Atos 7
IPILI NUTESAMENE (IPI) vs AAI
1 Okone angi, pitisa akali kawane okomane Sipene tipa puato, akali utupane-mane nimba andayo pii leyai okone enene leyaipe leaipia.
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Wuane lea-kola, Sipeneto balana pii okone yano peyoto, amene yamepi, ayiane yamepi, yakamato ale alapape leaipia. Wamba nanimana yumbane Apatakame bala Atane tano okona puu napene, Mesopotemia yuu okona ateane-angi, Gote tai-lene wete oko balanga epeaipia.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Epoto, balato Apatakame lamawuato, nimbato nimbana yamepi, yuupi, utupane tepa alu, yuu mindi nambato nimba andawa lokale okona pola leaipia.
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Goteto wuane lea-kola, Apatakame balana yuu tene Kalatiya lene oko tepa alu, Atane tano okona poto ateaipia. Atea-kola, matili balana ayiane oko omeane-angi, Goteto Apatakame bala yuu yakama andipa ateyai okona epeakale leaipia.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Apatakame bala yuu okonena wamba bulupane epeane-angi, Goteto bala yuu aŋako kee mindiki atolanepi mindi mai napeaipia. Okone angi, Apatakame bala andopane mindi mandi napene, mee ateane tekeko, Goteto potomisa pii mindi bala lamawuato, matili Apatakamepi, balana mandiyene tupapi, utupane yuu okonena ateakale loto, yuu okone utupanena yakale mauwakale leaipia.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Wuane lalu, Goteto Apatakame lamawuato, nimbana mandiyene tupa wandakali opene gulo atoto, wandakali yame waka mindina yuu okona atolopeyai leaipia. Atolai-kola, wandakali yame waka utupane-mane nimbana mandiyene tupa minu koyoto, katapusa piape pingeakale lolopeyai. Katapusa piape pua atolai-kola, mali andete tukumindi polopeya.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Pola-kola, nambato yuu okona anduane tupa kosimi loto, utupanenga kenda-pene andane minditupa malu-peyawa. Maluwa-kola, nimbana mandiyene tupamane yuu waka okone tepa alu, yuu okona epo atoto, namba lotu lo atolopeyai leaipia.
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Wuane lalu, matili Goteto Apatakame lamawuato, nambato pii mindi yakama towa lo puta pua yatawa leyo oko yakamato wato minuto, iwanaŋa tupana yala-pene umbaini oko katu apia-maiyapape leaipia. Wuane lea-kola, matili Apatakameto Aisake mandu yatawa petea-kola, ole kitupasa penenga, Apatakameto Gotena pii okone wato minuto, Aisakena yala-pene umbaini oko katu apia-maiyaepia. Wuane pua teke, matili Aisaketo Jekopo manduto, balana yala-pene umbaini oko katu apia-maiyaepia. Dee, Jekopoto nanimana yumbane alesa tupa manduto, wuane teke peaipia.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 Nanimana yumbane utupane-mane yakamana amene Josepe oko towa apiangu puato, balato yole mia napene, akali waka tupana piape mee pua atapowa ateakale nembo teainipia. Utupane-mane wuane nembo toto, Isipi tane minditupa-mane bala kambo awua peakale leaini tekeko, Gote bala Josepe towa atu ateaipia.
