Gálatas 4
Ipili Bible (IPI_PNG) vs AAI
1 Matili balato wuane pulupeya tekeko, andipa nambato kokoli pii mindi yakama langeyo. Wandakali minditupa andi latane atoto, minditaka mindi ando ata na-piyaini. Wandakali andi latane ateyai utupane palaka polaini loto, wandakali minditupa-mane utupane ando atalaini. Wuane pua teke, akali mindimane balana minditaka yolane tupa paluni gulo, balana andopane aŋako mindi mauwakale lalu omeando, okone angi teke balana andopane aŋako okonemane paluni okone ando ata napiyane.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Enene, paluni okone balana yalane tekeko, bala andopane aŋako atola-angi, wandakali waka tupamane balapi, balana paluni tupapi, yatawa ando atalaini. Matili bala ayiane-mane paluni miape lolane oto okone epola-angi, iwana okone mini-yene guloto, bala tane paluni okone mialu, ando atolopeya.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Wuane pua teke, wamba nanimato Kataisa lo bilipi nalene atema-angi, nanima andopane aŋako tupa atalaini pua atema. okone angi yuu okona mana tupamane nanima andi lea-kola, nanimato katapusa piape pua atema.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Katapusa piape pua atema-kola, Goteto wua lo nembo teaipia: Nambana loo tupana pangosa andi latane ateyai wandakali tupa nambana andopane guleakale-ko. Nambana iwanane okomane wandakali utupane kambo molo-peke leakale nembo teaipia. Matili wandakali kambo molo-peke lolane oto okone epea-angi, Goteto balana iwanane oko epeakale lea-kola, wanda mindimane Kataisa mandeaipia. Mandea-kola, Kataisa bala loo tupana pangosa atoto, wandakali nanima loo tupana pangosa atemane tupa kambo molo-peke leaipia. Balato wuane peane okonena, andipa nanima Gotena andopane yame ateyama.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 — ausente —
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Yakama Gotena andopane yame guleai-kola, balato balana iwanane okona Sipitisa oko yakamanga epo ateakale lea okoni. Balana Sipitisa oko yakamanga epo ateya-kola, yakamato Gote ando ayiane lo loma yo atalaini.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Tene okonena, andipa nimba andi latane ata napele. Nimba Gotena andopane atele okonena, Goteto balana paluni oko nimba mee gulupeya.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Enene, wamba yakama Gotena andopane yame ateyama nembo natene ateai-angi, owato gote tupamane yakama andi leai-kola, yakamato utupanena katapusa piape pua ateai.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Wamba yakamato wuane pua ateaini tekeko, andipa yakamato Gote nembo teyai. Goteto yakama nembo teya leyo-kola, pii okone kuai lalua. Yakamato Gote nembo teyai tekeko, andipa Goteto yakama wandakali tika-pene ateyai leakale nembo toto, yakamato oto andane minditupa minu ateyai. Ana wenene mindi epeya-angipi, ee ana wenene mindi epeya-angipi, oto andane waka mindi epeya-angipi, Juta yame-mane mana minditupa wato minalaini pua teke, yakamatopi mana utupane wato minalaini. Juta yamena mana tai nalene utupane-mane yakama katulo moya napulu-peyako. Anu peakale yakamato dee lapone katapusa piape pulu-peke lamakale nembo toto, mana okonepene tupa wato miniyaipe.
