Lucas 11

Teoso Ka Yama Hani (JAA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yama we one ya Sesowi Teoso ha nematamonaka yama one ya. Teoso ha ni hawa tohe ya he ya tataba me ka owa aate hinehimatamonaka. "Sesowi otara tikanawanabone tike Teoso ota ha nabone ota atibone ya, fare Yowao namatamona nima he ya tataba mera kanawanahari", ati nematamonaka.
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 "Te ora ni ya te ati e naba teke ahi: 'Abi, me nafi tiwa kahiyarahi. Tika towisawateba kakeho ota ni ya.
2 Jesus respondeu:
3 Fara yama we nima ota tefebone ta tinahabone tike.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Yama hiyara wati tiwahamariyahi, ota hiri teharo. Ha ota bisa me one ka yama hiyara ota nahabibisahaba otake, otara me hiri kani ka yama hiyararo. Satanaisi otara totomi rayaho tiwati ihi', te ati nabone teke, Teoso te ha na te".
4 Perdoa os nossos pecados,
5 "Himata nima owa ati neba amara, hinaka habai kamaki ya he ni ya yama soki enoki ya. Hinaka habai ati e tehi amaka ahi: 'Habai oko baoba ta timatahi, terei nari.
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 Oko habai owa kobo namakiareka, yaka nari. Tefeba okiha okara, yamata'.
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 Ati e neba awaka ahi: 'Hine owa oke. Tikamahi. Nokobi boko okanara oke hibati ya. Oko matehe ya otaba oke kama ya. Yana orahaba ama oke, yama ta onahaba owa, tika yamabana', ati neba awaka.
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Efe hinaka habai toha kana yana rebonaka, bao ta nebana. Nokobi teo kani fawa re ya yana neba amaka, bao ta nebana waha, nokobi teo ni fawa re kari. Fara yama hinofa nafi ta neba amaka".
8 Jesus disse:
9 "Makoni yama tinofa ha tikanabone tike Teoso ni ya. Tika yamabone ta nebonaka. Yama siba tini ya tiwasiabanake. Nokobi teo tikani ya Teoso se hikanaboneke.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 E ka one Teoso me aate ni ya ati amosebonaka me nafi ni ya. Yama me siba hina me hiwasiaboneke, me nafi. Nokobi me teo kana me ni ya Teoso nokobi se kanehibonaka, me nafi ni ya.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 E one maka me ta narawaba me ama, me ka matehe ni ya, matehe aba me me ati na mati? E ehene e naba wataraboneke te ni ya.
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Tikatao bani hifene ati ne ya yomasa ta tibana? Yomasa ta tirahaba tiwa awine tike.
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Yama hiyara hihiri me te tohaha yama amosa te ta teha te amake te ka matehe ni ya. E ka abi neme ya winehi ehene amose hinama tohate amaka. Teoso Kanamori te ha ni ya Teoso Kanamori ta nebonaka te ni ya", ati nematamonaka.
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Yama we one ya Sesowi me ka owa nakitamehimatamonaka inamati famahari, inamati ehene ati yana ni watorari. Sesowi inamati toyosemehimatamonaka. Faya ati yana nawahematamonaka. Me tamaha me hiwehimatamonaka. Me ati e nemetemoneke ahi: "Himata amari?" me ati na mati.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Me one ati e nemetemoneke ahi: "Fare Beosebo ati ehene tohe awaka. Makoni inamati mera toyosemaka", me ati nemetemoneke.