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 Josepe bala Isipi yuu okonena ateane-angi, kenda-pene kambua balanga epea-kola, Goteto bala moyo atoto, balana kenda-pene utupane pitaka mee gulaya yaepia. Goteto Josepe bala mana andene akali gulaya ya-kola, Isipi tane kiŋi Peto balato pii Josepeto leane tupa ale wato, bala towa epelewa ateaipia. Bala towa epelewa atoto, kiŋi okonemane Josepe bala Isipi yuu okona gapomane akali andane atoto, balana andapi, minditaka yane tupa pitaka ando ateakale leaipia.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Josepe bala Isipi yuu okone ando ateane-angi, Isipi yuu okola, Kenane yuu okola, yuu okone-lapona ulia nono andane wete mindi ya-kola, nanimana yumbane tupanga tomo nolane mindi nayaepia.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Kenane yuu okona tomo mindi nayane tekeko, Isipi yuu okona tomo eya lene ale wato, Jekopoto nanimana yumbane tupamane bulupane gulo tomo kambolo peakale leaipia.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Matili utupane ole lapone gulo tomo kambolo peai-kola, Josepeto balana amene utupane lamawuato, namba Josepe leaipia. Wuane lea-kola, kiŋi Peto okomane akali utupane Josepe yame ateya lo andeaipia.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Andea-kola, Josepeto wai loto, balana ayiane Jekopo okopi, bala ayianena yame wandakali paiyasa yanasanga yau tupa pitaka epeakale leaipia.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Epeakale lea-kola, Jekopopi, balana yame ateaini tupapi, utupane pitaka Isipi yuu okona poto ateainipia. Yuu okonena atoto, matili Jekopo bala omeaipia. Matili nanimana yumbane waka tupapi omaka peainipia.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Akali utupane Isipi yuu okona atoto, omaka peai-kola, utupanena yame wandakali tupamane akali omene utupane Sekeme yuu okona awua poto, mali piki peainipia. Wamba Apatakame bala Sekeme yuu okonena peane-angi, balato muni minditupa akali Emo iwanane tupanga mawuato, wandakali mali pulane yuu okone kambeaipia.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Wamba Goteto Apatakame towa potomisa pii leane okone enene guloyale pea-angi, Isatale tane wandakali Isipi yuu okona ateaini utupane yame andane wete mindi guleaipia.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Yame andane wete mindi gulea-kola, matili akali waka mindi bala Isipi yuu okonena kiŋi guleaipia. Kiŋi okonemane wamba Josepe balato Isipi yuu oko moyo piape peane nembo nateaipia.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Kiŋi okonemane Josepe nembo natene atoto, nanimana yumbane tupa minakasa wato, utupanena andopane kambolo tupa omeakale nembo toto, mandu apialapape leaipia.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Kiŋi okonemane wuane lea wete, wanda mindimane Mosesa mandea-kola, Goteto Mosesa bala iwana epene wete mindi ateanga andeaipia. Andea-kola, Mosesana Ayiane angini-lamane bala liyambana andaka yatawa peteapi-kola, ana tepo peaipia.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Ana tepo penenga, matili okonelapo-mane Mosesa kamaka yata yapi-kola, kiŋi Peto wanane okomane bala moto, balana andopane gulo mondo peaipia.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Mondo pea-kola, Isipi tane tupamane mana yakamanga yane tupa pitaka Mosesa lamai-yainipia. Lamai-yaikola, Mosesato mana utupane pitaka moto, bala akali tai-lene mindi atoto, pii leyo nayu loto, piape tailo pua ateaipia.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Matili bala mali paiyasa tukumindi penenga, balato balana amene Isatale tane wandakali tupa andolo pokale nembo toto, utupane andolo peaipia.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Poto andea-kola, Isipi tane mindimane Isatale tane akali mindi minu koyanga andeaipia. Andoto, Mosesato Isatale tane akali okone moyoto, Isipi tane okonemane mana koo mineane okone paini yano peyoto, bala peyo ome leaipia.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Okone angi, Mosesato wua lo nembo teaipia: Isatale tane tupamane andolai-kola, nambato piape puluwa okomane, Goteto balana Isatale tane wandakali tupa moyolo-peya oko andolopeyai nembo teane tekeko, utupane-mane wuane lo anda napeainipia.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Anate-lene Mosesato Isatale tane wandakali tupa dee lapone andolo poto, lapo akali peya-peya pua ateapinga andeaipia. Andoto, balato akali okone-lapona yamapane mo tambo lokale nembo toto, liyamba amene lapo-lapo yako. Anu peakale liyambato mindi akali minu koyaka pua ateyapipe leaipia.
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Wuane lea-kola, akali balana amene minu koyo ateane okomane Mosesa minu pende loto, apito nimba nalipana ando atene akali ata lapia-kola, nimbato nalipana jasa gulo atelepe leaipia.
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Tuni nimbato Isipi tane akali mindi peyo ome lapi. Wuane pua teke, andipa namba peyo ome lokale nembo telepe leaipia.
