Lucas 17
Anutu Täŋo Man (IOU) vs NTLH
1 — ausente —
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 — ausente —
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 Unita ket nadäŋpäŋ kuŋat täkot! Notkapak kubätä goret kubä täŋpänä päŋku jukuman kehäromi iweren. Iwerikaŋ bänep sukureŋpäŋ momini pewänä gäk imaka, momini peŋ imen.
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Täŋ, kepma kubäken kadäni 7 goret täŋ gamiŋkaŋ kadäni 7 momina peŋ nami yäŋ äbä gäweränä gäk udegän momini peŋ imik täŋpen.
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Ude yäweränä eruk, iwaräntäkiye 12 unitä Jesu ŋode iwetkuŋ; Ekäni, ude yäyan unita nadäkiniknin yäpuräräri taŋi täŋput! yäk.
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 Yäwäwä Ekänitä yäwetkuk; Nadäkiniknin yäpuräräri taŋi täŋput yäŋ näwetkaŋ unita ŋode täwetat; Nadäkinikjin täpurigän, päya mujipi täpuri udewanigän täŋpäwä in päya taŋi käkamäŋ ŋo gäkŋa jäwän dätpeŋ päŋku gwägu gänaŋ äpmo yäŋ iweräwä manjin buramiwek.
6 E ele respondeu:
7 Ŋonita jide nadäkaŋ? Äma kubä täŋo piä watä äma kubätä mähemi täŋo piäken piä taŋi täŋpek. Eruk bipäda, piä täŋ paotpäŋ eŋiken äneŋi kweko uwä ekäninitä ŋode täga iwerek ba täga nämo iwerek? Notnapak, äbikaŋ ketem bok näda yäŋ täga iwerek?
7 Jesus disse:
8 Ude täga nämo iwerek. Nämo, piä watä äma u ŋode iwerek; Intäjukunä näka ketem ijiŋpäŋ gwet nami naŋira gäkŋata kämi naŋ yäŋ iwerek.
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 Bureni, piä watä äma kubätä piä yäŋ imani uterakgän täŋpeko uwä piä unita mähemitä imata iniŋ orerek?
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 Unita in udegän, piä Anututä yäŋ-tamani udegän täŋpäŋä imata bänep täga man niwerän yäŋ nadäneŋ? Nämo, in ŋode nadäneŋ; Imaka taŋi kubä nämo täkamäŋ. Nin piä watä ämani äpani jopigäntä piä yäŋ nimani ugän täkamäŋ unita imata bänep täga man niwerek? yäŋ nadäneŋ.
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 — ausente —
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 — ausente —
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 Eruk ban itkaŋ gera ŋode yäŋkuŋ; Jesu! Ekäni! Butewaki nadäŋpäŋ täŋkentäŋ nimi yäk.
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Ude yäŋ irirä yabäŋpäŋ yäwetkuk; In päŋku bämop äma kubäken ahäŋ imäkaŋ gupjin yabäwän. Ude yäwet-pewän kuŋtäŋgän kädet miŋin paräm u paoräkaŋ gupi säkgämän ahäŋkuŋ.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Ude ahäŋ yämän kaŋpäŋä kubäwä äneŋi äyäŋutpeŋ Anutu gera terak iniŋ orettäŋ Jesuken kuŋkuk.
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Kuŋpäŋä Jesu dubini-ken iŋami yäpän äpmoŋpäpäŋ bänep täga man iwetkuk. Äma uwä Samaria komeken nanik, Juda äbotken nanik nämo.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Ude täŋirän Jesutä yäŋkuk; Näk äma 10 ude yäpa tägaŋo upäŋ 9 u de itkaŋ?
17 Jesus disse:
18 Jide täŋpäŋ äma gägäni ŋonitä-gän Anutu bänep täga man iwetta äbätak?
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Ude yäŋpäŋ äma u iwetkuk; Täga. Akumaŋ kuyi! Nadäŋ namikinik täyan unita tägatan.
19 E Jesus disse a ele:
20 Kadäni uken Parisi äma ätutä äbä Jesu ŋode iwet yabäŋkuŋ; Anutu täŋo kaŋiwat piä kehäromi nikek jidegän api ahäwek? Ude iwet yabäwäwä Jesutä yäwetkuk; Bureni, kaŋiwat piäni api ahäwek upäŋkaŋ dapunjintä nämo api käneŋ.