15 mas alguns disseram: — É
16 Me one Sesowi hiyaremetemoneke yama yofi kanehibonaha Teoso ka yama me ni ya, me totomi hine kari.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Sesowi me ati boti watohi mera hiyarematamonaka. "Saotato me abe mowa ni ya, me kiti watamaraboneke. Towisawa owa ka saotato me tabori me hinabihaboneke, me ka sitati. Hahi yobe ohari ka me abe mono ni ya me abe nahabihaba me amake.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Te ati e na teke ahi: Me inamati tokomamone te ati na teke Beosebo ehene. Haha keye amake haro. Satanaisi hinaka inamati mera mono tere amaka, hinaka me tohi karo. Me hinamati ka towisawa amaka. Inamati me abe mono ni ya inamati me abe nahabihaboneke.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Me inamati oyosemahamone te ati na te awineke, Beosebo ati ehene. Manakobisa te ka tataba inamati me me toyosema Beosebo ati ehene ama? Beosebo ati ehene amare awaka. Yama hiri ona Beosebo ati ehene amakara bisa.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Hinamati me oyosemine oke Teoso ati ehene. Faya Teoso ka towisawa kobo nareka ahi".
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 "E ka owa kitehi hinaka yobe hekatome ya ye honahari hinaka yama me hibotirahaboneke.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Owa kiti mati tohehi kamaki ya he ye honene totimakehibonaka. Kitarebonaka hahi ehene. Faya hinaka yama hiyababoneke fahi. Hinaka yama me ebe hinahaboneke fare me one ya tabahari.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 Owa ni ya tisawiri ya owa tinofara tiwa awine tike. Tiriko boni e bata na e famari ya tiriko boni mata tikawite tiwa awine tike".
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 "E ka owa ni ya inamati sawihi inamati tokome ya faha watari ka yama ya kariwate amaka, taborobona siba nari, taborobona wasirari. Ati e nebonaka ahi: 'Wete onamabana oke fara osawi ka yobe ya', ati nebonaka.
24 Jesus continuou:
25 Wete name yobe wasimebonaka, amosari, me yowi hiwahari, me hinamosamari.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Me 7 na mera ha nebonaka, me hiyari mati tohaha mati, me ya tabawehibonaha fahi, me winaha mati. E ka owa ka yama nawaha kitamisahaboneke waha, inamati me ihi", Sesowi ati nematamonaka.
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Sesowi hiyare ya me ka one me baikani ya waha ati kitaha ati yana nemetemoneke. "Teoso ami nofe tiwa awine tike", ati nemetemoneke.
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Sesowi ati yana nematamonaka. "Teoso mera nofate amaka he ati tamine me kamita mati fara Teoso me hiyose ka yama ya me ihi tohaha mati", ati nematamonaka.
28 Mas Jesus respondeu:
29 Me tamaha Sesowi me moto kanehemetemoneke. Me totama nemetemoneke. Ati yana nematamonaka. "Te boti hiyara te awineke, Teoso ka yama yofi okanabone te ati na te, te ni ya. Yama te awaraboneke Teoso ka yama. Hine ya Teoso ka yama oharia te awahaba teke, yama Yona hiri hinemete nima naro.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Teoso Yona yofi kanehimatamonaka Ninifi ka me ni ya. E naboneke fahi, Teoso hinamoaro Neme ka Owa namohari te ni ya.
30 Assim como o
31 Yama toyabo ya Teoso yama nafi manakone nahabi ya towisawa fana Saromao yaka nemete te ya tabahaboneke. Te ehene hiyaramone ati naboneke, ihi nima te ehene ra te. Kakehemetemoneke yama yabo ya Saromao ati mitahabonehe Saromao yama wato kari. Ha owa ta yama wato mati ohaha owati kamiti te nofakere.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Ninifi ka me toha, naba me amake. Te ehene hiyaramone me ati, naba me amake afa yama ya, Teoso nokosi ya. Me ni ya Yona Teoso ati kamine me ihi hiyara me nofamarehemetemoneke. Yona yama wawato raba nematamonaka. Ha owa ta yama wato mati ohaha owati kamiti te nofarineke".
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 "E ka owa nabarina sari kane ya hikanawitaraboneke yobe bofe ya. Hekiberihi hinaboneke boti tori ya. Kawitarete amake neme ya fara nabarina tabori ya yama firi kanahabana yobe toro. E ka owa kiyomake ya yobe ya yama awi amosebonaka.
