Atos 20

Kadiwéu NT (KBC_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Niɡ̶ijo naɡ̶a ixomaɡ̶atice me dibatotiogi niɡ̶ijo oko, odaa Paulo jeɡ̶eniditiogi niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, odaa jeɡ̶eo loniciwaɡ̶a. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja nibodetiniwace migo nipodigi Macedônia.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Odaa ja diɡ̶etita niɡ̶idiwa nipodaɡ̶a, odaa eliodi meo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Jesus, codaa eliodi me najoitiniwace. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶icota nipodigi Grécia.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i iniwatadiɡ̶ini epenaitedi. Igaanaɡ̶a dinoe me dibata aca etogo-nelegi migo nipodigi Síria, odaa ja dibodicetigi icoa judeutedi modoletibige moyeloadi. Odaa ja iigi lowoogo, ja lowoogo me diɡ̶etita nipodigi Macedônia opitacege lowidi.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Lixigaɡ̶awepodi Sópatro, ane lionigi Pirra anelatibige nigotaɡ̶a Beréia; Aristarco ijaa Segundo anelatibige nigotaɡ̶a Tessalônica; Gaio anelatibige nigotaɡ̶a Derbe; Timóteo, Tíquico ijaa Trófimo anelatibige nipodigi Ásia.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Idiwatawece niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi dinewadetibigiwaji, odaa joɡ̶onibeotoɡ̶ogi digoida nigotaɡ̶a Trôade.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atice lalokegi judeutedi anodita me “Lalokegi Paon ane diɡ̶ica labookojegi”, odaa ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Filipos. Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo ciinco nokododi, odaa ja jiwidaaɡ̶atiogi digoida nigotaɡ̶a Trôade, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a seete nokododi.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Igaanaɡ̶a nexogotini me saabado, odaa ja jatecoɡ̶ojoɡ̶o me jelicaɡ̶a liweenigi niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi. Paulo datematikatema niɡ̶ijo ane yatecoɡ̶o neɡ̶epaa liwigo-enoale, leeɡ̶odi lowoogo me diniwiaje nige yeloɡ̶otibige.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Odaa jiɡ̶idiaa ɡ̶odatecaɡ̶adi ijo diimigi-le ane dalaɡ̶ate, odaa catiwedi le idiwa owidi noledaɡ̶axiidi.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Odaa ini ijo lioneeɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Êutico. Idiaa nicote midataɡ̶a ijo nawiweneɡ̶egi. Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me datematika, odaa Êutico jeɡ̶epaanaɡ̶a ibagi, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja diote, naɡ̶a leecawaanigi jeɡ̶enitini, icoɡ̶otibigimece ijo nawiweneɡ̶egi, leegitibigimece, icoɡ̶otibigimece niɡ̶ini naɡ̶a iniwatadiɡ̶ini le niɡ̶ijo diimigi. Igaanaɡ̶a domoɡ̶onicooɡ̶etini, pida ja yeleo.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Odaa Paulo ja dinikatini, naɡ̶a dakagiteloco niɡ̶ijo lioneeɡ̶a, odaa ja ibedotece. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ee, “Jinaɡ̶a aɡ̶owikomataatiwaji, igaataɡ̶a eyewiɡ̶atace!”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Odaa Paulo jiɡ̶igotace minitaɡ̶a ijo diimigi-le ane ideitice ditibigimedi, odaa ja yeligo niɡ̶ijo niweenigi, ligiiwepodi niɡ̶ijo eledi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idaa dinanatacigi me datematika neɡ̶epaa yeloɡ̶otibige. Niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa ja noditice.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Odaa joɡ̶oyadeegiticogi niɡ̶ijo lioneeɡ̶a liɡ̶eladi, ja yewiɡ̶a, odaa niɡ̶ijo noiigi eliodi me yoniciwaditibigiwaji.