Marcos 9
Nhandejáry Nhe'ẽ (KGKNT) vs AAI
1 Ha Hesu katu he'i ondive oĩ va'e-pe:
1 Jesu sabuw iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen kwa afa iti kwama’am boro morobo’e yawas kwanama’am maramaim God ana aiwob fairin boro nanan kwana’itin.”
2 Seis áry rire, mbohapy ogweraha gwupive Hesu. Pedro, Tiago, João-pe ogweraha. Ogwerojeupi heraha-vy yvyatyrusu-rehe ha'e kwéry anho. Upe-py ha'e kwéry hovagwy-rupi ojehete rekoviarõ-ma Hesu.
2 Veya etei six sasawar ufunamaim Peter, James naatu John, Jesu buwih bairi akisihimo hiyen hin oyaw tafantoro’ot hitit. Nati’imaim matah yan hi’itin Jesu ana yumat botabir.
3 Overapa ijao hendy-vy. Hesakã ete ipotĩ-gwi. Imorotĩ ete ijao. Upéixa omomorotĩ rei ijohéi hagwã, ndikatúi ko yvy-rehe oiko va'e.
3 Naatu ana faifuw hina hikwes anababatun, men karam tafaramamaim orot babin ta na’atube tasouwen hitikwes.
4 Ha upéi mokõi ojekwaa íxupe kwéry. Moisés ndive ojekwaa Elias. Onhomongeta oĩ-vy Hesu ndive.
4 Nati’imaim Elijah, Moses hairi hirerereb Jesu bairi hibat hio’o bai’ufununayah nah tounu hi’itih.
5 Ha Pedro katu he'i Hesu-pe:
5 Peter Jesu isan eo, “Regah aki bairi tanan i gewasin maiyow, aki boro sis tounu ana wowab, ta o isa, ta Moses isan, naatu ta Elijah isan.”
6 Upéixa he'i ndoikwaái-gwi onhe'ẽrã, ikyhyje eterei-gwi hikwái.
6 Nah tounu hai bir ra’at Peter tur erekasiy auman eo kwanekwan.
7 Upe rire omo'ãy-ma íxupe kwéry arai. Ohendu-ma arai-gwi onhe'ẽ va'e íxupe kwéry:
7 Naatu sakuk earuw na ana youninamaim tarsumih naatu sakuk wanawanan orot fanan hinowar eo, “Iti i ayu Natu au yabow, tain kwanarub nao kwananowar!”
8 Onhe'ẽmba rire-ma pya'e osareko reko oĩ-vy hemimbo'e. Avave ndohexavéi-ma. Hesu-pe anho mante ohexa gwupive oho ramo.
8 Naatu matah doda iwa’an hibat hibinuwanuw men yait ta hi’itin, baise Jesu akisinamo bairi hibatabat hi’itin.
9 Ogwejy jevy yvyaty ári-gwi. Ogwejy gwejy ou ramo he'i íxupe kwéry Hesu:
9 Oyawane hire hinan auman abisa hi’itin isan Jesu tur fokarin maiyow eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen kwanama’am Orot Natun morobone namisiribo.”
10 Upéa-gwi avave-pe nomombe'úi hembiexakwe. He'i ojóupe:
10 Jesu abistan eo i fanan hibai, baise morobone misir maiye eo anayabin hikasiy taiyuwih hima hibabatiyih.
11 Ha upéi katu oporandu íxupe hikwái:
11 Imaibo Jesu hibatiy, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah hio Elijah i boro wan nan?”
12 —Ou ranhe voi Elias omoatyrõmba hagwã. Omoatyrõmba ramo jepe, omoĩ joty va'ekwe kwatia-rehe xe mbohasa asy va'e rehegwa nhe'ẽ. “Nhande Ryke'y tee va'e-pe ombohasa asy va'erã, ombojevy ave va'erã íxupe” he'i joty xe-rehe omoĩ-vy kwatia-rehe. Peikwaa tipo upe va'e nhe'ẽ? he'i.
12 Jesu iyafutih eo, “Kwanaso’ob Elijah i wan Roubininenayan orot aunan i’iyon na sawar etei yabuna, baise aisimamih Bukamaim hikikirum hio, ‘Orot Natun nanan i boro hinakwahir naatu bai’akir gagamin na’in nab.’
13 —Ha Elias katu ou ra'e. Ou voi kuri, ha'e-ta nde-vy. Ojapose va'e ojapo hese. Yma he'i hagwe-rami, ãy ojapo-ma hese, he'i íxupe kwéry Hesu.
13 Baise a tur ao’owen, Elijah i marasika na naatu sabuw hai kokomaim yawas kakafin maiyow isan hisinaf mi’itube Bukamaim eo na’atube.”
