1 Coríntios 9

Dios Tjevele Jupj 'Üsüs La Qjuisiji Jesucristo Mpes (JICNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Apóstol napj. Dios nin tjejyama la veles jupj mpes. Jupj jos napj velé Jesucristo po'ó. Dios ni jütüta. Gente p'in ma na jütütj. Napj jus tjinyuc qjuis Jepa Jesús. Napj nin lejay jupj jos jin. Mpes quina nun Dios ts'uyupj nu tepyala.
1 Não sou eu livre? Não sou apóstolo? Não vi Jesus nosso Senhor? Não sois vós minha obra no Senhor?
2 Ca nacj gente la p'a ma japon apóstol way napj, ma japon Dios nin tjejyama la veles jupj mpes. Nun p'in poné. Napj selé nun poné jupj nin tjejyama. Nun Dios ts'uyupj nu tepyala. Nin mpes Dios nin tjejyama nun nt'a la veles jupj mpes Jesucristo po'ó.
2 Se para outros não sou apóstolo, ao menos para vós o sou, porque vós sois no Senhor o selo do meu apostolado.
3 Nepénowa malala javelepj napj nin po'ó. Nin javelepj napj lejay mpes. Niná yupj jis lal velé.
3 Esta é a minha defesa contra os que me denigrem.
4 T'üc' way pülücj jilal velecj Jesucristo po'ó. Mpes cupj 'ücj t'e'enquecj Dios ts'uyupj qjuesé 'ayapj qjuis la las, qjuis la müs wa.
4 Não temos nós porventura o direito de comer e beber?
5 Apostolpan la p'a jil wa, javelepj Dios mpes. Yupj sejats'om jis capj jacon̈. Yupj sejats'om Dios ts'uyupj wa. Qjuis Jepa Jesús jüpülücpan, yupj sejats'om jis capj jacon̈ wa. Pedro jats'om se con̈ca wa. Mpes 'ücj cupj wyayaquecj wa Dios ts'uyupj jilal, 'ücj qjuis capj la con̈. Newa woya secj cupj.
5 Acaso não temos nós direito de deixar que nos acompanhe uma mulher irmã, a exemplo dos outros apóstolos e dos irmãos do Senhor e de Cefas?
6 Bernabé tsji' liji, napj tsji' lejay wa, mpes 'ücj jaylacj lijicj qjuis la las, ca'aj qjuis la jas jaylacj lijicj wa. Apostolpan la p'a ma tsji' lajay. Dios ts'uyupj se 'ayapj jis la las, ca'aj jis la jas se 'ayapj wa. Apostolpan tsji' lajay Dios mpes; nin mpes se 'ayapj yupj niná. 'Üsüs nin. 'Ücj wa cupj ma tsji' lijicj; cupj p'iyá quelel tsji' lijicj, mpes nin lijicj.
6 Ou só eu e Barnabé não temos direito de deixar o trabalho?
7 Quina ca mpac tsjan mpes ca jus nlayé napj velé t'üc' way. Cupj militarpan jinwá, Dios mpes tsji' lijicj mpes. Militar tsji' liji jepapan mpes. Militar ma jaylacj liji jupj lo las. Jepa 'yaya jupj lo las. Cupj militarpan jinwá, mpes 'ücj la p'a ca qjuis ma'ayacj cupj qjuisas. Uva sinacj jinwá lijicj wa. Yom sine na, pülücj vyala jupj juts'a'á nsem. Nin p'iyá cupj qjuis lal; 'ücj t'e'enquecj wa cupj. Vaca si manuna jinwá lijicj wa. Yom vaca si manuna, 'ücj jupj pjyüjü. Nin p'iyá cupj qjuis lal; 'ücj t'e'enquecj cupj lijicj mpes. Po 'üsüs Dios ts'uyupj ja'ayapj apostolpan jisas yupj Dios mpes tsji' lajay mpes.
7 Quem, jamais, vai à guerra à sua custa? Quem planta uma vinha e não come do seu fruto? Quem apascenta um rebanho e não se alimenta do leite do rebanho?
8 Napj nin pyac gente nin lajay mpes. Qjuisin 'yüsa 'üsüs way gente t'emel jat'anquepj tsji' la tjajay mpes. Nin p'iyá qjuisin 'yüsa Moisés tepyaca mpes.
8 Trata-se, acaso, de simples norma entre os homens? Ou a lei não diz também o mesmo?
9 Tepyaca: “Buey tsji' liji na, malala mwicj tsyu'pa. 'Ücj lyaja.” Nin tepyaca Dios tjevele jin. Niná Dios tjevele na, buey mpes tulucj jólatsja jupj.
9 Na Lei de Moisés está escrito: Não atarás a boca ao boi que debulha {Dt 25,4}. Acaso Deus tem dó dos bois?
10 Jólatsja cupj mpes. Nin tjevele cupj mpes. Yom 'amá le tsjequé na, jola p'a jawas jupj ca nt'anques tjevyala popé. Yom trigo jay syüpa na, jupj jola jupj ca nt'anques.
