Romanos 7

Anumaya Koti'a Saufa Lami'nea Ke (INO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nepu nasakitapa Anumaya Koti ke male male'nea ke afitapa alakepa hu'naya vaya lahapa'nepauve lapavamu hane'niketapa haekafa mai'naya vaya ke male male'nea ke a'kame malesaya yafe aiya'afi mai'naya'maki falisaya afina ani ke a'kame o'malekae. Ani yafe lapa'kaeya o'afi'nafe?
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Mako avoya ke lahapapaikefe huki afeo. Mako a'mo'a vele mai'niseana ke male male'nea kemo'a anau'amo'ae aino lo'katekeno maiya'maki anau'amo'a ataleno falitesikeno aino lo'katekeno ne'maiya kemo'a mako'ae atafa ohukea'maki kanale kalu hete'neanakeno alu ve'kale maike.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Anau'amo'a ofalino mai'nisikeno alu vele viseana ani afe “Kumai a mai'nane.” hu'a hukaya'maki anau'amo'a ako falitesikeno ke male male'nea kemo'a nofi hute'nea ya ako kalu hetale'neanakeno mako ve'kale uno maiseana “Kumai a mai'nane.” hu'a ohukae.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Nepu nasakitapa lapa'kaeya ani kava hu'nae. Hokotetapa ke male male'nea ke'ae lo'ka'netapa a'kame male'naya'maki Kalaisi'ae aitapa hapai'netapa Kalaisi'ae fali'nae. Fali'naya yafe ke male male'nea ke ako alino kalu helapate'neanaketapa alu ve'ka'ae lo'katapa mai'nae. Ani ve'ka falike'a kite'nayapati ako heti'nea ve'ka'ae lo'katapa mai'nae. Anumaya Koti'a haisea kanale au'ava ya alitapa fole aisaya yafe alino lo'kalapate'ne.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Hokoteta lakaeya hao'otake laku lakesale mai'nonanakeno ke male male'nea kemo'a “Ina kava oheo.” huno hu'nea yafe aketa laha'ye nehuna hao'otake kava hisuna laipa lakesa alino lakufa male'neanakeno mi'ko lakufamo'a hao'otake kava huteno fali ya'ake alino fole ai'ne.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Fole ai'nea'maki meni kana Kalaisi'a fali'nea afina lakaeya akaeya'ae lo'kata fali'nona yafe latafa hu'nea ke male male'nea ke ako alino kalu hetale'neanaketa anona'a havi ya lamisea yafe koli ohuta a'ke'ainaka kamale'naya avopi ke male male'nea ke a'kame no'malona'maki meni haekafa laipa lakesa Anumaya Koti Fate Akufa Avamu'mo lami'nea lo'kiyaleti Anumayamo ke a'kame male'none.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Ani kava hisiketa na'yane ke hisune? “Ke male male'nea ke hao'otake yane.” huta hisupi? He'e ina akufa ke alaki ohukune. Ke male male'nea kemo'a hao'otake ya nave oli'nininana “Hao'otake kava nehoe.” hu'na o'afunine. O'afunina'maki ani kemo'a “Alu ve'kamo yate ake'ka kaha'ye oho.” huno ohu'nininana nakaeya alu ve'kamo yate ake'na naha'ye hisoa kavafe navuya ohinine.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Ke male male'nea kemo'a hao'otake kava fole ne'aino mi'ko ake'na naha'ye hu ya naipafi va'yi nehe. Ke male male'nea ke ohane'nininana hao'otake kava'mo'a fali'nea ya'kana hinake'na hao'otake kavafe navuya ohinine.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 — ausente —
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 — ausente —
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Ke male male'nea kemo'a hao'otake kava navelikeno ani hao'otake kava'mo'a ano navataka hike'na hao'otake kava hu'noa yafe nahaeke'na fali'noe.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Lakaeya afi'none Anumaya Koti ke male male'nea ke fate akufa ke hao'otake ya'a ohane'nea ke hane'ne. Alakepa kava'ake hu ke hane'ne.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Hane'nea'maki ani kanale kemo'a nakaeya nahaeke'na fali'nofi? He'e o'naha'nea'maki hao'otake ya'mo'a ani kanale keleti nahaeke'na fali'noe. Ke male male'nea kemo'a hao'otake kava'mo'a hale yate eno fole ai'nikeno mi'ko hao'otake kava'mo'a hi'mana'ake ya hane'nea yafe aepa'a navelike'na “Lamake ani hao'otake ya alaki alakepa ohu ya hane'ne.” hu'na hu'noane.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Lakaeya ako afi'none Anumaya Koti Fate Akufa Avamu'amo'a ke male male'nea ke lami'nea'maki nakaeya hao'otake naku nakesa'ae ve'ka mopale ve'kake mai'nokeno hao'otake ya'mo'a nofi hunate'nike'na ani hao'otake ya'mo ali'ya'a ne'aloe.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Nakaeya nehoa ya'mo aepa'a alaki o'afi'noe. Na kava nehufi? “Naipa nakesamo'a ne'nahaike'na hukoe.” hu'na hoa au'ava ya alaki nohoa'maki “Naipa nakesamo'a alaki nohaikeno ohukoe.” huno hea au'ava ya mi'ko afina nakaeya ani kava nehoe.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 “O'nahaiye.” hu'na hu'noa ya huke huke hisoana naipamo'a “Ani kava oho.” huno hu'nea yafe “Ke male male'nea kemo'a alakepa ke hane'ne.” hu'na afi'noe.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 “O'nahaiye.” hu'na hu'noa ya huke huke hisoana meni ako afi'noe nakai'nike ani kava nohoa'maki hao'otake ya'mo'a naipafi hane'neno ani ya'mo'ke akai'a ani hao'otake kava hu'ne.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 A'ke'ainaka “Naipafi kanale ya o'male'ne.” hu'na afi'noa'maki lamake “Kanale au'ava kava hisoa yafe ne'nahaiye.” hu'na nehoa'maki ani kanale kava hisoa lo'kiya'ni o'male'ne.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 “Kanale kavafe ne'nahaiyanake'na hukoe.” hu'na nehoa'maki ani kava nohoe. “Hao'otake kavafe no'nahaiyanake'na ohukoe.” hu'na nehoa'maki ani kava nehoe.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 No'nahaiya kava hisoana nakai'nike nohoa'maki hao'otake ya naipafi hane'nea ya'mo'ke akai'a ani kava nehe.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Na'ya hike'na nakaeya mi'ko afina mani akufa kava'ake nehoe? “Kanale kava'ake hisoe.” nehoa'maki hao'otake ya'mo'a nakaeyapi hane'neno kanale kava hisoa ka maleno a'kani'nike'na hao'otake kava nehoe.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 — ausente —
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 — ausente —
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Vae nahau'neo hao'otake ya nehoa ve'ka mai'noe. Fali nakufa'ae mai'noanakeno hana ve'kamo'a naku name alino katike?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Nakaeya Anumaya Kotife lusiya hu'na amuse hune'atoe. Anumayati Yisasi Kalaisi'a naku name ako alino kati'ne. Alino kati'nea'maki nakai'ni naipa nakesafati Anumaya Koti'a nehaiya kava a'kame ne'maloa'maki hao'otake naipa nakesamo'a “Hao'otake kava a'kame malo.” hike'na aiya'afi mai'noe.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.