Mateus 12

Anumaya Koti'a Saufa Lami'nea Ke (INO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mako Sapati afina Yisasi'ae akaeya ke ne'afea anaka'ae mako kile hoyafi ne'u'a akaeya ke ne'afea anaka'moki apa'kateke'a ani kile hoyafati kile atakate'a kale'a ne'nae.
1 Poucos dias depois, num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos estavam com fome e por isso começaram a colher espigas e a comer os grãos de trigo.
2 Ne'nake'a mako Falasi mono ke ne'afea vaya'moki apa'kete'a Yisasife inake nehae “Ake'nape Sapati kanafi he'e humale'nea kava kakaeya ke ne'afea vaya'moki ani ke ali'a ne'atakae.”
2 Quando alguns fariseus viram aquilo, disseram a Jesus: — Veja! Os seus discípulos estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Nehakeno Yisasi'a apa'kaeyafe inake huno ke anona'apile apafine'ke lapa'kaeya a'ke'ainaka Teviti'ae a'kame u'naya vaya'ae apa'katekeno Teviti'a hu'nea kavafe kamale'naya ke hapalitapa o'ake'nafe?
3 Então Jesus respondeu:
4 Apa'ka nelekeno Teviti'a Anumaya Koti nopi hai'neno ke male male'nea kemo'a “Afa vaya'moki o'nesafa mono nopi kava vaya'mokike nekae.” hu'a Anumaya Koti aulakale male'naya kai hame'ya Teviti'a ne'neno akaeya a'kame u'naya vaya'ae apamike'a ne'nae.
4 Davi entrou na casa de Deus, e ele e os seus companheiros comeram os pães oferecidos a Deus, embora isso fosse contra a Lei. Pois somente os sacerdotes tinham o direito de comer esses pães.
5 Lapa'kaeya Mosese kamale'nea avopi hane'nea ke hapalitapa o'afi'nafe? Ani ke inake huno kamale'neane mono nopi ali'ya vaya'moki mi'ko Sapati kanafi Sapati afina “Ina kava oheo.” hu'nea ke ali'a ne'ataka'a ali'ya'api ali'nae. Ali'a ne'atakaya'maki Anumaya Koti'a “Hao'otake kava nehaya vaya mai'nae.” ohu'ne.
5 Ou vocês não leram na Lei de Moisés que, nos sábados, os sacerdotes quebram a Lei, no Templo, e não são culpados?
6 Yisasi'a inake he “Lahapa'nepauve Anumaya Koti'a ala mono no akase'noa ve'ka nakaeya mai'noe.
6 Eu afirmo a vocês que o que está aqui é mais importante do que o Templo.
7 A'ke'ainaka Anumaya Koti avopi inake hu'a kamale'nayane
7 Se vocês soubessem o que as
8 Ko'ku'napakati e'noa ve'ka vaya'mo alinate'nea ve'kamo'na Sapati kana kava yakai'noe.”
8 Pois o
9 Ani aupalika ne'ataleno eno mono nopi haino mai'ne.
9 Jesus saiu dali e foi para uma sinagoga .
10 Akekeo mako ve'ka aya fali'nea ve'ka anile mai'nike'a mako vaya'moki Yisasi'a hao'otake kava nehe hu'a hisaya kafe kahau a'a akekefe Yisasife inake hae “Sapati kanafi kali ve'ka alino kanale hutesea yana kanale yape?” hu'a Yisasina afine'kae.
10 Estava ali um homem que tinha uma das mãos aleijada. Então algumas pessoas que queriam acusar Jesus de desobedecer à Lei lhe perguntaram: — É contra a nossa Lei curar no sábado?
11 Afine'kakeno Yisasi'a apa'kaeyafe inake he “Lapa'kaeyapati mako ve'kamo afu Sapati afina kelifi asakau lavisiketapaena ako avayu hutapa mopale atekafe? He ani kava hukae.
11 Jesus respondeu:
12 Vaya'moki afu akase'a ala ya mai'nae. Ala ya mai'naya yafe ke male male'nea ke a'kame ne'maleta Sapati afina vaya alita kanale hupatekaune.”
