Romanos 7
Anutu Täŋo Man (IOU) vs NTLH
1 Notnaye, man yäŋ yäpmäŋ äbätat unita yäŋpäŋ man wärani ŋode täwera nadäwut. In baga man täŋo mebäri nadäk täkaŋ unita täwerira u nadäwä tärenayäŋ yäŋ nadätat. Eruk Moses täŋo baga manta nadäwut. Äma kodak it täkaŋ uwä baga man terak ittäŋ kuŋtäŋgän kumäŋirä baga man gämori-ken irit u tärek täyak.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Yanäpi täktäktä udegän kwawak niwoŋäretak. Moses täŋo baga mantä ŋode yäyak; Äpitä kodak irirän webeni uwä äma unitä inita biŋam täŋpek. Eruk äpitä kumbeko uwä baga man unitä wari nämo topmäŋpäŋ iŋirek.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Upäŋkaŋ äpitä kodak irirän webe unitä päŋku äma kubä yäpeko uwä webe u kubokäret webe yäŋ iwetneŋ. Täŋ, äpitä kumbeko uwä baga mantä wari nämo topmäŋpäŋ iŋirek. Nämo, u äma kubä yäpayäŋ nadäŋpäŋä täga yäpek. U kubokäret nämo täŋpek.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Unita notnaye, man wärani u mebäri ŋodeta yäŋahätat; In Kristo-kät kubägän kumbuŋo uwä apiŋo baga man gämori-ken kuŋat-kuŋat kädet nämo pat tamitak. Nämo, apiŋo in äma kubäta biŋam itkaŋ. Äma uwä kumäŋ-kumäŋ-ken nanik Anututä yäpmäŋ päŋaku teŋkuko u. Täŋpäkaŋ äma unita biŋam itkaŋ uwä Anututa yäŋpäŋ bureni pewä ahäkta itkaŋ.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 In nadäkaŋ; Bänep nadäk-nadäk biani ärowani it nimiŋkuk-ken uken baga mantä gupnin täŋo nadäŋ gärip peŋ iwerirän kumäŋ-kumäŋ tärek-täreki nämo unitäŋo watä epän täk täŋkumäŋonik.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Kadäni uken baga mantä topmäŋpäŋ nipmaŋkuko upäŋkaŋ kumbumäŋo unita baga man topmäŋpäŋ nipmäŋitkuko u imaka, däkŋeŋkuk. Unita apiŋo kädet kodaki iwatpäŋ Anutu oraŋ imiŋpäŋ watä epän täŋ imik täkamäŋ. U baga man kudän täwani uterak nämo, Kudupi Munapiktä bänep nadäk-nadäknin täŋpidäm taŋirän iwatpäŋ täk täkamäŋ.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Täŋpäkaŋ baga mantä gupnin täŋo nadäk-gärip peŋ iwerirän momi täŋkumäŋo unita baga manta ŋode täga yäne? Baga man uwä waki, momi täktäk udewanigän. Ude nämo! Unita näkŋa terak ŋode yäwa; Baga uwä täga upäŋkaŋ baga mantä täŋkentäŋ namiŋirän momi täktäk kädet u kwawak kaŋpäŋ nadäk täyat. Ŋodeta yäyat; Baga mantä Äma kubä täŋo tuŋum kubä kaŋgärip nämo täŋpen yäŋ yäyak unita kudän uwä momi yäŋ nadätat. Täŋ, baga u nämo pareko uwä jide täŋpäŋ kaŋgärip täktäk u kudän waki yäŋ nadäwet?