33 Jesus continuou:
34 Nabarina nima e noko te amake, e abono nafi fifiri kana. E noko amosi ya e abono nafi firi kanaboneke. E noko rabiki ya e abono nafi yoma kanahaboneke.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Te boti ka yama oye yoma kariyahi.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Te abono nafi firi kani ya, yama yoma kanahaba watari ya, firi kanahabanake, nafi. Fara e nima naboneke, yama era firi kanaha e".
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Sesowi hiyari ahabe fariseo me ka owa ha hinehimatamonaka tafehibonaha me tabori ya. Yobe ya tokiyome tokomakehimatamonaka e tatafa ya mesa ya.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Sesowi tafehiba yehe soko re fariseo hiwe "Hika", ati nematamonaka.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Sesowi ati yana nematamonaka. "Ha te fariseo me te te ka kobo te soko barato te soko nineke, mese. Te ati boti ta hiyara te awineke, yinero tamehi te nofaha te.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Yama te watokere. Teoso yama mese hiri ne yama tori boti ka hiri nematamonaka.
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Te ka barato tori yamata kihaha te ta kanahaba teke me honara me ni ya. Te ehene e ni ya yama bisahaba wataraboneke te ni ya".
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 "Fariseo mati yama hiyara kakehaba amake te ni ya. Fatara ka yamata isi ni te ta te te amake Teoso ni ya. Yamata isi ni te te na te ka one me kasomi yokana te tohatera te amake, Teoso te nofara te. Te ehene e ni ya amosene amake ahi. Yamata isi ni te ta, Teoso te nofa, nabone teke. Te ehene e ni ya amosabanake".
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 "Fariseo mati yama hiyara kakehaba amake te ni ya. Sinakoka ka katera taiti ya nahori te nofateha te amake. Mekato ya te sawi ya 'Afa ama ti,' me one ati nabone te ati na te awineke te ni ya".
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 "Fariseo mati, yama hiyara kakehaba amake te ni ya. E ahaba temene nima te nineke yofi karaharo. Me tai hinaboneke, me hiwatori karo", ati nematamonaka.
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Teoso ka yama hani wawato me ka owa Sesowi aate nematamonaka. "Era kakanawana me hora tina tiwati e na otara hora tine tike bisa", ati nematamonaka.
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Sesowi ati yana nematamonaka. "Yama hiyara kake, naba amake te ni ya, Teoso ka yama hani wawato me te. Me te yoseteha te amake, yama kanaha me tiwa nabone mati. Me te kasomatera te amake, yama kanaha me tiwa na mati.
46 Jesus respondeu:
47 Yama hiyara kakehaba amake te ni ya. Teoso ati kakamina me tame te nataminateha te amake. Fara te ka iti me me waka hinehemetemoneke.
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Me tame te nataminaha tera te kaminineke fara me te, te ka iti me ihimete te nofaha te, Teoso ati kakamina me me waka na mati.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Teoso yama watotehi ati e nareka ahi: 'Owati kakamina me toha, oko yoyose me toha, na me oyosehabana oke me ni ya. Me ni ya me oyose me me waka hinahaba me amake. Me one me me hikatomahaba me amake'.
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Me ahabi manakone te tohahaba te amake, Teoso ati ehene, me nafi manakone, hibati ka Teoso ati kakamina mati.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 Abeo tai tohe manakobisa Sakaria yotoyotokosa nematamonaka. Me hinabowehimatamonaka tana ya Teoso ka yobe famehi hawine baikani ya. Me nafi me me waka hinehemetemoneke. Me ahabi manakone te tohahabone teke, me nafi manakone.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 Yama hiyara kakehaba amake te ni ya, Teoso ka yama hani wawato me te. Safi te itihani teke, nokobi naha kibone ka safi, Teoso me watobone karo. Safi te itiha te tokiyomara teke. Me one tokiyomarihi narake te ehene", ati nematamonaka.
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Sesowi tokomematamonaka. Mowisei ati kakamina me toha, fariseo me toha, na Sesowi me kakoemetemoneke waha. Aate ni me hikasirohimatamonaka waha.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 Me hikeyehibona me hinehimatamonaka, ati tosawaribonaha.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.