14 Ha upéi katu Hesu ogwahẽ jevy ou-vy gwemimbo'e kwéry renda-py. Ogwahẽ jevy ramo ohexa heta reheve ojogweroaty aty ramo hikwái. Heta oĩ kente kwéry ijerekwe-rehe. Imbyte-py oĩ Hesu remimbo'e kwéry. Hendive onhomongeta hatã hatã oiko-vy judeu rekombo'ehaty.
14 Hire hinan ana bai’ufununayah afa bairi hibita’imon ana veya sabuw hiru’ay hi’a’ar bebera’uh hi’itih. Naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa auman hina hibusuruf bairi higam.
15 Upe ramo, osareko-ma Hesu-rehe hikwái. Hesu rexa-vy, “Mba'éixa ogwahẽ?” he'i opondera eterei-vy hese hikwái. Ndouitaha-gwi, ogwahẽ ou-vy. Ohexa ramo íxupe, oriparapa oje'ói-vy Hesu renda-py ohogwaitĩ hagwã íxupe. Ogwerohory-ma íxupe.
15 Sabuw hiru’ay Jesu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita naatu hinunuw hin hibai ana merar hiyi.
16 —Mbava'e-rehe tipo penhomongeta hatã hatã ra'e peiko-vy? he'i íxupe kwéry Hesu.
16 Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Abistan isan bairi kwagamigam?”
17 Ha ojogweroaty va'e avyte-gwi peteĩ va'e omombe'u:
17 Orot ta kou’ay wanawanan iya’afut eo, “Bai’obaiyenayan ayu au kek abai ana o isa, anayabin afiy kakafin iwanasum awan bofafaren tur men eo’omih.
18 —Aru mo'ã kuri nde ha-py erembogwera hagwã, xe Járy. Ha ndorotopái, he'i. —Ha ogwahẽ ha-py íxupe anháy, oity íxupe imondo-vy. Ijuruyjúi, onhemohãingyrýu, onhembohete hatã ave. Ajerure mo'ã ne remimbo'e kwéry-pe omosẽ hagwã imondo-vy íxugwi anháy. Ha ndikatúi omosẽ, he'i Hesu-pe.
18 Naatu afiy kakafin kaun eyey ana veya ebai erouw me yan ere awan fusifusin ekubar naatu wan eyob takitak tebiwa’an naatu an uman etei’imak tewowofaf. Ayu a bai’ufununayah afiy kakafin nuninamih auwih, baise men karam hitasinaf.”
19 Upéi he'i Hesu íxupe:
19 Jesu iuwih eo “Kwa iti boun ana sabuw ayu men kwabitutumu, mar boro bai’ab bairi tanama? Ayu boro men manin kwa bairit tanama tanabow? Kek kwabai kwana aitin.”
20 Ogweru íxupe kunumi hikwái. Ha anháy katu ohexa ramo Hesu-pe, omboheteryrýi-ma mitã kunumi-pe. Ho'a oho-vy yvy-py. Ijapajeréi oiko-vy yvy-rehe ijuruyjúi ramo.
20 Kek hibai hina Jesu biyan hitit, afiy kakafin nuw Jesu i’itin ana veya kek busuruf an uman duduwar rab naatu me yan re rab firur awan fusifusin kubar.
21 Upéi oporandu túvy-pe Hesu:
21 Jesu kek tamah ibatiy, “Iti kek sawow maninaka bai ma?” Tamah iya’afut eo, “Tasiyar ana mareika sawow bai,
22 —Oity meme voi tata-py. Ojuka hagwã mo'ã y-py ave oity íxupe. Ha nde pu'aka ramo, erejapose va'e erejapo-ta hese, he'i. —Ore poriahuvereko katu ore pytygwõ hagwã, he'i Hesu-pe.
22 matan fufur asabuninamih ebai en wairaf wan eyey naatu harew yan ere’er, baise o baiyawasin isan isa nakakaram na’at basit kwiwanbabanu baibais kwiti.”
23 —Ma'erã tipo, “Nde pu'aka ramo” ere xe-vy? Ererovia tee ramo, opamba'e-rehe ipu'aka-ta Nhandejáry ojapo-vy nde-vy, he'i íxupe Hesu.
23 Jesu iya’afut eo, “Karam, o inabitumatum na’at sawar etei o isa boro hamehameh maiyow hinamatar.”
24 Upe ramo hatã onhe'ẽ mitã ru:
24 Kek tamah mar ta’imonamo iya’afut eo, “Ayu abitumatum baise kwibaisu au baitumatum tafan kuya’abar era’at.”
25 Ha Hesu katu ohexa kente kwéry oripara joa ogwa'ẽ-vy. Ohexa ramo oja'o-ma anháy-pe:
25 Jesu sabuw i’itih i hina yaten hiyey, imih Jesu afiy kakafin isan tur fokarin maiyow eaf iu, “O afiy tain gugurin awa gugin au’uwi kek biyanamaim kwihamiy kutit naatu men ina’intabir inarun maiye!”