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Wuane lea-kola, Mosesato pii okone ale wato, bala palaka poto, Mitiyane yuu okona ateaipia. Yuu okonena atoto, balato wanda mindi kee loto, iwana lapo mandeaipia.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Mali paiyasa tukumindi pea-kola, Mosesa bala ati Sainai ongane mandaka gulo wandakali napalene yuu mindina peaipia. Poto andea-kola, ita aŋako ani atata-pene mindina ita lungu teaipia. Tea-kola, ita lungu teane okonena tombenenga enjole mindi ateanga andeaipia.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Ita lungu teane okone andoto, Mosesato nembo kambua toto, anu peyape lo wayumane andoyale, mandaka peaipia. Mandaka pea-kola, Akali Andane okomane bala lamawuato,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 namba Apatakamepi, Aisakepi, Jekopopi, nimbana yumbane utupanena Gote oko ateyo leaipia. Wuane lea-kola, Mosesa bala putiti peyoto, anu peyape lo andoyale yuku yaepia.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Yuku ya-kola, Akali Andane okomane bala lamawuato, yuu nimba atele okone yuu nambana leaipia. Nimbana kenenga sukee pele okonelapo yoko yata.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Nambato andauwa-kola, Isipi tane tupamane nambana wandakali Isipi yuu okona atalaini tupa minu koyaka pua atapiai. Isipi tane tupamane wuane pua atapiai-kola, nambana wandakali tupamane tandaka no ai lo atapiai okone nambato ale awua. Ale wato, nambato utupane molo-peke lokale loto, yuu okona ipuwa. Epoto, andipa nambato nimba Isipi yuu okona puu lokale. Nimbato nambana wandakali utupane moyolo pola ipu. Akali Andane okomane wuane leane lo Sipeneto leaipia.
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Wuane lalu, Sipeneto pii minditupa tako pua Isatale tanena akali kawane tupa lamawuato, wamba Isatale tane wandakali tupamane Mosesa balato nanima ando ata napeakale nembo teaini leaipia. Wuane nembo toto, utupane-mane Mosesa tipa puato, apito nimba nanimana jasa gulola lapiape. Apito nimba makimi loto, nimbato nanima ando atape lapiape leainipia. Utupane-mane wuane leaini tekeko, matili Goteto Mosesa bala teke wandakali utupanena ando atene akali gulaya wato, balato utupane molo-peke leakale leaipia. Ita aŋako lungu teane okonena tombenenga enjole ateane okomane Gotena pii okone Mosesa lamaiyu, bala Isipi yuu okona peakale leaipia.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Peakale lea-kola, Mosesa bala Isipi yuu okona pulu, Isatale tane wandakali utupane towa atu Isipi yuu oko tepa alu, peaipia. Poto, ipa solewata Letesi lene oko kalo piyu, wandakali napalene yuu okona mali paiyasa tukumindi epoko pua ateainipia. Utupane-mane wuane pua ateaini-angi, balato metekolo piape mindipene-mindipene tupa piki pua ateaipia.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Akali Mosesa mindiki okonemane teke Isatale tane wandakali tupa lamawuato, matili Goteto yakamana yame okona akali mindi bala potopesa akali namba ateyo okopene teke gulo ateakale lolopeya leaipia.
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Matili nanima Isatale tanena yumbane tupa wandakali napalene yuu okona pulu, amunguli pua ateaini-angi, akali Mosesa mindiki okone teke utupane towa atu ateainipia. Atalu, bala ati Sainai okona peakaiyu lea-kola, Akali Andane okona enjole okomane Gotena pii oko bala lamai-yaepia. Lamaiya-kola, Mosesato Gotena pii saka atene oko nanima guyale meaipia.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Mosesato wuane peane tekeko, nanimana yumbane tupamane pii Mosesato leane tupa wato mina-makale nembo nateainipia. Jia. Utupane-mane balana pii tanga lalu, Isipi yuu okona peke laima lakae lo nembo teainipia.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Wuane nembo toto, utupane-mane Etone lamawuato, nanima atu Isipi yuu oko tepa alu epeane akali Mosesa balanga aki pipiape lo nanimato nembo nateyama. Tene okonena, gote minditupa-mane ingane poto, nanimana asini andawa leakalenga, nimbato nanimana gote tupa waa puato gii leainipia.
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Wuane lalu, utupane-mane bulumako andopane gulene mindi waa puato, yakama tanena kini-mane waa peaini owato gote okone epelewa laiyu loto, opa mawua ateainipia.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Utupane-mane nai okopi, ana okopi, kaiyanda tupapi, ati kenga atalane okonetaka tupa lotu lo ateai-kola, Goteto utupane masia mawuato, utupane-mane wuane pua ateakale lo ando konda yaepia. Wandakali utupane-mane wuane pua ateaini loto, wamba potopesa akali tupamane pepa peleaini okomane wua layene eya: Wamba Isatale tane wandakali yakamato wandakali napalene yuu okona ee ana paiyasa tukumindi epoko pua ateai-angi, yakamato bulumakaopi, sipisipipi, utupane peyoto, opa mawua ateaini tekeko, yakamato opa utupane namba gii napeai. Jia wete.