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 — ausente —
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Yakamato wuane pua ateyai oko andoto, wamba nambato yakama moyokale lo piape tandaka no pewa tupa mee katapusa piape pua apolowane lo yuku piyua.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Amene imalini ima, wamba nambato yakama moyokale nembo toto, tandaka no piape pewa tupa mee katapusa piape pua apolowane lo yuku wato, nambato pii mindi yakama langeyo. Wamba namba Juta yamena mana yaini tupa wato minu atoto, mana utupanena pangosa andi latane gulo atewa. Okone angi wandakali yame waka yakamato Juta yamena mana yaini utupanena pangosa andi latane ata napeai. Namba yakama towa atu atema-angi, nambato yakamana mana okone wato minuto, Juta yamena mana yene tupana pangosa andi latane gulo ata napewa. Andipa yakamato nambana mana okone wato minuto, yuu okona mana yene utupanena pangosa andi latane atolaini. Tika ando atalapape loto, nambato yakama tee lo langeyo. Anu peakale nambato wuane leyope. Wamba namba yuu waka mindina poyale, Galesia potopinjia okona epewa-angi, namba siki mindi mewa okoni. Siki mialu atoto, namba yuu waka mindina puu napene, Galesia yuu okona atoto, Gotena pii layene epene oko bulupane tewa yakama langewa okone yakama tane nembo teyai okoni. Okone angi siki koo okonemane namba minu koya yane mambele, yakamato katulo Polo bala koo ya loto, namba masia geai-yale tekeko, yakamato namba anda napi nalene, ipu lo lameai okoni. Gotena enjole mindi epea-yalepi, Jisasa Kataisa bala tane epea-yalepi, okone-lapona mindi epeapi-yale, yakamato epele wete wato, bala ipu lo lameai-yale. Wuane pua teke, namba epewa-angi, yakamato epele wete wato, namba ipu lo lameai. Lameai-kola, namba yakama towa atu atema-angi, yakamato namba towa kopeta mindi pii napeai. Jia. Okone angi, yakamato yakamana lee okolapo lukuto, mindi akali maiyaini pia-yale, yakamana lene okolapo lukoto, namba geai-yale lo nambato yakama langeyo. Wamba yakamato namba towa epele wete wa ateai-ko. Andipa anu peyanga yakamato namba towa epele naene kondeyaipe.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 — ausente —
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 — ausente —
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 — ausente —
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Wamba nambato pii layene enene oko yakama langewa okonemane namba yakamana yanda-pene akali gulo ateyope. Jia. owato potopesa akali tupamane yakama andakasa eyai-kola, yakamato namba towa embo alui.
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Yakamato owato potopesa akali utupane epele wete alapale lo, utupane-mane yakama mo andiki piyawa ateyai. Akali utupane-mane wuane pua ateyai tekeko, utupanena mana okone koo. Yakamato namba tepa alapale nembo toto, utupane-mane yakama mo epelewa, andiki piyawa ateyai. Tene okonena, yakamato namba towa embowa ateyai nembo teyo.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Ole dindi lo akali mindimane piape epene mindi pukale nembo toto, wandakali waka tupa mo epele piya yando, mana okone epene. Wamba namba yakama towa atu atema-angi, yakamato pii layene enene oko epelewa minu ateai. Andipa namba yakama towa atu ata napeyo-kola, yakamato pii layene enene okone epelewa minu ata napeyai.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Galesia tane wandakali yakamato wuane peyai lene ale wato, nambato anu pukalepe lo nembo kambua teyo. Yakamato wuane peyai lene ale wato, nambato yakama ateyainga epoto, pii waka mindi langukale nembo teyo tekeko, namba katulo naipupe-pene guleya. Wanda mindimane andopane manduyale pula-angi, masia peleya-kola, bala tandaka andane nalane. Wuane pua teke, wamba yakamato Kataisa lo bilipi lalapale loto, namba tandaka andane no Gotena piape pua atewa. Piape pewane okonemane yakama nambana andopane yame gulo ateai. Andipa yakamato loo tupana pangosa dee lapone andi latane gulo atamakale nembo teyai. Wuane nembo teyai okonena, namba dee lapone tandaka no piape pua atolowa-kola teke, yakamato Kataisa lo bilipi leyama nayu lolai-angi, namba tandaka no piape pua ateyo okone koyo pulupeya.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 — ausente —
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Goteto yakama wandakali tika-pene ateyai leakale nayuto, yakamana minditupa-mane balana loo tupana pangosa andi latane atamakale nembo teyai okonena, nambato pii mindi yakamanga tipa peyo oko yakamato yano peyo namba langi-yapape. Yakamato Gotena pii pepa pelene eya mindi ale naene ateyaipe.
