Tiago 1

Dios Tjevele Jupj 'Üsüs La Qjuisiji Jesucristo Mpes (JICNT) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Santiago napj. Napj Dios jomozo, Nejepa Jesucristo jomozo wa napj. Niná papel pyac napj nun mpes, nun judiopan, napj mpülücpan nun. Papel niná nun pjü way mpes, nun pjü jun ta'á tjalawú, p'a nt'a la püt'üs. Najas 'üsüs potjaqué nun.
1 Tiago, servo de Deus, e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos que andam dispersas, saúde.
2 Natjampan, nenéyawa malala nu pyala. P'a casá malala nu pyala lovin. Nin pyala na, pajal 'ücj nujos t'as. Nujola tapalas ninana 'üsüs ca nsem nun mpes.
2 Meus irmãos, tende grande gozo quando cairdes em várias tentações;
3 Malala nu pyala na, nun ca nucú ncu t'üc' way poné nun Dios lal. Más 'in costa way poné Dios lal, malala pyala na. Niná nu pyala na, nusin 'yüsa 'onin ca 'üsüs la müjí lovin. Nun solejé niná
3 Sabendo que a prova da vossa fé opera a paciência.
4 mpes newa 'üsüs la müjí malala pyala na. Nin lojí mpes nun ca nusin mü'üsüs pjü way niná Dios jos nusin 'yüsa. 'Ücj ca pjü la müjí Dios jos jinwá. Pjü nta'á ca pjü 'ücj la müjí nun.
4 Tenha, porém, a paciência a sua obra perfeita, para que sejais perfeitos e completos, sem faltar em coisa alguma.
5 Ca nacj nun ma solejé tsjan más 'ücj la cüjí, malala pyala na. La mü'üyá nun Dios lal. Jupj ca nusin mü'üsüs la mijis. Pülücj way se 'aya pjü way jis lal, yupj la mon na. Ts'üise tulucj jupj. Ma jis capj velele la mon mpes.
5 E, se algum de vós tem falta de sabedoria, peça-a a Deus, que a todos dá liberalmente, e o não lança em rosto, e ser-lhe-á dada.
6 Nun lo moná na Dios lal, mponé Dios ca nu ma'ayas nun la tjomoná. Malala 'ots'ots' way p'in poné. 'Ots'ots' way p'in japon, nenéyawa japon, nenéyawa ma japon. Mar lo pjets'epjets'e jinwá yupj, lüpjǘ mpes pajal lo pjets'epjets'e jinwá.
6 Peça-a, porém, com fé, em nada duvidando; porque o que duvida é semelhante à onda do mar, que é levada pelo vento, e lançada de uma para outra parte.
7 Nun popa pjaní 'ots'ots' way pyona, ma polel la ta'es qjuis Jepa Dios 'yayá. Más 'ücj ma jola Dios ca ma'ayas jupj ma pyona na. Dios ma ca ma'ayas jupj la tjemyona.
7 Não pense tal homem que receberá do Senhor alguma coisa.
8 Nenéyawa pyona, nenéyawa ma pyona. Mop'in p'a casá jola jupj. Nin mpes ma polel 'üsüs liji Dios jos jinwá. Nenéyawa 'üsüs liji, nenéyawa malala liji jupj.
8 O homem de coração dobre é inconstante em todos os seus caminhos.
9 Nenéyawa Dios ts'uyupan t'emel cjuwá yupj. 'Ücj jisas mpatjam wa yupj. Ca yola mpalas Dios lis tjiji yupj 'üsüs quinam, yupj noypan quinam la tjiji jupj.
9 Mas glorie-se o irmão abatido na sua exaltação,
10 Nenéyawa Dios ts'uyupan t'emel pülücj jatatj. Yupj ma noypan jin yola nsem yupj p'iyá t'emel pülücj jatatj mpes. Ca yola mpalas yupj tsjictjacj Dios lal, nin mpes ca 'ücj jisas nsem wa yupj. P'a jawasa nca'lin̈ wa yupj, tsjutsj ts'utus jinwá.
