Mateus 15
Kaiwá NT (KGK_WBT) vs NTLH
1 Upe ramo ogwahẽ ou-vy Hesu ha-py gwĩ fariseu kwéry, judeu rekombo'ehaty kwéry ndive. Jerusalém tetã-gwi ou va'ekwe. Ogwahẽ ramo hikwái, oporandu íxupe:
1 Então alguns fariseus e alguns mestres da Lei vieram de Jerusalém para falar com Jesus e lhe perguntaram:
2 —Ma'erã tipo ne remimbo'e ndoikói nhane rembypy reko-rupi? Ma'erã tipo ojepohéi porã e'ỹ reheve okaru? Ma'erã tipo nonhemopotĩsevéiry nhande kwéry e'ỹ va'e ndive oiko rire? he'i íxupe. Ha ha'e he'i:
2 — Por que é que os seus discípulos comem sem lavar as mãos, desobedecendo assim aos ensinamentos que recebemos dos antigos?
3 —Ha peẽ katu ma'erã tipo ndapejapói Nhandejáry he'i va'ekwe? Nderejaposéi voi nde ra'e Nhandejáry he'i va'ekwe. Ne rembypy rembiapokwe-rupi ae ereiko va'e, he'i.
3 Jesus respondeu:
4 —Nhandejáry he'i va'ekwe a-rami:he'i Nhandejáry kwatia nhe'ẽ.
4 Pois Deus disse: “Respeite o seu pai e a sua mãe!” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
5 Ha peẽ katu pepyrũ Nhandejáry nhe'ẽ-rehe. Ndapehejáiry gwu osy-pe ome'ẽ hagwã. Pembo'e mbo'e rei judeu kwéry-pe a-rami. Peje, “Ava he'i ramo gwu osy-pe ave, Voive ereporandu ramo, ame'ẽ arã nde-vy ra'e. Ãy katu ndikatuvéi-ma ame'ẽ nde-vy. Xe mba'e kwéry opa-ma. Ame'ẽmba-ma kuri Tupã Nhandejáry-pe. Aiporu jepe xe, Tupã mba'epa-ma, he'i gwu osy-pe ave.” Upéixa he'i ramo, iporã joty peẽ-my.
5 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, em sinal de respeito, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
6 Upéixa ndapehejái oipytygwõ gwu osy-pe ave. Ne nhe'ẽ-py gwu osy-pe nomboetevéi. Ne rembypy reko-rupi joty peiko. Upéa-gwi pepyrũ joty Nhandejáry nhe'ẽ-rehe, pemboyke joty Nhandejáry nhe'ẽ peiko-vy.
6 então não precisa ajudar os seus pais. Assim vocês desprezam a mensagem de Deus para seguir os seus próprios ensinamentos.
7 Peẽ katu pemo'ã kwaa va'e pende py'a ky'aha. Napetĩ kwaáiry peẽ. Ha Isaías amyrĩ anheiha-rupi omombe'u va'ekwe pende rekorã. Omoĩ va'ekwe kwatia-rehe a-rami:
7 Hipócritas! Isaías estava certo quando disse a respeito de vocês o seguinte:
8 — ausente —
8 “Deus disse:
9 he'i Nhandejáry kwatia nhe'ẽ pende-rehe, he'i judeu kwéry ruvixa-pe.
9 A adoração deste povo é inútil,
10 Upéi ohenói jevy ou hagwã ijaty va'e kente kwéry oha-py. He'i: —Pejeapysaka porã katu xe nhe'ẽ-rehe peikwaa porã hagwã, he'i.
10 Jesus chamou a multidão e disse:
11 —Jakaru jave ndikatúi nhane mongy'a tembi'u. Nanhande py'a mongy'áiry voi tembi'u. Ha pene nhe'ẽ vai ramo katu onhemongy'a arã pende py'a, he'i ijaty va'e-pe arandu rehegwa nhe'ẽ omombe'u-vy.
11 Não é o que entra pela boca que faz com que alguém fique
12 Upéi ogwahẽ ou-vy iha-py hemimbo'e kwéry: —Fariseu kwéry ojohu vai kuri pene nhe'ẽ. Ndereikwaái tipo upéa nde ra'e? Ne nhe'ẽ rendu-vy, “Aipo” he'i nde-rehe opondera eterei-vy. Ndojohu porãi voi, he'i Hesu-pe.
12 Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Sabe que os
13 Upéi ha'e omombe'u arandu rehegwa nhe'ẽ temitỹgwe rehegwa nhe'ẽ-rami, hesapyso e'ỹ va'e rehegwa nhe'ẽ-rami ave he'i: —Entéro temitỹgwe xe Ru yváy pygwa onhotỹ e'ỹ va'ekwe gwive, hapo gwive omondoro jevy va'erã, he'i fariseu kwéry rekoha vai-rehe.
13 Jesus respondeu:
14 —Ani pepena hese. Hesapyso e'ỹ va'e-rami oiko ramo jepe, gwapixa ogwerahase joty tape-rupi. Ha mokõi hesapyso e'ỹ va'e ojogweraha ramo, ho'a arã oho-vy mokõive onhondive yvy kwa-py, he'i fariseu kwéry-rehe.
