Lucas 7
Kutu NT 2014 (KDC_014) vs NTLH
1 Yesu viyamambukize kuwafundiza wanhu, kachola Kapelinaumu.
1 Quando Jesus acabou de dizer essas coisas ao povo, foi para a cidade de Cafarnaum.
2 Ako kukala na mkulu imoja wa wakalizi gana wa Kilumi yakalile na msang'hanaji wake mtamu ng'hani, na kalonda kufa. Nayo mkulu ayo kakala yomnogela ng'hani msang'hanaji ayo.
2 Havia ali um oficial romano que tinha um empregado a quem estimava muito. O empregado estava gravemente doente, quase morto.
3 Mkulu ayo viyahulike mbuli za Yesu, kawatuma wavele wayagwe wa Wayahudi wampule Yesu yeze kumuhonya msang'hanaji wake.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, enviou alguns líderes judeus para pedirem a ele que viesse curar o seu empregado.
4 Avo wamcholela Yesu, wampula ng'hani, wamulongela, “Munhu ino kofaya umtaze.
4 Eles foram falar com Jesus e lhe pediram com insistência: — Esse homem merece, de fato, a sua ajuda,
5 Kowanogela wanhu na vivija katuzengela ng'anda ya kumpula Mulungu.”
5 pois estima muito o nosso povo e até construiu uma sinagoga para nós.
6 Avo Yesu kachola nao. Viyakalile behi na ng'anda ya mkulu ija, mkulu ija kawatuma mbwiga zake wamulongele Yesu, “Go mkulu, sekeuigaze kwiza ukae, kwavija niye sifaya gweye wingile mng'anda yangu,
6 Então Jesus foi com eles. Porém, quando já estava perto da casa, o oficial romano mandou alguns amigos dizerem a Jesus: — Senhor, não se incomode, pois eu não mereço que entre na minha casa.
7 vivija niiyona sifaya hata kwiza kumwako. Lakini longa mbuli iiyeka, na msang'hanaji wangu kohona.
7 E acho também que não mereço a honra de falar pessoalmente com o senhor. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
8 Kwavija naniye vivija na hasi ya udahi wa wakulu na nina wakalizi hasi yangu. Nahamulongela ino, ‘Chola!’ nayo kochola, nahamulongela iyagwe, ‘Izo!’ nayo kokwiza, vivija nahamulongela msang'hanaji wangu, ‘Tenda vino!’ nayo kotenda vivo.”
8 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
9 Yesu viyahulike avo kakanganya ng'hani, kahinduka, kalulongela lunhu lwa wanhu lukalile lomkweleleza, “Nowalongela, sinamona munhu yeli na tamanilo kulu kamba dino, hata mwiisi ya Izilaeli!”
9 Jesus ficou muito admirado quando ouviu isso. Então virou-se e disse para a multidão que o seguia:
10 Wanhu waja watumigwe wabwela kuna ing'anda ya mkulu ija, wamvika msang'hanaji ija kahona.
10 Aí os amigos do oficial voltaram para a casa dele e encontraram o empregado curado.
11 Kumwande, Yesu kachola kudibuga dimoja dikemigwe Naini. Kailongoza na wanahina zake na lunhu mkulu lwa wanhu.
11 Pouco tempo depois Jesus foi para uma cidade chamada Naim. Os seus discípulos e uma grande multidão foram com ele.
12 Viyakalile habehi na ulwivi mkulu wa kwingilila kudibuga dijo, wanhu wapapile maiti ga mbwanga wakala wolawa kunze kudibuga, wochola kuzika. Mbwanga ayo yafile kakala mwana yeli yaiyeka wa mtwanzi yakalile mgane. Wanhu wengi wa buga ijo wakala hamoja na mtwanzi ayo.
12 Quando ele estava chegando perto do portão da cidade, ia saindo um enterro. O defunto era filho único de uma viúva, e muita gente da cidade ia com ela.
13 Mndewa Yesu viyamone mtwanzi ayo, kamonela bazi, kamulongela, “Sekeulile.”
13 Quando o Senhor a viu, ficou com muita pena dela e disse:
14 Abaho kagenda, kalukwasa ulusazi luwaitambalize maiti ya mbwanga ija. Wanhu walupapile ulusazi luja wema. Yesu kalonga, “Mbwanga! Nokulongela, lamuka.”
14 Então ele chegou mais perto e tocou no caixão. E os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Mbwanga ija yafile kalamuka, kasonga kulonga. Abaho Yesu kamgwaa mama ija mwanage.
15 O moço sentou-se no caixão e começou a falar, e Jesus o entregou à mãe.
16 Wanhu wose wengila bwembwe na wamtogola Mulungu. Walonga, “Mtula ndagu mkulu wa Mulungu katulawilila hamwetu! Mulungu keza kuwakombola wanhu zake!”