10 E o rico em seu abatimento; porque ele passará como a flor da erva.
11 Pajal vyaja pwe mpes ts'üique tsjutsjum. Ts'utus palá yaca. 'Üsüs way jústatsja 'in lacasana way; locopyaya 'üsüs justa tulucj. Nin p'iyá gente pülücj jatatj nca'lin̈ wa ca. Custjay tsji' lajay na t'emel mpes, nca'lin̈ yupj.
11 Porque sai o sol com ardor, e a erva seca, e a sua flor cai, e a formosa aparência do seu aspecto perece; assim se murchará também o rico em seus caminhos.
12 Nenéyawa malala nu pyala. Más 'ücj 'üsüs so con̈có Dios, malala nu pyala na. Nun popa pjaní nin liji, 'üsüs jos nsem jupj. Tecyawaja na malala tepyalá, Dios ca mveles jupj 'üsüs. Dios ca la mijis jupj lovin mpü'üm jupj lal. Pjü way Dios quelel lajay ca mpatjam Dios lal lovin. Dios tjevele ca nin la mijis yupj mpes.
12 Bem-aventurado o homem que sofre a tentação; porque, quando for provado, receberá a coroa da vida, a qual o Senhor tem prometido aos que o amam.
13 Nenéyawa gente quelel malala lajay. Yupj quelel malala lajay na, más 'ücj ma javelepj Dios la tjiji yupj quelel malala lajay. Dios lovin ma quelel malala liji; lovin ma nin liji jupj. Ma wa liji la p'a wa quelel malala lajay.
13 Ninguém, sendo tentado, diga: De Deus sou tentado; porque Deus não pode ser tentado pelo mal, e a ninguém tenta.
14 Malala lajay, yupj sin nin quelel malala lajay. Yupj p'iyá po jisas mpes nin yola ca malala la mijicj. Yupj p'iyá yola pajal 'üsüs ca nsem malala lajay na.
14 Mas cada um é tentado, quando atraído e engodado pela sua própria concupiscência.
15 Po jisas mpes, t'üc' way malala nyuca lajay locopyaya. T'üc' malala la tjajay na, Dios sa con̈ tulucj. Cya'lin̈ p'in malala la tjajay mpes.
15 Depois, havendo a concupiscência concebido, dá à luz o pecado; e o pecado, sendo consumado, gera a morte.
16 Natjampan, napj pajal quelel la nusejay nun. Nin mpes nin velé. Po ma nujus ntsawilí nun p'iyá.
16 Não erreis, meus amados irmãos.
17 Dios p'in 'yaya tsjan 'üsüs cupj mpes. Jupj 'yayá, mop'in 'üsüs, malala tulucj. Jaw la tjiji jupj. Pjü pjulacj la tjiji. Mümüy wa, lots'ac' wa la tjiji. Jupj más 'üsüs yupj jis lal. Yupj pjü way sa juyuy. Nenéyawa jyawca, nenéyawa püste, sa juyuy mpes. Dios nin tulucj. Mop'in 'üsüs way jupj. Jupj ma p'a casá pyala.
17 Toda a boa dádiva e todo o dom perfeito vem do alto, descendo do Pai das luzes, em quem não há mudança nem sombra de variação.
18 Jupj jostsja mpes cupj jupj ts'uyupan qjuis tepyala. T'üc' way tjevele cupj qjuis lal, mpes nin qjuis tepyala. Jupj jostsja ca nin nsem, jupj tjevele mpes p'in. Nin mpes pjü gente sin popé, cupj mwalá way se con̈cocj Dios. Cupj Dios juts'a'á, yom Dios lal 'yayá jinwá.
18 Segundo a sua vontade, ele nos gerou pela palavra da verdade, para que fôssemos como primícias das suas criaturas.
19 Natjampan, napj quelel la nusejay nun. Nin mpes nin velé. Nusin tjü'üsüs niná. Tjapja'aqué nun p'a witjacj javelepj na. Nun quelel welé na, 'üsüs nujola t'as tsjan 'ücj la veles. Ma ca ts'i mi'iná len̈ way.