14 Não se preocupem com os fariseus. São guias cegos. E, quando um cego guia outro, os dois acabam caindo num buraco.
15 Upe rire he'i Pedro: —Mbava'e-rehe po he'ise arandu rehegwa nhe'ẽ, eikwaa uka ore-vy, he'i Hesu-pe.
15 Então Pedro pediu: — Explique para nós aquilo que o senhor disse antes.
16 Upéa-rehe he'i gwemimbo'e kwéry-pe: —Peẽ napene arandu porãi vyteri peiko-vy. Ha'e kwéry-rami voi ndapeikwaa porãi joty.
16 Jesus disse:
17 Ma'erã tipo ndapeikwaa porãi vyteri? he'i. —Pekaru ramo, oho pende ryekwe-py tembi'u. Upéi osẽmba jevy pendéhegwi. Napene mongy'áiry voi, he'i.
17 O que entra pela boca vai para o estômago e depois sai do corpo.
18 —Ha pene nhe'ẽ katu pende py'a-gwi osẽ-vy ombojekwaa-ma pende py'a pygwa, he'i. —Nde py'a ky'aha para'e, nde py'a potĩha para'e ombojekwaa-ma pende-rehe. Ivai ramo pene nhe'ẽ, pene mongy'a arã.
18 Mas o que sai da boca vem do coração. É isso que faz com que a pessoa fique impura.
19 Pende py'a-py katu penhemongeta peiko-vy pene rembiapo vairã-rehe. Upéa-gwi peporojuka. Pende py'a ky'a-gwi onhoembireko ndive, onhome ndive peiko. Kunha ndive pejogwereko rei ave. Pende py'a vai-py penhemongeta-gwi, pemonda rei peiko-vy, pende apu, pende rapixa-rehe penhe'ẽ vai rei peiko-vy.
19 Porque é do coração que vêm os maus pensamentos, os crimes de morte, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, as mentiras e as calúnias.
20 Upeixagwa pejapo pende py'a vai-gwi. Upéixa ramo pende py'a vai-gwi, pene mongy'a-ma. “Ha pejepohéi porã e'ỹ reheve pekaru ramo, pene mongy'a va'erã” he'i mo'ã fariseu kwéry. Upéixa ramo, napene mongy'avéi-ma va'erã, he'i Hesu fariseu kwéry remimombe'ukwe-rehe.
20 São essas coisas que fazem com que alguém fique impuro. Mas comer sem lavar as mãos não torna ninguém impuro.
21 Upe-gwi osẽ oho-vy Hesu. Okanhy oho-vy outro yvy-koty osẽ oho. Tiro tetã jerekwe-rupi, Sidom tetã jerekwe-rupi oho ave.
21 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto das cidades de Tiro e de Sidom .
22 Upe-py oiko kunha Canaã yvy gwigwa ogwahẽ ou-vy Hesu ha-py: —Xe Járy, Davi remiarirõre, xe poriahuvereko katu. Xe memby kunha ohasa asy eterei oiko-vy anháy ojepota hese va'e, he'i íxupe.
22 Certa mulher cananeia, que morava naquela terra, chegou perto dele e gritou: — Senhor,
23 Ha Hesu mba'eve nde'íry íxupe. Onhemokirirĩ íxugwi. Ogwahẽ ou-vy iha-py hemimbo'e kwéry: —“Tereho katu” ere, “Tereho katu” ere íxupe. Nhane moakã rasy osapukái-vy. Ejapo katu hemimbota-rupi íxupe oho jevy hagwã, he'i íxupe.
23 Mas Jesus não respondeu nada. Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Mande essa mulher embora, pois ela está vindo atrás de nós, fazendo muito barulho!
24 Upéi Hesu he'i kunha-pe: —Ovexa okanhy va'ekwe-rami oiko Israel remiarirõre judeu kwéry. Íxupe kwéry anho mante xe mbou va'ekwe. Judeu e'ỹ va'e kwéry-pe naxe mboúi va'ekwe, he'i joty íxupe otantea-vy.
24 Jesus respondeu:
25 Ha kunha ou gwetypy'ã-rehe onhesũ hovagwy-py: —Xe pytygwõ katu, xe Járy, he'iri iri íxupe.
25 Então ela veio, ajoelhou-se aos pés dele e disse: — Senhor, me ajude!
26 Ha Hesu he'i: —Nde ko ndaha'éi xe re'ýi. Xe re'ýi kwéry aipytygwõ ranhe-ta. Ha upe rire katu xe re'ýi e'ỹ-pe aipytygwõ-ta ave. Mitãgwe katu nhamongaru ranhe. Nanhamombói jagwa-pe mitã remi'urã, he'i joty Hesu itantea-vy, ojekorerovia uka etese-vy kunha-pe.
26 Jesus disse:
27 —Akói-ramima ngatu, xe Járy, he'i kunha Hesu-pe. —Ha tembi'u sururukwe ijáry apyka gwy-py ho'u joty jagwa, he'i Hesu-rehe ojerovia joty-vy.