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Odaa ja idinewadenaɡ̶a ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Assôs anei Paulo maɡ̶aɡ̶a dibata etogo-nelegi. Maleediɡ̶icatibige me ɡ̶ododitice naɡ̶a ligegitoɡ̶owa mideɡ̶ejinaɡ̶a, ijiɡ̶ijo baɡ̶a diniwiajetinigi iiɡ̶o.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Igaanaɡ̶a jakapaɡ̶atege digoida nigotaɡ̶a Assôs. Odaa ja jadeegaɡ̶a catinedi naɡ̶ajo etogo-nelegi, ja iniwiajeeɡ̶aticogi nigotaɡ̶a Mitilene.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Igaanaɡ̶a jalataɡ̶a Mitilene, neɡ̶eledi noko ja inoxiwicaɡ̶a lidelogo ane liboonaɡ̶adi Quios. Neɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota lidelogo ane liboonaɡ̶adi Samos, odaa neɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Mileto.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Odaa Paulo ja lowoogo me nawiile nigotaɡ̶a Éfeso codaa anicoti doitibige daɡ̶aniaditema noko digoida nipodigi Ásia, leeɡ̶odi me yajolitaɡ̶a eotibige me age micota nigotaɡ̶a Jerusalém maleediɡ̶icatibige me nakatio nalokegi anodita “Pentecostes”.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Niɡ̶ijo Paulo midiaaɡ̶i nigotaɡ̶a Mileto, odaa ja dienaɡ̶atiogi niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi lapo loiigi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso. Eniditiogi migotibeci odakapetege.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Igaanoɡ̶otota, odaa jeɡ̶eetiogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji owooɡ̶oti anodaaɡ̶ee yewiɡ̶a ijoatawece niɡ̶ijoa nokododi minaaɡ̶ejote makaamitaɡ̶a, niɡ̶ijo maleeka janoticogi nipodigi Ásia.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Ee iwikodaɡ̶a, codaa eliodi me jinoetibece ane ee liotagi Ǥoniotagodi, niɡ̶ijo naɡ̶a jao libakedi Ǥoniotagodi, eliodi me jakapetege ane dakaketomi leeɡ̶otedi judeutedi modoletibige mowo anodigotiwa.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Codaa owooɡ̶otitiwaji me diɡ̶icata ane jaɡ̶aditaɡ̶adomi, ane jakadi me ɡ̶adaxawanitece, niɡ̶ijo naɡ̶a jatematikataɡ̶adomitiwaji codaa me ɡ̶adiiɡ̶axinitiniwace niɡ̶ijo mateciɡ̶i, mawanitiwage, codaa minoataɡ̶a liɡ̶elatedi ɡ̶onioxoadipi.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Eliodi me jiladee niɡ̶ijoa judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi me leeditibige modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaaɡ̶odopitalo Aneotedoɡ̶oji, codaa monakato Ǥoniotagodi Jesus Cristo.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Natigide ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém leeɡ̶odi nikeetiwa Liwigo Aneotedoɡ̶oji me leeditibige mejigo. Odaa ajowooɡ̶odi migica anigida ane ininyaagi.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Pida baɡ̶a jowooɡ̶odi minoatawece nigotadi anejigotece Aneotedoɡ̶oji Liwigo idioka limeditibece me nikeetiwa metidixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi, codaa ijoa jixomaɡ̶ateetedijo owidi yawikodico.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Pida aɡ̶ica daɡ̶a jao niwaló niɡ̶ina midioka limedi me idewiɡ̶a, pida eneɡ̶egi jao niwaló niɡ̶ina me jakadi me jao niɡ̶ijo ane niiɡ̶etediwa Ǥoniotagodi Jesus me jao, codaa jemaa me jigodi ane ibakedi. Ibakedi ane najigotediwa Ǥoniotagodi niɡ̶ina me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Aneotedoɡ̶oji meliodi meletedoɡ̶odomi.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Niɡ̶ida mee jowooɡ̶odi aɡ̶aleeɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji analee yakadi me idadi, niɡ̶ina akaamitiwaji ananajipaatiwa niɡ̶ijo minaaɡ̶ejo ɡ̶adiwigotigi me jatematitibece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me yemaa me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Natigide jemaa mejitaɡ̶awatiwaji me diɡ̶ica ane yakadi me dinanimaɡ̶atiwa nige aniatagigi, igaataɡ̶a akaamitawecetiwaji jaɡ̶ajipaatalo yotaɡ̶a.