12 Pois uma pessoa vale muito mais do que uma ovelha. Portanto, a nossa Lei permite ajudar os outros no sábado.
13 Inake huteno ani aya fali'nea ve'kae inake huno hapai'ne “Kaya ali'ka api aiyo.” hikeno aya alino api ne'aikeno ako kanale hutekeno mako afa'a hane'nea aya'ae mako'ke kava hikeno kanale hu'ne.
13 E disse para o homem: Ele estendeu, e ela sarou e ficou igual à outra.
14 Kanale hute'nea'maki Falasi mono ke ne'afea vaya'moki mono nopati hatilavi'a ali'a anupa hu'ne'a “Yisasina hana'ya huta haesunakeno falise.” hu'a veke nehae.
14 Então os fariseus que estavam ali saíram e começaram a fazer planos para matar Jesus.
15 Yisasina hakefe veke haya ke akai'a afiteno ani kumana ne'ataleno u'ne. Ne'vike'a mi'ko vaya'moki a'kame ne'vakeno Yisasi'a mi'ko ani vaya'ai kali'api alino kanale hupate'ne.
15 Quando Jesus soube disso, foi embora dali, e muita gente o seguiu. Ele curou todos os que estavam doentes
16 Kanale hupateteno inake he “Nakaeya hulapate'noa kavafe mako ve'ka ha'opaiyo.”
16 e mandou que não contassem nada a ninguém a respeito dele.
17 Yisasi'a alino kanale hupate'nea kali vaya'aife “Nakaeya hulapate'noa kavafe hapa'opaiyo.” huno nehea kavafe a'ke'ainaka Aisaiya'a Anumaya Koti aune ve'kamo hu'nea ke fole aino ne'ya'a alitekeno lamake hu'neane.
17 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta Isaías tinha dito:
18 Inake hu'neane “Anumaya Koti'a inake huno nehe ‘Akekeo mani ve'ka nakaeya ali'ya ve'ka maisea yafe ako hapalimale'noe. Ani ve'kae amuse hu'na lusiya huno nahau'nea ve'kae. Nakaeya Fate Akufa Avamu'ni'a amitesukeno nakaeya alakepa kava hu'na yakailapatesoa yafe mi'ko Isaleli nofi o'mai vaya hapapaike.
18 “Disse Deus: Aqui está o meu servo que escolhi, aquele que amo e que dá muita alegria ao meu coração. Eu porei nele o meu Espírito, e ele anunciará o meu julgamento a todos os povos.
19 Akaeya hai o'vaino ala ke ohuno ka ka huno ke ohukeanake'a vaya'moki katekati o'afikae.
19 Não discutirá, nem gritará, nem fará discursos nas ruas.
20 Mako falupa le'nea hopa alino alo o'akaiye. Ani kava huno fulu fulu nehaya vaya kayo o'apamike. Asu hesea ata kanina ako asu ohekaiya'maki fu huno kakaiyanakeno ani kava huno fulu fulu vayana kayo o'apamike. Akaeya alakepa kava'ake huke huke hiseana ani alakepa kava'mo'a hao'otake kavana akaseno haike.
20 Não esmagará o galho que está quebrado, nem apagará a luz que já está fraca. Ele agirá assim até que a causa da justiça seja vitoriosa.
21 Haiseana mi'ko Isaleli nofi o'mai vaya'moki apaipa amite'a akai'a akile apame'atiti hukae.’ huno hu'neane.”
21 E todos os povos vão pôr nele a sua esperança.”
22 Mako ve'kamo aipafi Sata afe mai'nikeno liko'ke'a a'kanile'nikeno ake no'aino aulaka'ae fali'ka'nea ve'ka Yisasite avale'a ne'ae. Ne'akeno Yisasi'a ani Sata afe aipafati alino ne'atalekeno liko'a hakalo hikeno avenafu'namo'a no'ale vikeno kanale huno ake ne'aikeno aulakamo'a halai hikeno ake'ne.
22 Então levaram a Jesus um homem que era cego e mudo porque estava dominado por um demônio. Jesus o curou, e ele começou a ver e a falar.