16 Todos ficaram com muito medo e louvavam a Deus, dizendo: — Que grande
17 Mbuli zino za Yesu zenela mwiisi yose ya Yudea na isi zili mmabehi.
17 Essas notícias a respeito de Jesus se espalharam por todo o país e pelas regiões vizinhas.
18 Wanahina zake Yohana Mbatizaji wamulongela Yohana mbuli zose zino. Nayo kawakema wanahina zake wabili mna iwanahina zake,
18 Os discípulos de João Batista contaram tudo isso a ele. Aí João chamou dois deles
19 kawatuma wachole kwa Mndewa wakamuuze, “Vino gweye ayo ija iyalongile Yohana Mbatizaji kokwiza, hebu tumbete iyagwe?”
19 e os enviou ao Senhor Jesus para perguntarem: “O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?”
20 Viwavikile kwa Yesu, wamulongela, “Yohana Mbatizaji katutuma tukuuze, kamba gweye ayo ija yalongile kokwiza, hebu tumbete iyagwe?”
20 Então eles foram até o lugar onde Jesus estava e disseram: — João Batista nos mandou perguntar o seguinte: o senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
21 Kipindi kikija Yesu kawahonya wanhu wengi wakalile watamu, wakalile wogaya, wakalile na vinyamkela na kawatenda wanhu wengi wakalile wasuwameso walole.
21 Naquele momento Jesus curou muitas pessoas das suas doenças e dos seus sofrimentos, expulsou espíritos maus e também curou muitos cegos.
22 Avo Yesu kawedika, “Bweleni mkamulongele Yohana gaja gomuhulika na kugona, wasuwameso wolola, mbetembete wotembela, na weli na utamu wa dikulu wohonyigwa, na wanhu hawahulika wohulika, wafile wozilibuka, na wakiwa wopeteligwa Mbuli Inogile.
22 Depois respondeu aos discípulos de João:
23 Kamweda munhu ija yeliduhu shaka na niye!”
23 E felizes são as pessoas que não duvidam de mim!
24 Wanahina wa Yohana viwasegele, Yesu kasonga kululongela lunhu luja mbuli ya Yohana, “Vino vimucholile kuluwala, muchola kulola choni? Muchola kulola lusanze vilutigisigwa na beho?
24 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
25 Vino muchola kulola choni? Muchola kumulola munhu yavalile viwalo vinogile? Wanhu iwovala viwalo vinogile, weli na ugima wa kubwihila wokala mzing'anda za wandewa!
25 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios!
26 Nongeleni, vino muchola kulola choni? Muchola kumulola mtula ndagu wa Mulungu? Ona, lakini mona vingi ng'hani kubanza mtula ndagu wa Mulungu.
26 Então me digam: o que foram ver? Um
27 Kwavija Yohana ayo yalongigwe mna Gamaandiko Gang'alile, ‘Mulungu kalonga, nomtuma msenga wangu yakulongolele, yaitande nzila yako.’ ”
27 Porque João é aquele a respeito de quem as
28 Yesu kamambukiza kulonga, “Nowalongela, Yohana ni munhu mkulu kubanza munhu yoyose yakalile mwiisi. Lakini yeli mdodo Muundewa wa Mulungu ni munhu mkulu kubanza Yohana.”
28 — Eu digo a vocês que de todos os homens que já nasceram João é o maior. Porém quem é o menor no
29 Wanhu wose wamuhulike, hata wabokela kodi, wamtogola Mulungu kamba kanoga na wakala wabatizigwe na Yohana.
29 Os cobradores de impostos e todo o povo ouviram isso. Eles eram aqueles que haviam obedecido às ordens justas de Deus e tinham sido batizados por João.
30 Lakini Mafalisayo na wafundiza Malagizo ga Musa walema kutenda ga Mulungu, kwavija walema kubatizigwa na Yohana.
30 Mas os fariseus e os mestres da Lei não quiseram ser batizados por João e assim rejeitaram o plano de Deus para eles.
31 Yesu kagendelela kulonga, “Vino niwasimulile kwa lusimo gani wanhu wa lukolo luno? Vino waigala na choni?
31 E Jesus terminou, dizendo:
32 Waigala na wana wadodo wakalile mdigulilo. Kibumbila kimoja chokikemelela kibumbila kiyagwe, ‘Tuwatowela gombe sugu, lakini hamuvinile bule! Tuwembila nyila za kuindilo, lakini hamulilile bule!’
32 Elas são como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
33 Yohana Mbatizaji keza, kafunga kuja na hang'wile divai, mweye mulonga, ‘Kana kinyamkela!’
33 João Batista jejua e não bebe vinho, e vocês dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
34 Mwana wa Munhu keza, kaja na kung'wa, mweye mulonga, ‘Muloleni munhu ino! Mmelo na mulevi, mbwiga wa wabokela kodi na wanhu waja wotenda nzambi!’