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Gotena pii pepa pelene okonemane loto, wamba Apatakameto iwana lapo mandeaipia layene eya. Katapusa piape piyane wanda Ekato wandakali-mane andopane mandiyaini pua iwana Isamale mandeaipia. Goteto andopane mindi liyamba gukale lo potomisa pii mindi lea-kola, mee anana pitiyane wanda Setato iwana Aisake mandeaipia.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 — ausente —
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Wanda okonelapo pii lapo Goteto lo yata yane okolapo mandeke pua layene eya-kola, pii temane okonena kokoli pii mindi paleya. Atepia yuu okona Ati Sainai oko peleya. Mosesa bala Ati Sainai okona atea-angi, Goteto balana loo tupa yata yaepia. Eka bala Gotena loo oko mandeke peya. Wamba Eka bala yole mia napiyane selepe wanda pituto, katapusa piape pua peteaipia. Bala selepe wanda petea-kola, balana mandiyene yame tupapi selepe atoto, katapusa piape pua teke ateainipia. Wuane pua teke, andipa Jutusaleme yuu okona wandakali ateyai tupa loo tupana mandiyene yame gulo atoto, Goteto nanima wandakali tika-pene leakale nembo toto, katapusa piape pua ateyai.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 — ausente —
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Gotena pii pepa pelene eya mindimane loto, wanda kinambuli wamba akalini-mane tepa ene okomane matili andopane kambua mandulu-peya. Mandula-kola, wanda andipa akali towa atu peteyapi okomane andopane mandulane tupa sia minulu-peya layene eya. Tene okonena, wanda nimba masia peyo, andopane mandi napene, mee petele oko nimba epele wete wato, tama pua pitipe layene eya. Wanda wamba andopane mandi napene mee anana peteane okone bala Jutusaleme wenene ati kenga eya oko mandeke pitane eya. Jutusaleme wenene okonena wandakali ateyai tupamane oto mo, mee anana wete ateyai. Jutusaleme okone nanimana angini gulo, ati kenga eya.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 — ausente —
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Amene imalini ima, wamba Goteto potomisa pii mindi Apatakame lamawuato, nambato iwana mindi nimba gukale lea-kola, Setato iwana Aisake mandeaipia. Wuane pua teke, Goteto potomisa pii mindi yakama languato, yuu epene mindi mee gukale leaipia. Yakamato balana pii okone enene ya nembo teyai okonena, yakama balana andopane yame ateyai.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Wandakali-mane andopane mandiyaini pua teke, wanda Eka balato iwana Isamale mandeaipia. Gotena Sipitisa okomane Seta minu tai laya ya-kola, balato Aisake mandeapia. Aisake mandea-kola, wandakali-mane andopane mandiyaini pua mandeane iwana Isamaleto Aisake towa embo wato, kenda-pene andane minditupa bala mawua ateaipia. Wuane pua teke, andipa Gotena loo tupana pangosa andi latane wandakali ateyai tupamane Gotena Sipitisa okona pangosa ateyama wandakali nanima towa embo wato, kenda-pene andane minditupa nanima giyaini.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Wandakali utupane-mane wuane piyaini tekeko, Gotena pii pepa pelene eya mindimane loto, wanda anana mee peteane okona andopane okomane bala ayianena paluni tupa pitaka molopeya. Pitaka mola-kola, katapusa piape piyane wanda okona andopane okomane ayianena paluni mindi mia napulu-peya. Tene okonena, nimbato piape wanda okola, balana andopane okola, okonelapo yuu waka mindinga peakale lo peyo watape lo layene eya. Gotena pii pepa pelene eya mindimane wuane layene eya tekeko, owato potopesa akali utupane piape wanda okona andopane gulo ateyai-kola, yakamato utupane peyo wata napene, ateakale lo ando kondeyai okonde. Yakamato owato potopesa akali tupa ateakale lo ando kondeyai okonena, yakamato Gotena pii pepa pelene eya okone ale naene ateyai ya lo nambato andeyo.
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Amene imalini ima, nanima piape wanda okona andopane yame gulo ata napeyama. Nanima wanda anana mee peteane okonena andopane yame ateyama.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.