ogwerojoja íxupe gwekoha hikwái. Ha gwe'ýi tee katu omogwahẽ jevy-ma ramo íxupe kwéry ojéupe, iporã tee rei va'erã voi nhande-vy. Onhemoingove uka jevy va'e-rami oiko porã jevy va'erã hikwái.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Nhambopóy ramo mbojape Nhandejáry pegwarã, hembi'u re'ýi Nhandejáry mba'e joty. Yvyra máta rapo Nhandejáry mba'e ramo, hakãgwe gwive imba'e meme. Upéixa he'i Nhandejáry kwatia nhe'ẽ gwe'ýi tee ojéupe omogwahẽ jevytaha omombe'u-vy.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Amombe'u-ta ave peẽ-my oliveira máta rehegwa nhe'ẽ. Oĩ va'ekwe oliveira máta imbo'a porã ukapyre. Upéi ojepe'a va'ekwe hakã. Upéi hakãgwe rendagwe-py omoĩ outro rakãgwe. Oliveira máta opu'ã rei va'e rakãgwe omoĩ hese. Yvyra máta opu'ã rei va'ekwe-rami voi pende rekoha, peẽ judeu kwéry e'ỹ va'e. Opu'ã rei va'e rakãgwe onhemoĩ imbo'a porã ukapyre rakã rendagwe-py. Upéixa peiko porã ãy. Ohovasa porã hagwe-rami Nhandejáry gwe'ýi tee judeu kwéry-pe, ohexakwaa kwaa rei-vy, ãy pende rovasa porã-ma ave. Hapo e'ỹ reheve ndahete'yvéi-ma hakã. Hapo-gwi ae ou hokyrã. Upéixa voi nhande kwéry judeu kwéry va'e-gwima peiko porã-ma ãy.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Upéixa ani penhembohory teĩ hese, Nhandejáry re'ýi tee-rehe. Yvyra rakãgwe-rami ojepe'a va'ekwe ha'e kwéry. Ani penhemomba'egwasu teĩ peẽ peiko-vy. Mba'eixagwa tipo peẽ. Yvyra máta rakãgwe-rami rei peẽ. Hakã-gwi ndoúi haporã. Hapo-gwi ae ou hokyrã. Upéa-gwi ani penhembohory teĩ hese kwéry.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Pene pa'ũ-my oĩ para'e he'i va'erã: “Ore moĩ hagwã-ma hendagwe-py ojepe'a va'ekwe ha'e hakã” he'i va'erã.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Ha'e voi. Ojepe'a va'ekwe upéa-gwi. Ha'e kwéry ndogweroviái-gwi ojepe'a va'ekwe. Ha peẽ katu pepyta peiko-vy hendagwe-py perovia-gwi. Upéa-gwi ani penhemomba'egwasu teĩ peẽ. Ani pejeapo teĩ hakã teeve ramo. Peiko arandu ae katu.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Ha he'ýi tee judeu kwéry va'e ha'e hakã-rami voi ha omopẽ va'ekwe ojéhegwi. Ma'erã, “Nanhande pe'a mo'ãi Nhandejáry” peje pendéjehe. Upeixagwa ani peje teĩ. Peiko arandu ae katu.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Pejeapysaka porã katu xe nhe'ẽ-rehe. Nhande rovasa porã ramo jepe, nhane mbohasa asy joty ave Nhandejáry. Gwĩ ojejavy va'ekwe-pe ogwereko asy voi. Ha peẽ katu pende rereko porã voi. Pemoirũ irũ íxupe ramo, pende rereko porã va'erã. Ha pemoirũ e'ỹ ramo katu íxupe, gwakã ojéhegwi oipe'a va'ekwe-rami pende pe'a jevy va'erã.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Ha'e kwéry katu ogwerova ramo gwekoha ogwerovia jevy hagwã íxupe, ha'e hendagwe-py omoĩ jevy va'erã íxupe Nhandejáry. Hakã roky-rami jevy oĩ hagwã. Omoĩ jevy kwaa va'e voi Nhandejáry íxupe kwéry.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Ha peẽ he'ýi e'ỹ va'e katu yvyra máta opu'ã rei va'e rakã-rami. Ojepe'a va'ekwe hakã. Upéi heko e'ỹ-rupi onhemoĩ outro rakã rendagwe-py. Ha he'ýi tee judeu kwéry va'e katu imbo'a porã ukapyre-rami voi. Ndaheko rasýiry Nhandejáry-pe omoĩ jevy íxupe ha'ekwe-py. Ha ha'e hagwe-py onhemoĩ jevy va'ekwe katu ha'e heko-rupima oiko jevy voi. Upéixa ramo ndaheko rasýi Nhandejáry-pe omogwahẽ jevy hagwã íxupe kwéry ójehe.