10 Não é, na realidade, em atenção a nós que ele diz isto? Sim! É por nós que está escrito. Quem trabalha deve trabalhar com esperança e igualmente quem debulha deve debulhar com esperança de receber a sua parte.
11 Nin p'iyá cupj qjuilal. Nun jilal tjevelecj Dios tjevelá mpes. Dios tjevele, setel jinwá. Niná sinactsja jinwá nun po'ó. Mpes 'üsüs way nun 'oyá cupj qjuilal qjuis la las.
11 Se entre vós semeamos bens espirituais, será, porventura, demasiada exigência colhermos de vossos bens materiais?
12 T'üc' way la p'a so 'oyá nun. Mpes 'ücj wa qjuis ma'ayá. Cupj más 'üsüs la tjijicj yupj jis lal.
12 Se outros se arrogam este direito sobre vós, não o temos muito mais? Entretanto, não temos feito uso deste direito: sofremos tudo para não pôr obstáculo algum ao Evangelho de Cristo.
13 Gente ve jacutj Dios wo nt'a, Dios mpes la 'ayas. Dios mozopan ne'aj jatja, tsji' lajay ne'aj. Nun solejé yupj ve niná popé jat'anquepj, jalá lovin. 'Ücj nin. Gente jacuman animal witjacj Dios wo nt'a, Dios mpes la 'ayas. Dios mpes tsji' lajay ja'üm animal witjacj. Pis niná tja'ayapj Dios mpes. Nun solejé ne'aj tsji' lajay pis niná popé jat'anquepj, jalá wa lovin. 'Ücj nin.
13 Não sabeis que os ministros do culto vivem do culto, e que os que servem ao altar participam do altar?
14 Nin p'iyá quinam. Dios ts'uyupj jil, javelepj la p'a jis walap'a'á tsjan niná Jesucristo 'üsüs la tjiji gente mpes. Nin lajay na, tsji' lajay Dios mpes. Qjuis Jepa Jesucristo tjevele más 'ücj Dios ts'uyupj lovin se 'ayapj jis la las, ca'aj jis la jas 'ots'ipj, niná lajay mpes.
14 Assim também ordenou o Senhor que os que anunciam o Evangelho vivam do Evangelho.
15 Newa napj ma la tjemyon gente jilal. T'üc' way Dios popa pjaní jama na, vele na Dios tjevelá, 'ücj Dios ts'uyupj ja'ayapj jupj la las, ca'aj 'ücj la jas wa. Newa nin, najas napj mpes ma nin lojí. Po 'ücj najas nun jilal velé Dios tjevelá. Najas ma no 'oyá nin lejay mpes. Gente na 'ayapj, 'aplijila ca nsem napj. 'Ücj napj lal cjuwá, ne ni pü'í. Más malala ma nin lejay, ne ma ni pü'í.
15 Mas não tenho usado de nenhum desses direitos; e nem escrevo isto para reclamá-los. Preferiria morrer a... Mas ninguém me tirará este título de glória.
16 T'üc' way napj velé la p'a jis walap'a'á tsjan niná Jesucristo 'üsüs la tjiji gente mpes. Ma velé 'üsüs napj, nin la tjejay mpes. Napj velé Dios ntjijütüta mpes. Ma velé, malala ca ma palas.
16 Anunciar o Evangelho não é glória para mim; é uma obrigação que se me impõe. Ai de mim, se eu não anunciar o Evangelho!
17 Napj 'ücj najas nin velé, mpes Dios ne 'aya napj velé mpes. Mpes napj ma le mon nun no 'oyá. Napj ma quelel nin cüvelé Dios mpes, newa nin ni jütüta jupj.
17 Se o fizesse de minha iniciativa, mereceria recompensa. Se o faço independentemente de minha vontade, é uma missão que me foi imposta.
18 T'üc' way 'üsüs way ne palá jupj mpes velé mpes. 'Ücj najas ma t'e'é napj nin lejay mpes. Napj 'ücj le mon no 'oyá Dios mpes velé mpes. Napj nin velé tsjan niná Jesucristo 'üsüs la tjiji gente mpes. Ma nin le mon napj. Así nin velé, jaylacj tulucj.
18 Então em que consiste a minha recompensa? Em que, na pregação do Evangelho, o anuncio gratuitamente, sem usar do direito que esta pregação me confere.
19 T'üc' way gente ma na jütütj. Pjü ma na 'ayapj lejay mpes. Mop'in nin, napj mozo jinwá pjü mpes. Nin lejay se p'acj mpes. Mpes polel velé yupj jilal Dios tjevelá. Quina yupj nepénowa jisas Jesucristá.