23 Alino kanale hune'ateke'a ake'a mai'naya vaya'moki lusi apamo'yo ne'ai'a inake hu'a nehae “Mani ve'ka Teviti akeho'amo'a mai'nife? Akaeya Anumaya Koti'a lakufa alino katikefe hute'nea ve'ka mai'nife?” hu'a nehae.
23 A multidão ficou admirada e perguntava: — Será que este homem é o
24 Nehake'a Falasi mono ke ne'afea vaya'moki afite'a inake nehae “Sata afe'yaka'ai kava ve'ka'api Pielisipuli'a Yisasi aipafi mai'neno lo'kiya amikeno ani Sata afe alino ne'atale.” hu'a nehae.
24 Alguns fariseus ouviram isso e responderam: — É
25 Nehakeno Yisasi'a apaipafi nehaya ke afiteno apa'kaeyafe inake he mako ala kote vaya'moki ali'a fa'ko hute'a la hisayana ani ko'apimo'a uno haviya huke. Mako kumateno mako anaka'aeno folaka'apifati ali'a fa'ko fa'ka hute'a la hisayana ani kuma'ae ani anaka'ae fali'a hano hukae.
25 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e disse:
26 Sata'a akai'a Sata afe vaya'ai apaipafati alino ataleseana akai'a nofi vaya alino fa'ko hisike'a “Fate fate nofi vaya mai'none.” hu'a hisayana Sata'a kava yakai'nea ya'a afa ya'kana hisikeno uno haviya huno hano huke.
26 Assim, se no reino de Satanás um grupo está combatendo contra outro, isso quer dizer que esse reino já está dividido e logo vai desaparecer.
27 Hano hukea'maki nakaeyafe “Sata afe'yaka'ai kava ve'ka'api Pielisipuli'a lo'kiya amikeno mani Sata afe alino ne'atale.” hutapa nehaya'maki nakaeya Pielisepuli lo'kiyaleti ali'na ne'ataleninana nala'a hapa'mano lapa'kaeya mafa'neyakamoki “Sata afe'yaka ali'a ne'atalae.” hutapa haya afina Sata'a apa'kaeya apaya nehife? Ani mafa'netapimoki havi lapa'kesa ne'afea ya hu'a lapavelikae.
27 Vocês dizem que eu expulso demônios porque Belzebu me dá poder para fazer isso. Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
28 Nakaeya Anumaya Koti Fate Akufa Avamu'amo lo'kiyaleti ani Sata afe ali'na atalesoana Anumaya Koti'a kava yakai lapatesea kana'a lapa'kaeyate ako e'ne.
28 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
29 Mako lo'kiya ve'kamo'a no'alena kava yakaino alakepa hiseana mako ve'kamo'a “Kumaya'ya hukefe visoe.” huno'aena hokoteno ani note yakai'nisea ve'ka atafa huno nofiteti aiya ayate kite'neno henaka'a afeno ya'a alike. Nakaeya ani ya hu'na Satana aiya ayate nofi kite'ne'na akaeya afe anakana hapafaitale'noe.
29 — Ninguém pode entrar na casa de um homem forte e roubar os seus bens, sem primeiro amarrá-lo. Somente assim essa pessoa poderá levar as coisas que ele tem em casa.
30 Mako ve'ka nakaeya vaya'ni o'mai'niseana kame ve'ka'ni mai'ne. Mako ve'kamo'a nakaeya'ae sipi sipi afu anaka alino atalu ohiseana hapafaitalekaiye.
30 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
31 Nakaeya lahapa'nepauve mi'ko ve a'nemoki hao'otake kava nehu'a fate fate hao'otake kava'ae mi'ko hu'a haviya hutesaya hao'otake ya'ape Anumaya Koti'a lahapaove lapatove nehuno aipa falu yapati alino atalelatekaiya'maki Anumaya Koti Fate Akufa Avamu'amofe hu'a haviya hutesaya ya'api Anumaya Koti'a alaki lamake huno lahapaove lapatove nehuno aipa falu yapati alino o'atalekaiye.