19 Portanto, meus amados irmãos, todo o homem seja pronto para ouvir, tardio para falar, tardio para se irar.
20 Gente ts'a 'in na, ma Dios jos jin lajay. Dios jos 'üsüs lajay jupj jos jin.
20 Porque a ira do homem não opera a justiça de Deus.
21 Mpes po ma malala nyuca la müjí quinam, püna la tjüjí jinwá. Püna nun po malala nyuca quelel la tjüjí. Pjü way niná, pjü ma ca la müjí quinam. Nasa solejé nun Dios tjevelá. Nujisas t'as niná jupj tjevelá, ne nin nujola t'as nun ca nin la müjí jupj tjevele jinwá, tsjictjacj jinwá. Dios tjevelá mpes ca jus nlayé 'onin ne 'ücj la püt'üs Dios lal.
21 Por isso, rejeitando toda a imundícia e superfluidade de malícia, recebei com mansidão a palavra em vós enxertada, a qual pode salvar as vossas almas.
22 Lovin la müjí Dios Popel vele jinwá. Pjo'oqué p'in malala. Malala ma lojí jupj jyü'tá. Nun nujola pjo'oqué p'in 'üsüs ca nacj. Niná nujola na, nujus tsuwilí nun p'iyá.
22 E sede cumpridores da palavra, e não somente ouvintes, enganando-vos a vós mesmos.
23 Ca nacj yom pjaní Dios Popel pjoca la p'in, ne ma liji Dios jyü'ta jin. Jupj nin p'iyá liji yom wola te wine jinwá. Wola jus tjinyuca ca nacj espejo mo'ó.
23 Porque, se alguém é ouvinte da palavra, e não cumpridor, é semelhante ao homem que contempla ao espelho o seu rosto natural;
24 Jupj tjinyuca wola te, mop'in ma wola la tepe'e. Tjemey la p'in. Len̈ way jo' tepe'e 'oyn nyuca jupj wola tjinyuca.
24 Porque se contempla a si mesmo, e vai-se, e logo se esquece de como era.
25 Nin tulucj yom p'a wa, jupj po 'üsüs way pjoca Dios tjijyü'tá. Jupj jola Dios tjijyü'ta mpes, ne nin liji Dios vele jin. Ma jo' pe'e jupj tjapjacá. Nin liji p'in, mpes 'üsüs ca mpalas jupj. Cusapj cupj malala lijicj newa. Dios Popel jyü'ta jin lijicj na, 'ücj ma malala lijicj. Dios Popel 'üsüs qjuisí jütüta, malala tulucj.
25 Aquele, porém, que atenta bem para a lei perfeita da liberdade, e nisso persevera, não sendo ouvinte esquecediço, mas fazedor da obra, este tal será bem-aventurado no seu feito.
26 Nepénowa yola yupj 'üsüs tsji' lajay quinam Dios mpes, malala yupj newá. Ma 'in jajamapj yupj javelepj, mpes malala javelepj. Nin mpes ma t'üc' way tsji' lajay Dios mpes. Yupj sin yus tsuwil yupj p'iyá.
26 Se alguém entre vós cuida ser religioso, e não refreia a sua língua, antes engana o seu coração, a religião desse é vã.
27 Napj ca mvelé tsjan más 'ücj la mijicj cupj. Ninana 'üsüs Dios lal, malala tulucj. Ninana lijicj na, 'üsüs tsji' lijicj qjuis Papay Dios mpes. Dios jos cupj quelel la sijicj jis papay tulucj, malala jis tepyala mpes. Jupj jos quelel la sijicj wa jis vayum tecya'lin̈, malala jis tepyala na. Jis capj mp'a'sacj jos jupj. Dios jos cupj ma malala nyuca lijicj. Gente ma jisas Dios, malala nyuca lajay yupj; cupj ma ca nin la mijicj.
27 A religião pura e imaculada para com Deus e Pai, é esta: Visitar os órfãos e as viúvas nas suas tribulações, e guardar-se da corrupção do mundo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.