19 Embora livre de sujeição de qualquer pessoa, eu me fiz servo de todos para ganhar o maior número possível.
20 Judiopan jilal pü'üs na, yupj jin p'iyá lejay napj. Mpes polel velé yupj jilal Dios tjevelá. Yupj nepénowa jisas Jesucristá. Gente niná nin lajay Moisés tjijyü'tá. Napj selé 'ücj ma lejay pjü Moisés tjijyü'tá. Mop'in yupj jilal pü'üs na, yupj jin p'iyá lejay napj. Mpes nin polel velé wa yupj jilal Dios tjevelá. Mpes yupj nepénowa jisas wa Jesucristá napj velé mpes.
20 Para os judeus fiz-me judeu, a fim de ganhar os judeus. Para os que estão debaixo da lei, fiz-me como se eu estivesse debaixo da lei, embora o não esteja, a fim de ganhar aqueles que estão debaixo da lei.
21 Gente la p'a ma salejepj Moisés tjijyü'tá, ma lajay jupj tjijyü'tá. Yupj jilal pü'üs na, yupj jin p'iyá lejay napj. Mpes polel velé wa yupj jilal Dios tjevelá. Yupj nepénowa jisas wa Jesucristá napj velé mpes. Newa nin napj nin lejay Dios tjijyü'tá, Jesucristo tjijyü'ta wa.
21 Para os que não têm lei, fiz-me como se eu não tivesse lei, ainda que eu não esteja isento da lei de Deus - porquanto estou sob a lei de Cristo -, a fim de ganhar os que não têm lei.
22 Gente la p'a nepénowa ma 'üsüs sin tji'yüsa custjay Jesucristo po'ó. Yupj jilal pü'üs na, yupj jin p'iyá lejay napj. Mpes 'ücj polel velé napj yupj jilal Dios tjevelá. Yupj nepénowa jisas Jesucristo quinam. Mpes pjü gente lajay jinwá, nin p'iyá lejay napj. Nin lejay na, 'ücj jilal velé Dios tjevelá, ne yupj nepénowa jisas Jesucristá. Mpes yupj ca mpatjam Dios lal.
22 Fiz-me fraco com os fracos, a fim de ganhar os fracos. Fiz-me tudo para todos, a fim de salvar a todos.
23 Napj najas p'a witjacj sin 'yüsa wa Jesucristo po'ó. Napj nin velé Dios 'üsüs liji gente jis lal Jesucristo mpes. Pjü lejay, nin mpes nin lejay. Najas 'üsüs se palá, najas 'üsüs ne palá wa Jesucristo mpes, napj velé jinwá.
23 E tudo isso faço por causa do Evangelho, para dele me fazer participante.
24 Quina ca mpac 'oyn nyuca la müjí nun. Nenéyawa gente 'a si mulú, 'a mulú ts'equenen̈. Yupj quelel salejepj pjacj más 'in wü jama. Nun solejé 'üsüs pyala más wü tjemey lal. Yupj ja'ayapj jupj lal. Jupj jinwá la müjí nun. Po 'üsüs la müjí Dios mpes, ne ca 'üsüs nu mpalas, la mijis Dios.
24 Nas corridas de um estádio, todos correm, mas bem sabeis que um só recebe o prêmio. Correi, pois, de tal maneira que o consigais.
25 Ts'equenen̈ witjacj 'üsüs jajamapj yupj jis p'üy. Nin lajay mpes 'üsüs polel ts'equenen̈. Más wü quelel jil yupj, mpes nin lajay yupj. Jepapan ca ma'ayacj más wü tjemey mpes, jay ma'ajam ma'ayacj ca. Mop'in jepapan ja'ayapj ncawajas ca, cjuwá nsem p'a jawas. Cupj ts'equenen̈ witjacj jinwá. Nin p'iyá más 'ücj jyamacj cupj qjuis p'üy. Mpes más 'üsüs ca polel tsji' la mijicj Dios mpes. Jupj qjuis ma'ayas más 'üsüs jepapan ja'ayapj lal; ma ca ncawajas jupj.
25 Todos os atletas se impõem a si muitas privações; e o fazem para alcançar uma coroa corruptível. Nós o fazemos por uma coroa incorruptível.
26 Napj najas Dios ca 'üsüs la ma jis napj mpes; nin mpes pasal yümücj tsji' lejay jupj mpes. Napj selé 'oyn nyuca quelel lejay Dios mpes. Ma nin lejay, ma 'üsüs ne palá. Mpes pasal yümücj tsji' lejay Dios mpes.
26 Assim, eu corro, mas não sem rumo certo. Dou golpes, mas não no ar.
27 T'üc' way la p'a jis walap'a'a tjevelé más 'ücj 'üsüs la mijicj Dios mpes. Mpes 'üsüs ca jis mpalas, la mijis Dios. Najas 'üsüs ne palá la mijis wa jupj. Mpes 'üsüs jyamá napj p'iyá. Napj lejay Dios jos jin, nin way p'in. Napj najas jin ma lejay napj.
27 Ao contrário, castigo o meu corpo e o mantenho em servidão, de medo de vir eu mesmo a ser excluído depois de eu ter pregado aos outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.