27 — Sim, senhor, — respondeu a mulher — mas até mesmo os cachorrinhos comem as migalhas que caem debaixo da mesa dos seus donos.
28 Upe-ma ramo he'i, —Nde kunha, erejerovia tee-ma ra'e xe-rehe, he'i íxupe. —Oiko-ta voi nde-vy gwarã ne remimbota, he'i kunha-pe. Upe-ma ramo okwera porã imemby.
28 — Mulher, você tem muita fé! — disse Jesus. — Que seja feito o que você quer! E naquele momento a filha dela ficou curada.
29 Upe-gwi oho Hesu ohasa oho-vy Galiléia yugwarusu rembe'y-rupi. Upéi ojeupi yvyaty ári oho-vy ogwapy hagwã oĩ-vy.
29 Jesus saiu dali e foi até o lago da Galileia. Depois subiu um monte e sentou-se ali.
30 Ogwahẽ oje'ói-vy ijaty jaty va'e kente iha-py. Heta hasy va'e reraha-vy ogwahẽ oje'ói-vy hikwái. Oĩ ijyva mbaraete e'ỹ va'e, oĩ ogwata e'ỹ va'e, oĩ hesapyso e'ỹ va'e, oĩ onhe'ẽnge'ỹ va'e, oĩ heta mba'asy oiporu va'e ave. Peteĩ teĩ hasy va'e pya'e ombogwejy imoĩ-vy ipy renonde-py. Ombogwerapa-ma íxupe kwéry.
30 E foram até Jesus grandes multidões levando coxos, aleijados, cegos, mudos e muitos outros doentes, que eram colocados aos seus pés. E ele curou todos.
31 Upe ramo ohendu inhe'ẽnge'ỹ va'e onhe'ẽ porã-ma. Ohexa onhemaxuka va'e onhemoatyrõ-ma. Ohexa ogwata e'ỹ va'e ogwata porã-ma. Ohexa hesapyso e'ỹ va'e hesapyso porã-ma ave. Upe va'e kwéry rexa-vy, —Mba'éixa ombogwera? he'i opondera eterei-vy. —Nhandejáry, Israelita kwéry Járy tuvixa mba'e voi, he'i omomba'egwasu-vy Nhandejáry-pe.
31 O povo ficou admirado quando viu que os mudos falavam, os aleijados estavam curados, os coxos andavam e os cegos enxergavam. E todo o povo louvou ao Deus de Israel.
32 Ha upéi katu ohenói Hesu gwemimbo'e kwéry-pe ou jevy hagwã oha-py: —Peju katu xe ha-py, he'i. —Ijaty jaty va'e kente iporiahu va'e xe-vy. Mbohapy áry xe moirũ okwa-vy. Ndogwerekói ave gwemi'urã. Upéa-gwi aiporiahuvereko íxupe kwéry. Amondo ramo íxupe kwéry peteĩ teĩ hóga kwéry-rupi ivare'apa reheve, naipyatãvéi arã tape-rupi, ikangy arã tape-rupi oje'ói-vy, he'i gwemimbo'e kwéry-pe.
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse:
33 Upe ramo hemimbo'e kwéry he'i íxupe: —Mba'éixa-ta mora'ẽ nhahembi'u me'ẽ ko'ãy ijaty jaty va'e kente kwéry-pe? A-rupi ndaipóri voi kente tembi'u me'ẽharã, he'i íxupe hikwái.
33 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
34 —Mbovy tipo erereko mbojape? he'i oporandu-vy gwemimbo'e-pe. —Sete voi, he'i. —Oĩ ave ndahetái pira'i ka'ẽ, he'i íxupe.
34 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete pães e alguns peixinhos! — responderam eles.
35 Upéi ha'e he'i ojogweroaty va'e-pe ogwapy hagwã kapi'ipe ári: —Pegwapy gwapy katu kapi'ipe ári, he'i íxupe kwéry.
35 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão.
36 Upe rire oipyhy upe sete mbojape pira'i reheve. Otima porã hese Nhandejáry-pe. Omboete rire, ombopo mbopóy ime'ẽ-vy gwemimbo'e kwéry-pe. Upéi ha'e kwéry ome'ẽ ho'u va'erã-pe.
36 Depois pegou os sete pães e os peixes e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
37 Upéixa enterove okaru. Hygwyatã porãmba-ma hikwái. Upéi hemimbo'e kwéry omono'õ hembyre opyta va'ekwe omboyru sete ajakagwasu-py.
37 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
38 Ha okaru va'e heta eterei voi. Oĩ irundy mil kwimba'e okaru va'e. Heta kunha okaru ave. Heta mitãgwe okaru ave.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
39 Upéi he'i: —Tapeho jevy katu, tapeho jevy katu peteĩ teĩ pende róga-rupi, he'i ijaty va'e kente kwéry-pe. Ha upe rire katu ha'e onhemboyru kanoagwasu-py y-rupi oho hagwã. Magadã jerekwe-py oho.
39 Então Jesus mandou o povo embora, subiu no barco e foi para a região de Magadã .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.