Filipenses 1
Gotena Epe Agaa (KEW) vs AAI
1 Pol Timoti saa laapore gore Yesu Krais-na kogono naaki laapo pipa. Saame go pepare Filipai su-para piri Yesu Krais madaa kone rulae onaa rayome adaliminalo tu o taatepa. Nimi Gote-na ruru onaanu-para go lotu ada-para surube aanu-para kogono raba mi aanu-para page nimimi go agaa pagaliminalo o taatepa.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Niaana Aapa Gote-para niaana Aa Mudu Yesu Krais laapomere nipuna epe raba meape kone-para kuma pi kone-para gina.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Oro yaalo nimi madaa kone epenaloare neme Gote-para ora pi to.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Oro yaalo neme nimi madaa beten tore neme raaname waru omoa to.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Aba ripia agaa pagesimi rabu page abia page neme epe agaa madaa kogono pere nimimi ni raba muaeme-daa pe. Go pea rayore neme raaname omoa beten to.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Go madaare neme go-rupa waru niminaato: Gote-me go epe kogono nimina robaa-para marekaa-mama puare orope Yesu Krais-na epaliade yapi di rabu nipumi go kogono mada pu kiritalia.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Gore nimi rayo madaare neme oro yaalo nina pu robaa-para epe kone suaayo. Nimi rayome ni epe agaa kogono panolo raba muaeme. Gore ni abia kalabus ada-para pi rabu page ni esepene aa pirisu rabu page nimimi ni raba muaeme. Go-rupa pirisu rabu neme iaanu-para epe agaa puri mapalaasude. Goa pua neme nimi rayo madaa nina robaa-para epe kone suaayo.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Gore neme Gote-na ini agaana Yesu Krais nipuna odome omape konere neme padane-rupa nimi madaa page robaa-para kone suaayo.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Oro yaalo nimi madaa neme beten go-rupa to: Nimina pedo pu raana omape kone ora adaa yaa-mama palia rabu nimina makuaae kone-para oyae maredepo yape kone page ora adaa yalia.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 Goa pua nimimi oyae adalimi rabu ora epe-rupa mada rumaatalo palimi. Goa pua Krais wala orope epaliade yapi di raburi nimimi waea rayo raakepe ruboa waenu wala nasaapiralimi.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Goa pua Yesu Krais nipuna ora epe kone rayo nimina robaa-para marulatabaalia. Go madaare Gote adaa bi kaloa nipuna bi minasaalimina.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Nina amenu, nimimi pagaliminalo lalo: Neme kedaa ruaayo rabu epe agaa narabuaaya pare mo kedaame epe agaa puri mapabaaya.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Goa pea-pulu go aa mudu Sisar-na ada surube soldia aa rayo-para onaa medalomame page ni Krais-na kogono pua kalabus ada pate lo remaa pageme.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Go page ni kalabus ada-para pate raburi niaame ame adaapumi go madaa kone sua robaa-para puri mapalaawa Aa Mudu madaa kone rulaeme. Go raburi nimumi paala naomoa go epe agaa ora puri palaa-mama pua laketeme.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Goa pemede aa medalomamere ni madaa udipa pua nina bi rabuaniaatalo pua Krais-na agaa mogeteme. Goa peme pare onaa medalomare ora epe kone sua Krais-na epe agaa laketeme.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Go onaanumiri Gote-na epe agaa puri mapalaatalo kalapus ada-para pia kone imi. Goa pua nimumi ni madaa epe pedo raana omape kone sua epe agaa laketeme.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Goa peme pare medalomamere nimuna bipa nimuna bi minasaatalo Krais pa makiraawa agaa laketeme. Goa temere ni kalabus ada-para pirua kedaa waru meanolo agaa laketeme.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Goa peme pare go kone rayore palainawa. Gore yaa agaa ne kone-para ora agaa ne kone-para nimumi Yesu Krais madaa epe agaa laketeme-pulu neme go madaa raaname ome. Go madaare neme ora raaname waru omoa piralua.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Gore neme raaname omoa gupa niminaato: Nimimi ni madaa beten temenare Yesu Krais-na Holi Spirit-mi ni raba mealia rabu nimimi ni mea repaalimi.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Gore nina pu robaa-parare kone padane gupa suaayo: Nina kogono madaare neme ora ogesi-daa nagimalua. Dia, pare oro yaalo page ora abia page neme puri paloa pu robaa koneme Krais-na bi minasaaluame pi. Gore ni piralua page omalua page neme Krais-na bi minasaatalo pe.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Gore ni su amaa epe-rupa pa piraluare gore ake ya? Gupa-daa ora Krais raapu piralua. Go piralua pare ni omalua raburi neme ora nipuna epe yae rado meda mada mealua.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Yapare ni su amaa pa piraluare napiaa kogono mada palua-ga neme ake lano ya? Goa pua neme pa pirape pora-para palua palo omape pora-para palua palo neme aa-pora kuralua palo ni maarea.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Neme go madaare kone laapo i. Kone padanemere ni go su amaa gimoa Krais raapu pua piralua kone i. Goa palua-daa ora epeaalia.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Pare kone medare ni go su amaa pa pirua nimi raba meapere gore ora epe ta-daa go madaa kogono pano kone i.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Neme nimi madaa puri paloa kone suayo-pulu ni pa pirua nimi raba mealua kone salo. Go rabu nimina kone rulaaye puri mapalaawa raaname omaliminalo pora waatoa.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Goa pua ni wala nimi piri epalua rabu nimimi Yesu Krais raapu pirua ni madaa pedo pu piralimina.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Yapare aalu agaare nimi pora epe-rupa pamu pirua Krais-na epe agaame lagea-rupa pipape. Goa palimi raburi nimi adola epalua palo na-adola epalua palo nimi madaa epe remaa pagalua. Go remaare nimimi kone padane sua epe agaa puri mapalaatalo kogono pamina. Goa pula peme yaalore nimi madaa ora epe remaa mada pagalua.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Gore nimina iaanu-para paala naomalepape. Nimina robaa-para puri mapalalimi rabu iaanumi nimu lopalima kone salimi. Gore Gote-me nimi raba mealia-pulu iaanu ratu tua epe-rupa mada piralimi.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Gore nimimi Krais madaa kone rulasimi rabu ora epe kogono pisimi. Goa pea pare nipuna kogono madaa radaa page mealimi.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Abiare nimimi ni raapu pirua yada pamina. Go yadare abade neme kedaa risude-rupa ni raapu padane-para pirua pamina. Goa palima pare abia page neme go kedaa ruaayo-daa remaa apo pageme.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.