26 Ha anháy katu osapukái rire, omboheteryrýi eterei rire íxupe, opoi íxugwi anháy oho-vy. Te'õgwe-rami voi itúi yvy-rupi upe kunumi. Upéa-gwi,
26 Afiy kakafin iwow itarakouw kek busuruf an uman duduwar rab, naatu afiy kakafin rauwatait bihir kek re imamayay in, naatu sabuw hinot i morob hirouw.
27 Ha Hesu katu oipyhy íxupe ipo-rehe omopu'ã hagwã. Ha opu'ã-ma kunumi.
27 Baise Jesu na ofere kek uman bai ibais imisiruw misir.
28 Oike rire koty-py, oporandu Hesu-pe hemimbo'e kwéry ha'e kwéry anho:
28 Nati ufunamaim Jesu bar wanawanan run naatu ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hibatiy, “Aisim aki afiy kakafin men anun titamih?”
29 —Koixagwa ndikatúi eremosẽ imondo-vy neremondói ramo Nhandejáry-pe ne nhe'ẽ, he'i. —Ha eremondo ramo ne nhe'ẽ íxupe, erehasa ramo erekaru e'ỹ reheve ave katu, eremosẽ-ta imondo-vy, he'i íxupe kwéry Hesu.
29 Jesu iyafutih eo, “Men abistanamaim boro sawar iti na’atube hinamataramih, baise yoyoban akisinamo.”
30 — ausente —
30 Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan hihamiy, i hibusuruf Galilee wanawanan hiremor hin. Jesu men kok sabuw etei hitaso’ob i menamaim hinan.
31 — ausente —
31 Anayabin i ana bai’ufnunenayah bi’obaibiyih. Naatu ana bai’obaiyenamaim iuwih eo, “Orot Natun boro hinabonawiy gawan umahimaim hinayai naatu hina’asabun namorob, veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Hesu omombe'u porã ramo jepe, ndoikwaái joty inhe'ẽ.
32 Bai’ufnunenayah iti tur bi’obaiyih naniyan men hibai naatu baibatiyin isan hibir.
33 Upéi ogwahẽmba-ma Cafarnaum tetã-my. Oime ramo koty-py, oporandu íxupe kwéry Hesu:
33 Imaibo hina Capernaum hitit, naatu hirun bar wanawanan hima’am Jesu ibatiyih, “Efamaim tanan kwa abisa isan kwagamigam?”
34 Ha'e kwéry katu okirirĩmba ete Hesu-gwi. Ndoikwaái onhe'ẽrã hikwái. “Nhande kwaa-ma” he'i ojéupe hikwái. He'i ra'e hikwái tape-rehe ou-vy: “Kiva'e tipo onhembotuvixave va'erã nhane pa'ũ-gwi” he'i ojóupe. Upéa-gwi okirirĩmba ete íxugwi hikwái. Ndoikwaavéiry rei onhe'ẽrã hikwái.
34 Baise fanan men hiya’afutimih, anayabin efamaim hinan i taiyuwih higam yait i orot gagamintoro’ot.
35 Ha Hesu katu ogwapy oikwaa uka íxupe kwéry:
35 Jesu mare ana bai’ufnunenayah nah 12 eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait wan bai’iyonamih, i taiyuwin boro nan uftoro’ot nabat, sabuw etei’imak isah ni’akir nabow.”
36 Upéi oipyhy mitã ijavyte-py omoĩ. Upéi oikwavã íxupe, ohupi ojyva ári omoĩ-vy:
36 Naatu kek bai na nahimaim iu bat, uman kek tuwabunamaim rauwabon naatu eo,
37 —Eremogwahẽ ramo koixagwa mitã xe réry-py, xe-vy xe mogwahẽha-rami, eremogwahẽ va'erã. Xe mogwahẽ ramo katu, eremogwahẽha-rami ave xe mbouhare-pe, xe mogwahẽ va'erã, he'i íxupe kwéry Hesu.
37 “O yait ayu wabu’umaim kek gidigidih inabuwih hai merar inayiy, ayu au merar kuyiy, naatu o yait ayu au merar kuyiy, men ayu akisu au merar kuyiy baise yait ayu iyunu anan auman ana merar kuyiy.”
38 Ha João katu he'i íxupe:
38 John eo, “Bai’obaiyenayan aki orot ta o wabimaim wagabur kakafih nununih ai’itin naatu a’otan, anayabin i men it ata kou’ay orot ta’amih.”
