João 5
Dios Tjevele Jupj 'Üsüs La Qjuisiji Jesucristo Mpes (JICNT) vs AAI
1 Locopyaya p'a wa fiesta la tjajay judiopan. Jesús viyavin tjemey Jerusalén nt'a fiesta mpes.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Jerusalén nt'a 'üsǘ muju ton̈ca jis la 'as'üs. Pajal la püné, campwílatsja jupj. Judiopan jis tin “Betesda” ló niná 'üsǘ. Ne'aj way p'in jun vilicj püné oveja mpe wama jil Jerusalén mo'ó. 'Üsǘ muju ton̈ca t'asiyú cinco corredor witjacj lejen̈tsja.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Tsjojoca nt'a malala jisas pülücj tapatja ne'aj. Nepénowa yun tuluctsja, nepénowa ma polel jiltsja, nepénowa ma polel 'yutanan̈tsja. Yupj pjü way la tjunuc 'üsǘ lo pjets'epjets'e 'üsǘ muju ton̈ca mo'ó.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Ángel pjaní Dios mpe tjac' neneyawá, 'üsǘ muju ton̈ca nt'a tjemey, lo pjets'epjets'e la tjiji 'üsüs. Niná la tjiji na, malala jos pjaní way tji'yü'sa jupj. Mwalá way 'üsǘ mo'o tjemey, niná p'in tji'yü'sa. Pjü way malala jisas 'ücj jis tji'yü'sa 'üsǘ niná mpes.
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Yom pjaní ne'aj tüpü'ü, año pülücj malala jostsja jupj. Año treinta y ocho nas malala jostsja jupj.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Jesús jus tjinyuca, jus nleya yom niná pajal püs ne'aj tüpü'ü jupj, malala jos. Mpes la tji'yüya jupj lal:
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Yom malala jos lal tjevele Jesús lal:
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Jesús tjevele malala jos lal:
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Len̈ way tji'yü'sa niná yomen. Jupj nt'ya jupj cobija, tjemey jupj. Sábado waytsja nin jawas, judiopan ma tsji' lajay jawastsja.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Mpes judiopan jis jepapan tjowelepj yomen tji'yü'sa lal:
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Jupj jis lal tjevele:
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Yupj la tjü'üy jupj:
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Yomen ma seletsja pjacj tji'yü'sa la tjiji jupj. Len̈tsja quinam Jesús. Pülücj játjatsja ne'aj, ne Jesús yupj culupwen nipj tjemey jupj.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Yacjaya Jesús la nüjüsü yomen Dios wo nt'a. Jesús tjevele jupj lal:
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Tjemey yomen judiopan jis jepapan nt'a. Tjevele yupj jis lal tji'yü'sa la tjijá, Jesús waytsja jupj.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Judiopan jis jepapan pajal ts'a 'intsja Jesús 'yü'sa líjitsja sábado na, nin jawas judiopan ma tsji' lajay. Nin mpes quelel malala lajaytsja Jesús lal. Lovin malala lajaytsja jupj lal.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Jesús yupj jis lal tjevele malala tulucj sábado na tji'yü'sa la tjiji. Tjevele:
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Niná tjevele mpes, judiopan jis jepapan po quelel ja'ünantsja Jesús. Más nin yólatsja quinam ca nin la mijicj. Jesús tji'yü'sa la tjiji sábado na, nin jawas yupj jajütütj ma ca tsji' la mijicj judiopan. Niná po 'in malálatsja yupj jis lal. Jupj tjevele wa Dios jupj Popay, mpes wa ts'a tji'in. Jupj tjevele mpes quelel véletsja jupj p'iyá püné jupj Popay Dios jinwá.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Yupj malala yólatsja mpes, Jesús tjevele yupj jis lal. Ninana tjevelá: “Napj lejay ma polel la cüjay nasapmpa, napj p'iyá quelel lejay mpes p'in. Napj Dios Jatjam. Napj nyuc Mpapay lijá, nin p'in 'ücj wa lejay napj. Napj nin p'iyá lejay Mpapay liji jinwá. T'üc' way niná.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Mpapay quelel la niji. Pjü jupj p'iyá lijá, jupj nin 'yüsa liji tsjan niná jupj lijá. Nasa pajal 'üsüs la tjiji jupj pajal püné mpes. Más 'üsüs ca la mijis jupj p'a jawasiyá. Nin liji na, ca nin mü'üsüs wa la mijis niná, ne nin ca la mejay napj. Nin ca la mijis jupj, mpes nun nujola mpalas ma nusin 'yüsa 'onin ne nin lejay napj.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Mpapay sin jyünsa tecya'lin̈, mpatjam liji jupj. Nin p'iyá lejay napj; napj patja la sejay napj najas mpatjam.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Mpapay ntje'aya wa 'ücj la veles pjü mpes pjacj ne 'üsüs nyuca la tjajay, pjacj ne malala nyuca la tjajay. Mpapay p'iyá ma ca nin la mijis.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Mpapay jos pjü pajal 'üsüs pjac javelepj napj mpes, jupj mpes 'üsüs javelepj jinwá. Nin mpes ne 'aya nin lejay napj. Ma 'üsüs pjac javelepj napj mpes, nin p'iyá ma wa 'üsüs pjac javelepj jupj mpes. Jupj nin tjejyama, mpes nin.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 ”Nepénowa napj velé jin lajay, japon wa nin tjejyama lal. Ninana lajay, nasa way patja yupj, ne lovin ca mpatjam yupj Dios lal. Lovin ma ca mvelé malala nyuca la tjajay yupj. Püna tecya'lin̈ jinwatsja Dios lal. P'a casá way quinam, jupj lal topon mpes. Lovin ca Dios lal mpatjam. T'üc' way niná.