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Dee, sele anda andane yakamato awua epoko pua atalaini okone nambana jia. Sele anda okone owato gote Moleke lene oko balana sele anda guleya. Dee, yakamato owato gote Lepane lene okona kaiyanda oko makande pua pikisa mindi waa puato, awua epoko pua atalaini. Yakamato owato gote okonelapo lotu lamakale loto, okone-lapona pikisa okolapo waa peai. Yakamato wuane peai okonena, nambato yakama Bapilone tano okona amo yangi atalapale loto, yakamana yuu tene oko tepa alu pulupa lo wato apokale. Goteto wuane leya loto, wamba potopesa akali tupamane wuane lo pepa peleaini-pia.
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Nanimana yumbane tupa wandakali napalene yuu okona ateaini-angi, Goteto Mosesa lamawuato, nimbato nambana sele anda oko wua pua pipe lo lamai-yaepia. Lamaiya-kola, Mosesato nanimana yumbane tupa lamawuato, yakamato Gotena sele anda oko wua pua piyapape leaipia. Wuane lea-kola, nanimana yumbane tupamane Mosesana pii okone wato minuto, Gotena sele anda okone peainipia. Nanimana yumbane tupamane Gotena sele anda awua epoko pua ateaini okomane, Gote bala tane utupane towa atu epoko pua ateyama lo andawa leaipia.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Matili nanimana yumbane tupana andopane tupamane sele anda okone yakamana Ayiane tupanga mialu, awua epoto, Jasua towa atu wandakali yame waka tupana yuu okona epeainipia. Epeai-kola, Goteto yuu okonena anduane minditupa peyo wato apiaka pea-kola, utupane-mane yuu okone miama teke poto, sele anda okone awua epoto, Kenane yuu okona ate leainipia. Ate leai-kola, matili Dapiti bala yuu okonena kiŋi atea-angi, Gotena sele anda okone yuu okonena ateaipia.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Goteto Dapiti epele ya-kola, Dapitito balana yumbane Jekopo yamena Gote okona lotu anda mindi pimawakale lo pote leaipia.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Dapitito wuane pukale lo pote leane tekeko, Goteto jia lea-kola, matili Solomoneto Gotena lotu anda okone pima-yaepia.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Balato Gotena lotu anda okone pima-yane tekeko, Gote kenga wetete oko bala wandakali kini-mane pene anda ateya tupana ata napiyane. Goteto anda mindina ata napiyane nembo toto, wamba potopesa akali mindimane Akali Andane okona pii mindi pepa peleaipia.
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Wuane lalu, balato pii minditupa tako pua Juta yamena kanjole tupa lamawuato, aitene wandakali tupamane Gotena pii ale wato teke, tanga loto, nembo-tene koo paliyaini pua, yakamatopi tuu puato, Gotena pii oko ale wato teke, wato mina na-piyaini leaipia. Wamba yakamana yumbane tupamane Oli Sipitisa okona pii tanga lo ateaini pua, andipa yakamatopi wuane pua teke ateyai.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 — ausente —
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 — ausente —
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Sipeneto pii leane okone ale wato, Juta yamena kanjole tupamane bala towa yataka wete wato, yakamana nene giti-gete leainipia.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Utupane-mane wuane peaini tekeko, Oli Sipitisa oko Sipene balanga tumbi lea-kola, balato ati kenga andaiyu loto andea-kola, Gotena tii-pene okola, Jisasa bala Gotena kii tikasa ateane okola, okonelapo andeaipia.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Andoto, Sipeneto Juta yamena kanjole tupa lamawuato, ale alapape. Ati kenga okona asia lumba-yene eya-kola, nambato Akalina Iwanane oko Gotena kii tikasa ateyanga andeyo leaipia.
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Wuane lea-kola, utupane-mane balana pii okone ale aa napimakale nembo toto, yakamana alene asia tuma puato, pii taimane wete leainipia. Wuane lalu, yakama pitaka nembo mindiki paliyu, taimane poto, Sipene miniaini-pia.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Minuto, utupane-mane bala tano okona kamaka wato kamaka leainipia. Wuane piyu, Sipene kosimi leaini akali utupane-mane yakamana tona luu peaini tupa yokoto, iwana patane gene Solo lene mindina kene yane ongane yata alu, Sipene ana-mane peleaini-pia.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Peleai-kola, balato pote loto, Akali Andane Jisasa, nimbato nambana tandini oko miape leaipia.
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Wuane lalu, bala aiki leka wato, pii taimane loto, Akali Andane, nimbato akali utupa-mane koo peyai okona yano peya-mai napipe leaipia. Wuane lalu, bala omeaipia.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.