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Aipota peikwaa porã xe ha'e-ta va'e, xe re'ýi kwéry. Oĩ Nhandejáry anhetegwa nhe'ẽ. Ore-vyte Nhandejáry remimbojekwaa uka ojekwaa kuri. Upéa nhe'ẽ aipota peikwaa porã. Peikwaa porã ramo, “Nhandejéhegwi nhane aranduve voi nhande” ndapejéi va'erã pendéjehe. Ore-vy ohexa uka kuri Nhandejáry onhe'ẽ a-rami: “Ndoiko meméi va'erã heta xe re'ýi kwéry xe nhe'ẽ rendu e'ỹ-vy. Ijapysa e'ỹ va'e-rami ndoiko meméiry va'erã. Ha xe re'ýi e'ỹ va'e, judeu e'ỹ va'e katu xe aipota ou va'e gwive amogwahẽmba ranhe va'erã xejéupe. Ha upe rire katu ndoikovéi va'erã xe re'ýi, judeu kwéry va'e ijapysa e'ỹ va'e-rami.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Ha Israel re'ýi kwéry, xe re'ýi tee va'e, peteĩ teĩ xe aipota ogwahẽ ou-vy va'e gwive aresendepa va'erã” he'i Nhandejáry gwembiaporã rexa uka-vy. Upéixa voi he'i Nhandejáry kwatia nhe'ẽ:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Ha upe rire katu amboyke rire hembiapo vaikwe, Nhandejáry he'i ete hagwe-rami, ojapo-ma voi hese kwéry, he'i va'erã xe-rehe, he'i Nhandejáry ójehe”.
27 “Naatu
28 Ha he'ýi tee, judeu kwéry va'e katu Hesu rehegwa nhe'ẽ porã nohenduséi-gwi, ogwereko íxupe kwéry Nhandejáry gwembiayhu e'ỹ ramo. Ha upéixa ojapo ramo gwe'ýi kwéry-rehe, iporã joty peẽ, he'ýi e'ỹ va'e-pe. Ãy gwembiayhu e'ỹ-rami jepe ogwereko ramo, ohayhu joty íxupe kwéry. Ha'e kwéry hembiporavo joty. “Ahovasa va'erã íxupe” he'i ete va'ekwe ore rembypy-pe gwe'yirã-rehe. Upéa-gwi ohayhu joty íxupe oiko-vy.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Nhandejáry rembiporavo hembihovasa vasa meme voi judeu kwéry. “Aiporavo va'ekwe xe re'ýi-pe. Ahovasa porã va'erã íxupe” nde'i reíry Nhandejáry gwemienói-rehe. Ogwerova rova e'ỹ va'e onhe'ẽ Nhandejáry.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Ha peẽ he'ýi e'ỹ va'e katu napehendúi araka'e Nhandejáry nhe'ẽ. Ha ko'ánga katu he'ýi tee nohenduséi-gwi inhe'ẽ, pende rayhu-ma Nhandejáry pende poriahuvereko-vy.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Upéixa ãy pende rayhu jave Nhandejáry, ha'e kwéry nohendusevéi-ma inhe'ẽ. Upéa-gwi nohenduséi-gwi inhe'ẽ, iporiahu Nhandejáry-pe. “Aiporiahuvereko-ta joty íxupe kwéry” he'i joty hese kwéry.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Nhandejáry nhe'ẽ ojapo meme va'e ndaipóri. Upéa-gwi ko yvy apy-rehe oiko va'e-pe gwive ogwereko inhe'ẽ renduse e'ỹ va'e-rami. Preso onhemoĩ va'e-rami ogwereko enterovéa-pe. Upéixa ojapo hese kwéry peteĩ teĩ oiporiahuvereko hagwã joty íxupe kwéry.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Ha Nhandejáry katu hekoha porãve tee rei va'e voi katu. Ha'e heko-rami oiko va'e ndoikóiry. Ha'e hi'arandu tee va'e. Opamba'e oheko kwaave va'e. Heta ipy'apóry jaikwaa e'ỹ ete va'e. Mbava'e-gwi nipo he'i ko va'e, Ma'erã nipo he'i upéa, avave ndoikwaái. Mba'e-gwi nipo ojapo ko va'e, ma'erã nipo ojapo upéa, teko rei va'e ndoikwaái voi ipy'a. Imbaraeteve va'e voi ha'e.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Ha Nhandejáry kwatia nhe'ẽ he'i a-rami:
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Avave nome'ẽi mba'eve Nhandejáry-pe ha'e hemime'ẽgwe rekovia ome'ẽ jevy hagwã. Avave-pe ndorevéi”.
35 O yait God a sawar itin,
36 Ha entéro mba'e moingohaty voi ha'e. Ha'e entéro nhangarekoha voi. Ha'e ojéupe gwarã ave omoingo va'ekwe entéro mba'e. Tonhemomba'e tuvixa meme ete katu. Opa e'ỹ reheve tonhemboete ete. Upéa aipota voi. Amém.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.