39 Ha Hesu katu he'i:
39 Jesu iya’afut eo, “Orot men kwana’otanimih! Orot yait ayu wabu’umaim ina’inan nati na’atube esisinaf boro men karam nati bowabow ufunamaim ayu isau tur kakafih na’omih,
40 —Ha nhane rembiapo ojoko e'ỹ va'e katu, nhane pytygwõ va'e.
40 anayabin orot babin yait men it isat ibiwosai, nati it nowat.
41 Anhete voi ko xe ha'e-ta nde-vy. Ha ne mboy'u va'e katu erejerovia-gwi xe-rehe, ombohekovia va'erã voi katu íxupe Nhandejáry, he'i.
41 Anababatun a tur o’owen, orot babin yait ayu wabu’umaim o harew it kutomatom anayabin o i ayu nowau, i turobe ana baiyan boro nab.
42 —Pejeapysaka katu xe nhe'ẽ-rehe. Ko mitã-rami oiko va'e, heko'ive va'e, xe-rehe ojerovia va'e ave, oĩ ohesa rerova uka va'erã xéhegwi ombojejavy uka hagwã. Hekoha vai eterei upe oporombojejavy uka va'e. Iporã arã ra'e jajuka hagwã ombo'e vai e'ỹ ngatu. Iporãve arã ra'e nhanhapytĩ hagwã ijaju'y-rehe itagwasu hese nhamoĩ-vy ipohyive hagwã, he'i. —Iporãve arã ra'e nhamombo ygwasu-py ombo'e vai e'ỹ ngatu. Iporãve voi ko ra'e omano ranhe ra'e ombo'e vai e'ỹ ngatu pono xe-rehe ojeroviase va'e-pe ombo'e vaipa rei, he'i.
42 Naatu ayu au bai’ufununayah hai baitumatum kikimin, orot yait nan hai not nabi’afiy, gewasin nati orot i boro sikan aumor hita’utan taiyan hititaiy tare.
43 —Xáke, penhangareko katu pendéjehe. Nde po-gwi para'e erejejavy ramo, enhepokytĩ katu eremombo-vy nde po. Peteĩ nde po e'ỹ va'e rekoha-rami eiko. Iporãve nde posogwe reheve eregwahẽ hagwã ereho-vy Nhandejáry nhande ruvixa ha-py. Ha ne mombo ramo tata opa opa rei e'ỹ va'e-py katu mokõi nde po reheve, ivaive arã nde-vy. Nde poriahu ete va'erã, he'i.
43 O uma nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! Uma rounawat ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit uma rou’abaka itan efan kakafin wairaf wanatowan wan itayen,
44 —Upe-py ndopái tata. Nomanói te'õgwe'uha.
44 motamot hita’ani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab ta’arahi.
45 Ha nde py-gwi para'e erejejavy ramo, enhepykytĩ katu eremombo-vy nde py. Peteĩ nde py e'ỹ va'e rekoha-rami, eiko. Iporãve nde pysogwe reheve eremoirũ hagwã Nhandejáry ne ruvixarã-pe. Ha ne mombo ramo tata opa opa rei e'ỹ va'e-py katu mokõi nde py reheve, ivai arã nde-vy. Nde poriahu ete va'erã.
45 Naatu a nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! A dubon ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit a rou’abaka inan efan kakafin,
46 Upe-py nomanói te'õgwe'uha. Ndopái tata.
46 motamot hina’aani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab na’arahi.
47 Ha nde resa ne mbojejavy ukase ramo, enohẽ katu nde resakwe emombo ndejéhegwi. Peteĩ gwesa ogwenohẽ va'ekwe-rami eiko. Iporãve peteĩ nde resa reheve eregwahẽ ereho-vy Nhandejáry nhande ruvixa oiko haty-py. Ne mombo ramo tata opa opa rei e'ỹ va'e-py mokõi nde resa reheve, ivaive arã nde-vy.
47 Naatu mata nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, kukubai kwisaroun! Mata ta’imon God ana aiwobomaim inarur i gewasin, men basit mata rou’abaka hinisrouni efan kakafinamaim inare,
48 Upe-py nomanói voi te'õgwe'uha. Ndopái tata.
48 nati’imaim
49 Enterovéa tata-py ohasa va'erã onhemopotĩ-vy.
49 Sabuw etei’imak boro wairafamaim na’arahih narusouwih hinan riyabe hinamatar.
50 He porã juky. Ha ndahéi ramo katu ndikatúi eremoatyrõ jevy. Aipo ramo ereko katu nde py'apy-py juky ramigwa pono nde poxy onhondive, ne nhe'ẽ piro'y hagwã onhondive, he'i íxupe kwéry Hesu.
50 Riy i gewasin baise naniyan nabi’en boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye, imih kwa i riy wanawanamaim nama, saise taituwa bairi boro tufuwamaim kwanama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.