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Leeɡ̶odi aɡ̶ica ane jaɡ̶aditaɡ̶adomitiwaji, pida jatematitedaɡ̶awa ijoatawece niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane yemaa meote mowooɡ̶otitiwaji.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Adinowetitiwaji, codaa adowetiteloco iditawece loiigi Ǥoniotagodi ane liciagi niɡ̶ina lapo waxacocoli, Liwigo Aneotedoɡ̶oji anoyajigotaɡ̶awatiwaji jiɡ̶iniaa ɡ̶adaxawani madowetiteloco. Enice micoataɡ̶a niɡ̶inoa nowienoɡ̶ododi waxacocoli modoweditelogo niwaxacocoli codaa moniodeɡ̶e, odaa akaamitiwaji jiɡ̶idaa leeditibige me eni madowetiteloco loiigi Aneotedoɡ̶oji ane ibake lawodi epaa Lionigi me dinoojetetediogi.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Jowooɡ̶odi nigidiaaɡ̶idi nige ɡ̶adalatitiwaji, niɡ̶ina oko ane liciagi diwilecoɡ̶oni ane diojo icota monota ɡ̶adiwigotigitiwaji. Odaa aɡ̶etiɡ̶adiwikodeni anakaamitiwaji micataɡ̶a niɡ̶ina lapo waxacocoli.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Icota noko midi niɡ̶ina akaamitiwaji oditece niwitakeco, odaa jiɡ̶inaa anoninaaletiniwace niɡ̶ina anodiotece Ǥoniotagodi owotibige migotibeci mijotaɡ̶a.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Pida adinowetitiwaji, codaa analakitibigetiwaji me jaote itoatadiɡ̶ida nicaaɡ̶ape me diɡ̶icata daɡ̶a jika me ɡ̶adiiɡ̶axinitiniwace akaamitawece, noko codaa menoale, codaa elioditibece me jinoe.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Odaa natigide ja ɡ̶adajicitalo Aneotedoɡ̶oji me doweditedaɡ̶alocotiwaji. Odaa niɡ̶ijoa notaɡ̶a anoditece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meliodi meletedaɡ̶adomi akaamitawecetiwaji, niɡ̶idiwa notaɡ̶a odoweditaɡ̶aloco. Niɡ̶idiwa notaɡ̶a yakadi mowo me ili ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa me yakadi me yajigotaɡ̶awatiwaji inoatawece anopootibige me ɡ̶adewikitema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji akaamitiwaji ijaaɡ̶ijo eledi Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedicoace mepoka nepiliditeda.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Aɡ̶ica oko ane idocetema nibeexo oolo, domigetaɡ̶a beexo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a lowoodaɡ̶agi.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti meliodi me jiba me jakadi inoatawece ane jopotibige me idewiɡ̶a, ee ijaaɡ̶ijoa yokaaɡ̶etedipi.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Niɡ̶ijo me jao okanicodaaɡ̶ica nibakedi, jikeetaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina me jibaaɡ̶a jiɡ̶idaa ɡ̶onimaweneɡ̶egi me jakataɡ̶a me jaxawanaɡ̶a niɡ̶ijo aninoa lemaɡ̶amatico. Analakitibigetiwaji niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus neɡ̶ee, ‘Niɡ̶ina ane yedia eledi oko, joaniɡ̶iniaaɡ̶ini anida linikegi caticedi niɡ̶ina ane dibatege noɡ̶eedita eledi oko.’”
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Niɡ̶ijo Paulo naɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi, codaa ijotawece niɡ̶ijo oko aaɡ̶aɡ̶a oyamaɡ̶atedini lokotidi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Iditawece noenaɡ̶ateloco, oibedotece codaa me onapicoɡ̶o Paulo.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Eliodi magecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi meetiogi me daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi monadi. Odaa joɡ̶oilaajoticogi neɡ̶epaa maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.