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Dapunjintä kaŋpäŋ äbätak ŋo yäŋ nämo api yäneŋ, ba itak udu yäŋ nämo api yäneŋ. Nämo, Anututä intäjukun itkaŋ yabäŋ yäwat piäni bämopjin-ken täŋ itak.
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Ude yäŋpäŋ iwaräntäkiye yäwetkuk; In nadäkaŋ? Kämiwä ŋode api nadäneŋ; Wära! Nin jop-inik itkamäŋ. Jide täŋpäŋ kepma kubätagän Äma Bureni-inik-kät äneŋi bok itne? yäŋ api nadäneŋ. Upäŋkaŋ nämo.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Ämawebetä ŋode api täwetneŋ; Kawut! Itak udu yäŋ api täwetneŋ. Ba, tuän itak ŋo yäŋ api täwetneŋ. Ude täwerirä u bureni yäkaŋ yäŋ nadäŋpäŋ mani buramiŋkaŋ näka nämo wäyäkŋeneŋ.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 U imata, Äma Bureni-inik äbayäŋ täyak uwä yäpä kwinirirän kome kumän-tagän peŋyäŋek täyak ude, kwawakinik ahäŋirän api käneŋ.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Upäŋkaŋ intäjukunä, ämawebe ŋonitä mäde ut imiŋirä Äma Bureni-inik uwä komi pähap api nadäwek.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 Eruk, Äma Bureni-iniktä äneŋi äbayäŋ täyak-ken uwä Noa täŋo kadäni-ken ämawebetä täŋuruk-uruk täŋkuŋo udegän api täneŋ.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 Kadäni uken ämawebetä Nin täga itkamäŋ yäŋ nadäŋkaŋ ketem naknak, kädet kuŋat-kuŋat, nädapi täktäk täŋ yäpmäŋ kuŋirä Noa gäpe gänaŋ äroŋkuk. Äroŋirän gwägu taŋi pähap tokŋeŋpäŋ ämawebe päke u däpmäŋ moreŋkuk. Ämawebe udegän täŋuruk-uruk täŋ irirä Äma Bureni-inik api äpek.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 — ausente —
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 — ausente —
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 Kädet u ahäŋkuko udegän Äma Bureni-iniktä äbayäŋ täyak-ken api ahäwek.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 Kadäni uken äma kubätä yäman irirän Jesutä äbäŋirän kaŋpäŋ tuŋumi yäpmäkta eŋi gänaŋ nämo ärowek. Nämo, jop kaŋ metäŋpeŋ kwän! Ba kubätä piäken irayäŋ täko uwä eŋiken äneŋi nämo kwek. Nämo, jop kaŋ metäŋpeŋ kwän.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 Lot webenita juku piwut!
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 Näk bureni täwera nadäwut; Äma kubätä iniken irit kuŋat-kuŋarita iyap taŋpäŋä irit kehäromi nämo api korewek. Upäŋkaŋ kubätä irit kuŋat-kuŋarita mäde ut imayäŋ täko uwä irit täga u api yäpek.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 Kadäni näkä äneŋi äbayäŋ täyat-ken uken ŋode api ahäwek; Äma yarä, bok pat ittäŋgän kubäwä paotpeŋ kuŋirän kubäwä api irek.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 Ba webe yaräwä ketem äŋnaŋ ittäŋgän kubäwä paotpeŋ kuŋirän kubäwä ugän api irek. [
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 Ba äma yarä piäken irirän kubäwä paotpeŋ kuŋirän kubäwä ugän api irek.]
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 Man ude yäŋtäreŋirän iwaräntäkiyetä iwet yabäŋkuŋ; Yäyan u de api ahäwek? Yäwäwä yäwetkuk; Tom kubä kumäŋkaŋ parirän baraktä u näna yäŋkaŋ punin unu änok piäŋ kuŋarirä u yabäŋpäŋ-nadäk täkaŋ. Eruk udegän, kudän täwetat udewani kaŋpäŋä Jesu ahätak yäŋ api nadäneŋ.
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.