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Täŋkaŋ baga man u täga upäŋkaŋ momitä baga man uterak yeŋgämä pewäkaŋ kaŋgärip nadäk kädet mebäri mebäri bänepna-ken pewän ahäŋkuŋ. Täŋ, baga man ukät nämowä momi täktäk kädet uwä kehäromini nämo.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Unita ŋode yäwa; Baga manta nämo nadäwa täreŋkuŋ-ken, guŋi, momi nämo täŋpani bumik itkut. Upäŋkaŋ baga manta nadäwa-tumäŋirä momi täktäk kädettä näkken weŋ patkuk. Ude täŋirän näk kumäŋ-kumäŋta biŋam täŋkut.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Butewaki, baga man u irit täga pewä ahäkta yäwanipäŋ kumäŋ-kumäŋ tärek-täreki nämo u pewän ahäŋ namiŋkuk.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Täŋkaŋ momitä baga man terak yeŋgämän pewäkaŋ täŋ-näkŋatpäŋ kumäŋ-kumäŋta biŋam nepmaŋkuk.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Eruk unita Moses täŋo baga manta jide yänayäŋ? Ŋode; Ini uwä kudupi, ba baga man u gänaŋ jukuman kubäkubä u imaka, kudupi siwoŋi-inik, Anutu-ken nanik.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Täŋpäkaŋ jide? Baga man täga unitä täŋpewän näk kumäŋ-kumäŋta biŋam täŋkut? Nämoinik, momi-tägän täŋpewän kumäŋ-kumäŋta biŋam täŋkut. Momitä imaka täga kubä uterak yeŋgämän pewäpäŋ itkaŋ kumäŋ-kumäŋ kädet-ken nämagutkuk. Ude täŋirän baga mantä momi täŋo mebäri u kwawakinik ŋode pewän ahäŋ däkŋeŋkuk; Momi täktäk kädet u imaka wakitä wakiinik.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Unita ŋode nadäkamäŋ; Moses täŋo baga man uwä imaka täga kubä, Anutu-ken nanik. Upäŋkaŋ bänep nadäk-nadäk biani pen iŋitat uwä, Anutu-ken nanik nämo. Täŋkaŋ momitä topmäŋpäŋ watä epän ämanita nepmaŋkuko unita baga man u täga nämo buramik täyat.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Wära! Näkŋaken mebärina nämo nadäwa tärekaŋ! Täktäkna täga täŋpayäŋ gäripi nadäk täyat u nämo täk täyat. Upäŋkaŋ täktäk waki yäŋ nadäk täyat upäŋ täk täyat!
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Täŋpäkaŋ waki unita nämo täkta nadätat ugänpäŋ täk täyat unitä ŋode näwoŋäretak; Anutu täŋo baga man u waki nämo, täga.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Upäŋkaŋ imaka waki täk täyat u näkŋaken gärip terak nämo. Nämo, u momi täktäk kädet nadäk bänepna-ken itak unitä täk täyak.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Unita bänep nadäk-nadäkna bianken imaka täga kubä nämoinik itak yäŋ nadätat. Imata, kädet tägatäga u täkta gäripi nadäk täyat upäŋkaŋ bureni pewä ahäkta täŋpawak täkaŋ.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Unita imaka täga täkta nadäk täyat u nämo täk täyat. Täŋ, imaka waki u täkta gäripi nämo nadäk täyat, ugänpäŋ wari täk täyat.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Eruk, imaka nämo täkta nadäk täyat upäŋ täk täyat unita ŋode nadätat; Kädet ude u näkŋa nämo täk täyat. Nämo, u momi näk gänaŋ käbop it täyak unitä täk täyak.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Unita näkŋa ŋode kaŋpäŋ nadätat; Kädet täga täŋpayäŋ nadäk täyat-ken uken waki kädet unitä kädet täŋpipiŋ namik täyak.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Täŋpäkaŋ bänepnatä Anutu täŋo baga man iwatta gäripi nadäk täyat.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Upäŋkaŋ gupnatä baga mebäri kubä iwat täyak. Baga uwä bänepnatä baga u iwatta gärip nadäk täyak ukät ämik täk täkamän. Täŋkaŋ baga kubä uwä momi, gupna kudup topmäŋpäŋ nepmäŋit täyak u.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Wära, butewaki pähap! Bäräpi unitä näk täŋpewän wakinik täyat. Netätä waki täŋkentäŋ namänpäŋ bänep nadäk-nadäk biani kumäŋ-kumäŋ kädet-ken nämagurayäŋ täyak u pewet?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Eruk nadätat! Anututä täŋkentäŋ namayäŋ. U Ekäninin Jesu Kristo täŋo kumäk-kumäkita yäŋpäŋ api täŋkentäŋ nameko unita Anutu bänep täga pähap iwet täyiwa!
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.