34 O
35 Lakini nzewele ya Mulungu yokoneka inoga kwa wanhu waja wose woitogola.”
35 Mas aqueles que aceitam a sabedoria de Deus mostram que ela é verdadeira.
36 Mfalisayo imoja kamgoneka Yesu yakaje nayo lujo lwa ichungulo. Avo Yesu kachola kuna ing'anda ya Mfalisayo, kakala na kuja.
36 Um fariseu convidou Jesus para jantar. Jesus foi até a casa dele e sentou-se para comer.
37 Kudibuga dija kukala na mtwanzi imoja yakalile yotenda nzambi. Kahulika kamba Yesu kakala yoja mng'anda ya Mfalisayo ayo, avo kasola nyhupa ya alabasita imemile mavuta gonung'hila goya ga bei ng'hulu.
37 Naquela cidade morava uma mulher de má fama. Ela soube que Jesus estava jantando na casa do fariseu. Então pegou um frasco feito de alabastro , cheio de perfume,
38 Kema kukisogo, habehi na magulu ga Yesu kolila, mahozi gake galagalila mgamagulu ga Yesu. Abaho kagahangusa magulu ga Yesu kwa mvili zake, kaganonela na kagagidila mavuta.
38 e ficou aos pés de Jesus, por trás. Ela chorava e as suas lágrimas molhavam os pés dele. Então ela os enxugou com os seus próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e derramava o perfume neles.
39 Mfalisayo ija viyone avo, kailongela, “Maza munhu ino yakalile mtula ndagu wa Mulungu, yahamjuwile mtwanzi ino yomgoga kavilihi, yahamjuwile kamema nzambi!”
39 Quando o fariseu viu isso, pensou assim: “Se este homem fosse, de fato, um profeta , saberia quem é esta mulher que está tocando nele e a vida de pecado que ela leva.”
40 Yesu kamulongela, “Simoni, nina mbuli ya kukulongela.” Simoni kalonga, “Ona, Mfundiza, nongela.”
40 Jesus então disse ao fariseu: — Fale, Mestre! — respondeu Simão.
41 Yesu kasonga kumulongela, “Kukala na wanhu wabili wakopile sente kwa munhu yokopesha sente. Imoja kakopa sente magana matano, na iyagwe kakopa malongo matano.
41 Jesus disse:
42 Wose wabili hawadahile kumulipa, avo munhu ija kawalekelela wose. Vino nani mna iwanhu waja yonda yamnogele ng'hani munhu ija?”
42 mas nenhum dos dois podia pagar ao homem que havia emprestado. Então ele perdoou a dívida de cada um. Qual deles vai estimá-lo mais?
43 Simoni kamwidika, “Vinikona niye kokuwa ija yalekeleligwe sente nyingi.” Yesu kalonga, “Kulonga goya.”
43 — Eu acho que é aquele que foi mais perdoado! — respondeu Simão.
44 Abaho kamuhindukila mtwanzi ija na kamulongela Simoni, “Komona mtwanzi ino? Niza kuna ikae yako, hungwelele mazi ga kusunha magulu gangu, lakini mtwanzi ino kagasunha magulu gangu kwa mahozi gake na kagahangusa kwa mvili zake.
44 Então virou-se para a mulher e disse a Simão:
45 Gweye hunibokele kwa kuninonela, lakini mtwanzi ino halekile kuganonela magulu gangu tangu vinizile.
45 Você não me beijou quando cheguei; ela, porém, não para de beijar os meus pés desde que entrei.
46 Hunibakile pala jangu mavuta, lakini mtwanzi ino kambakaza magulu gangu mavuta gonung'hila goya.
46 Você não pôs azeite perfumado na minha cabeça , porém ela derramou perfume nos meus pés.
47 Nokulongela, nzambi zake nyingi zigeligwa kumgongo, lekaavo kalagusa unogelwa mkulu. Lakini munhu yoyose yeli na nzambi kidogo zigeligwe kumgongo, kolagusa unogelwa mdodo.”
47 Eu afirmo a você, então, que o grande amor que ela mostrou prova que os seus muitos pecados já foram perdoados. Mas onde pouco é perdoado, pouco amor é mostrado.
48 Abaho Yesu kamulongela mtwanzi ija, “Nzambi zako zigeligwa kumgongo.”
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Wanhu wayagwe wakalile hamoja na Yesu muulujo, wasonga kuilongela, “Ino munhu gani yodaha kuzigela kumgongo nzambi za wanhu?”
49 Os que estavam sentados à mesa começaram a perguntar: — Que homem é esse que até perdoa pecados?
50 Lakini Yesu kamulongela mtwanzi ija, “Kutamanila kwako kukukombola. Genda moyo uholile.”
50 Mas Jesus disse à mulher:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.