31 Por isso eu afirmo a vocês que as pessoas serão perdoadas por qualquer pecado ou
32 Mako ve'kamo'a ko'ku'napakati e'noa ve'ka vaya'mo alinate'nea ve'kae hu'a haviya hunatesaya hao'otake ya'api Anumaya Koti'a lahapaove lapatove nehuno aipa falu yapati alino atalelatekaiya'maki Anumaya Koti Fate Akufa Avamu'amofe hu'a haviya hutesaya ya'api Anumaya Koti'a alaki lamake huno lahapaove lapatove nehuno aipa falu yapati alino o'atalekaiye. Meni'ae henaka va'yi hisea kana'ae akola alino o'atalesikeno alaki haneke haneke huno hanekaiye.
32 Se alguém disser alguma coisa contra o
33 Yisasi'a mako'ae inake he kanale yosamo'a kanale alaka'a akaiya'maki havi yosamo'a havi alaka'a akaiye. Kanale yosafi havi yosafi hutapa akesune hutapaena alaka'ale aketapa aeto heo.
33 — Vocês só poderão ter frutas boas se tiverem uma árvore boa. Mas, se tiverem uma árvore que não presta, vocês terão frutas que não prestam. Porque é pela qualidade das frutas que sabemos se uma árvore é boa ou não presta.
34 Lapa'kaeya Falasi vayana osifa'vemo mafa'ne mai'netapa lapa'kaeya havi vayanaketapa hana kava hutapa kanale ke hukae? Vaya'moki apaipafi ke havaite'nea yapati ke nehaki lapaipafati lapa'ke'atike ke alitapa fole ne'aiye.
34 Ninhada de cobras venenosas! Como é que vocês podem dizer coisas boas se são maus? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Kanale aipa akesa'ae ve'kamo'a kanale aipa akesa hane'nea yapati kanale ke nehea'maki havi aipa akesa'ae ve'kamo'a havi aipa akesa hane'nea yapati havi ke fole ne'aiye.
35 A pessoa boa tira o bem do seu depósito de coisas boas, e a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más.
36 Nakaeya lahapa'nepauve Anumaya Koti'a henaka'a vaya kake hupateno alino fa'ko hisea afina mi'ko vaya'moki havikopa apa'kesa afike kanale ke huke hao'otake ke'ae nehaya au'ava'api Anumaya Koti'a ani ke ke huno apafikekaiye.
36 — Eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, cada pessoa vai prestar contas de toda palavra inútil que falou.
37 Mako nehana keleti Anumaya Koti'a “Alakepa ve'ka mai'nane.” huno hukatekaiya'maki mako nehana keleti ani kava huno “Havi ve'ka mai'nane.” huno hukatekaiye.
37 Porque as suas palavras vão servir para julgar se você é inocente ou culpado.
38 Mono hapali'a hapa'nepaiya vaya'ae Falasi mono ke ne'afea vaya'moki'ae Yisasife inake nehae “Ali'ka apaya nehana Nenao no'akona avame hu lo'kiya nehana ya'ka alo hu'ka laveliketa akeno.” hu'a nehae.
38 Então alguns mestres da Lei e alguns fariseus disseram a Jesus: — Mestre, queremos ver o senhor fazer um milagre.
39 Nehakeno Yisasi'a inake huno hapapai'ne meni mai'naya vaya hao'otake ve a'ne mai'netapa “O'ake'nona avame hu lo'kiya'ka laveliketa akeno.” hutapa ke nehaya'maki Anumaya Koti'a alu mako'ae o'ake'naya lo'kiya avame hu yana lapave olikea'maki mako'ke avame hu lo'kiya ya'ake Anumaya Koti aune ve'ka Yona'a a'ke'ainaka mai'neno hu'nea avame hu lo'kiya ya'ake lapavelisiketapa akekae.
39 Jesus respondeu:
40 Yona'a aole'ae mako'ae hani'ae yake'ae ala faya'mo aipafi mai'nea kava hu'na ko'ku'napakati e'noa ve'ka vaya'mo alinate'nea ve'ka nakaeya'ae kelifi ki natesake'na aole'ae mako'ae hani'ae yake'ae mopafaka maikoe.