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Dios lal ma japon, tecya'lin̈ jinwá yupj quinam. P'a jyawca na, yupj ca mpjacan̈ napj velé. Yupj sin popa nepenowá ca la mijicj napj velé jinwá. Napj velé jin lajay, mpatjam ca yupj lovin. Nin ca nsem p'a jawas. Nasa way nin tepyala quinam. Napj Dios Jatjam. T'üc' way niná.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 ”Mpapay 'ücj liji p'a wa lo püt'üs. Nin p'iyá ntje'aya napj 'ücj wa lejay la p'a lo püt'üs.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Jupj ntje'aya 'ücj la veles gente po'ó pjacj ne 'üsüs nyuca la tjajay, pjacj ne malala nyuca la tjajay. Napj 'a yom, gente popa p'iyá, mpes ntje'aya 'ücj nin lejay napj.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Po ma nusey c'a t'as nun nin mpes. P'a jawas pjü tecya'lin̈, toc patja witjacj, ca mpjacan̈ napj velé.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Tjepjyacan̈ na, pje'á ncul ca yupj. 'Üsüs way la tjajay sin müjünsücj, ca mpatjam niswá. Malala nyuca la tjajay sin müjünsücj wa ca, mop'in malala ca jis mpalas yupj. Napj ca mvelé t'üc' way malala nyuca la tjajay yupj.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 ”Napj lejay, ma polel la cüjay nasapj, napj p'iyá quelel lejay mpes p'in. Mpapay vele napj lal, niná napj nin velé p'in. Jupj jola jin velé ncu gente malala nyuca la tjajay. Nin mpes napj velé yupj po'ó t'üc' way. Napj ma quelel lejay napj quelel le jaympa p'in. Napj quelel lejay jupj jos jin. Nin tjejyama jupj.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Napj nasapj cüwelé nun lal napj selé napj p'iyá po'ó, ma ca polel jus cülayé ncu t'üc' way niná napj velé.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Ma nasapj napj. P'a vele wa jupj selé napj nin po'ó. Napj selé jupj vele napj po'ó, t'üc' way.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 ”Juan niná napj nin velé po'ó. Nun p'iyá niyom sin tjajamá jis la veles Juan lal. Jupj seletsja mpes t'üc' way tjevele napj nin po'ó.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Napj ma nin nola ncu gente p'in javelepj Dios nin tjejyama. Napj najas nun ca mponé napj lal. Najas ca Dios lal mpatjaqué. Nin mpes nin tjevelé Juan 'üsüs tjevele napj mpes.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Juan pajal 'üsüs nusin tji'yüsa lis tjiji Dios po'ó. Jupj jyawca jinwatsja nun lal. 'Iyó je su müjǘ 'ücj la nuc. Nin p'iyá jupj tjevele mpes 'ücj nusin tji'yüsa Dios po'ó. Tsjicj way mpes 'ücj nujisastsja pajal, jupj nusin tji'yüsa la tjiji mpes.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 ”Juan 'üsüs tjevele jupj seletsja napj nin po'ó. Pjaní waytsja jupj. P'a mpes wa nun ca jus nlayé Dios nin tjejyama. Niná más 'üsüs Juan vele lal. Niná napj pajal 'üsüs lejay Mpapay mpes. Jupj ntje'aya napj ca t'üc' la mejay, niná p'iyá lejay napj. Nin mpes wa nun ca jus nlayé Mpapay nin tjejyama.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 ”Mpapay tjevele wa napj mpes jupj selé mpes. Nin tjejyama jupj. Newa ma tjapja'aqué jupj tjevelá. Ma wa tjunucú jupj.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Ma wa nujos jupj tjevelá. Nun ma quelel lojí jupj tjevelá. Nin tjejyama jupj, newa ma poné napj t'üc' velé.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Nun nujola Dios Popel nusin 'yüsa liji 'onin ne 'ücj la püt'üs Dios lal lovin. Nin mpes tülü way mo'o welé Dios Popel. Nun quelel nusin 'yüsa Dios tjevelá. T'üc' way Dios Popel p'iyá vele napj nin po'ó.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Newa nin, nun ma quelel poné napj lal. Nun ma quelel poné napj polel nucopj p'yacj, 'ücj nu la püt'üs Dios lal.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 ”Ma nin nola gente p'in javelepj mpes napj nin po'ó. Ma nin nola ncu 'üsüs pjac javelepj napj nin po'ó.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Nin p'in, napj selé nun ma t'üc' way quelel lojí Dios. Napj nujus nyuc, mpes selé napj niná.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Napj qui'á tjacuwis Mpapay qui'á nin tjejyama mpes. Newa nin, nun 'ücj jisas tulucj napj tjacuwis. P'a wa jupj sin nin 'ucuy, nun ca 'ücj jisas nsem jupj tjac'.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 ”Nun ma polel poné napj lal. Nun po jisas p'a wa nun popa javelepj nun pajal 'üsüs. Nun ma nin nujola Dios ma nin vele nun 'üsüs. Dios pjaní jupj, más püné jupj pjü jis lal.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Napj p'iyá ma ca malala mvelé nun po'ó Mpapay wolap'a'á. Ma nin nujola t'as. Dios Popel Moisés tepyacá malala mveles ca nun po'ó. Nun nujola nun lojí Moisés tjijyü'tá, ca 'üsüs nu mpalas.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Jupj tepyaca wa napj mpes. Nun cüponé Moisés tepyacá, cüponé catsja napj t'üc' tjevelé wa. Mpes jupj popel ca mveles nun malala nyuca la tjüjí.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Nun ma poné jupj tepyacá, mpes ma wa ca mponé napj velé”, nin tjevele Jesús.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.