40 Porque assim como Jonas ficou três dias e três noites dentro de um grande peixe, assim também o
41 Ninive kumate mai'naya vaya'moki Yona'a hu'nea ke afite'a apaipa ai'a yahae nehu'a hao'otake ya'api atale'naya'maki Yonana akase'nea ve'ka meni male mai'nea'maki lapa'kaeya hao'otake yatape lapa'kesa afitapa lapaipa aitapa yahae nohae. Ani yafe Anumaya Koti'a mi'ko vaya kake hupatesea afina Ninive kumate vaya'moki heti'a meni afina mai'naya vaya'aife “Hao'otake kava hu'nae.” hu'a ali'a fole ailapatekae.
41 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês, pois eles se arrependeram dos seus pecados quando ouviram a pregação de Jonas. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
42 Mako kaya (sauti) aupalika mai'nea yahauve a mopamo haneme uno atale'nea mopalekati eno Solomoni'a akenopafi hale'nea ve'kamo ke afi'nea'maki akekeo Solomonina akase'nea ve'ka ma mai'nea'maki lapa'kaeya akaeya ke no'afe. Henaka'a Anumaya Koti'a mi'ko vaya kake hupatesea afina ani kava a'mo'a hetino meni afina mai'naya vaya'aife “Hao'otake kava hu'nae.” huno alino fole ailapatekaiye.
42 No Dia do Juízo a Rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
43 Sata afe mako ve'kamo aipafi haino mai'neapati ataleno uno maino falu hisea kumafe li o'male yapaka uneno nehuno lusi kahau ano uneno huketeana maisea ya'a alaki o'ake'ne.
43 Jesus continuou:
44 O'akeno inake he “Halate ete'na hokote'na maike'noa nopi visoe.” huteno eteno uno akeana ani ve'kamo aipafi ako no'ya alino vaki huno kanale kava humale'nikeno mako vaya o'mai'nakeno ake'ne.
44 Então diz: “Vou voltar para a minha casa, de onde saí.” Aí volta e encontra a casa vazia, limpa e arrumada.
45 Aketeno vea'ya'mo'a naya mako kaya hano huteno naya mako kayati aole alea afe anaka apaveleteno e'neana akaeya hao'otake kava nehea kava akase'a mako'ae lusi hao'otake kava nehaya afe anaka apavaleno eke'a ani ve'kamo aipafi hai'a mai'nakeno ani ve'ka hokoteno aise ya'a alino haviya hute'nea'maki meni mako'ae lusi kava hu'a ali'a haviya hute'nae. Meni mai'netapa hao'otake kava nehaya vaya'mokitapa ani havi kava hulapatekaiye. Hokotetapa aise'a hao'otake kava hu'naya'maki meni mako'ae lusi hao'otake kava hukae.
45 Depois sai, vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes. E isso também acontecerá com esta gente má de hoje.
46 Yisasi'a ani ke vaya hapapaino mai'nike'a ita'amo'ae akana'amoki'ae “Ke hapaisune.” hu'a e'a ma'aileka mai'nae.
46 Quando Jesus ainda estava falando ao povo, a mãe e os irmãos dele chegaram. Ficaram do lado de fora e pediram para falar com ele.
47 Mai'nakeno mako ve'kamo'a eno akaeyafe inake nehe “Ita'kamo'ae kakana'kamoki'ae e'a ma'aileka mai'ne'a kakaeyafe ke nehae.” nehe.
47 Então alguém disse a Jesus: — Escute! A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
48 Nehikeno Yisasi'a ani ke hapai'nea ve'kae ke anona'ale inake he “Nalaki ita'nimo'ae nakana'nimoki'ae mai'nae?” huno afine'ke.
48 Jesus perguntou:
49 Akaeya ke ne'afea anaka'aite aya ha'ko'ya nehuno inake he “Nakaeya ita'nimoki nakana'nimoki male mai'nae.
49 Então apontou para os seus discípulos e disse:
50 Ko'ku'napi mai'nea Afo'nimo ke afi'a a'kame ne'male'a ha'ye hea kava nehaya vaya nakana'nimoki nasa'nimoki ita'nimoki mai'nae.”
50 Pois quem faz a vontade do meu Pai, que está no céu, é meu irmão, minha irmã e minha mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.