Lucas 5
Anumaya Koti'a Saufa Lami'nea Ke (INO) vs NTLH
1 Mako afinana Yisasi'a Kenesaleti li'kotu aki'nale heti'nike'a mi'ko vaya'moki Anumaya Koti ke afikefe a'kalo a'kalo hu'a ali'a folakapi ate'nae.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Ate'nakeno Yisasi'a akeana aole lipi kalelana li aki'naleka avayu hu'a e'a male'nakeno ake'nike'a faya lu'konako ne'male'a maiya vayana ani lipi kalefati atale'a faya lu'konako ku'api sese nehae.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Sese nehakeno Yisasi'a mako lipi kale Saimoni kalefi haino mai'neno inake he “Saimonika li aki'nalekati aise'a lipi a'ka atufakeno vino.” huno hapaiteno Yisasi'a ani lipi kalefi faitopale mai'neno mi'ko ali'a atalu hu'naya vaya'aina Anumaya Koti ke hapapai'ne.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Hapapaiteno Saimonife inake he “Lipi kale'ka ali'ka li folakapi a'ka atufa'ka kotu aulaka'afi lu'konako'ka atalesanakeno lavinake'ka faya hekane.” nehe.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Inake nehikeno Saimoni'a Yisasife inake he “Ala Nenao lakaeya ako meni hani'ainaka eta faya lu'konako male'nona'maki faya mako'ke'a ohe'nonakeno koti'ne. Ohe'nona'maki kakaeya hana kele a'kame male'na lu'konako malekauve.” nehe.
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 — ausente —
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 — ausente —
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Saimoni Pita'a ani kava aketeno Yisasi aiyafi ape hu'neno inake he “Anumayamoka nakaeya hao'otake kava nehoa ve'ka mai'noki nakaeya natale'ka uvo.” nehe.
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Saimoni'ae lo'ka'a mai'naya vaya'ae faya ali'a male'a havaite'naya yafe lusi apamo'yo ai'nae.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Saimoni'ae lo'ka'ana ali'ya ne'ali'a ve'kalana Sepeti mafa'nela Yemisi'ae Yoni'ae ani kava hu'ana ana'kaeya'ae anamo'yo ai'na'ae. Anamo'yo ne'ai'akeno Yisasi'a Saimonife inake he “Meni koli oheo. Faya lu'konako male'ka faya hana avamete ani kava hu'ka meni Anumaya Koti'a akola maisaya apavamu apamisea yafe vaya apavalekane.” nehe.
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Nehike'a lipi kale ali'a u'a kahaepateka malete'a mi'ko ya'api ne'atale'a Yisasi a'kame ne'vae.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Inaki mako afina Yisasi'a mako ala kumate mai'nikeno mako ve'ka fuko'ya'mo'a akufa alino hayaki'nea ve'kamo'a mai'neno Yisasina aketeno akaeyate ape hu'neno inake hu'ne “Anumayamoka kahaisike'kaefena nakaeya ako ali'ka kanale hunatanine.” nehe.
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Nehikeno Yisasi'a ayana aya huno akufale ame ali'neno inake he “Nakaeya ne'nahaiyanakeno kakufamo'a meni kanale huke.” nehikeno makale'a kali'a hano hute'ne.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Hano hutetekeno Yisasi'a inake huno ha'nepaiye “Ali'na kanale hukate'noa yafe mako ve'ka ha'opai'ka mono nopi kava ve'kale ukeno kakufa valava kano kaketesike'ka mi'ko vaya'moki kali'ka ali'na kanale hukate'noa ke afisae hu'kaena kakaeya Mosese'a a'ke'ainaka hapapai'nea kava hu'ka ‘Ma ya Anumayamoteka ameo.’ huno hu'nea ya meni amisanake'a mi'ko vaya'moki ‘Kali'ka hano hu'ne.’ hu'a hisae.” huno lo'kiya kefati ke hau'ne.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Hapai'nea'maki kali'a alino kanale hute'nea avake'amo'a uneno hike'a nesu vaya'moki afite'a “Akaeya ke ne'afisunakeno kaliti alino kanale hulateseafene.” hute'a e'nae.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 E'naya'maki Yisasi'a nesu afina apataleno vaya o'mai aupalika uno mai'neno Anumayamoteka ke huno afike afike huno mai'ne.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Inaki mako afina Yisasi'a alino apaya nehike'a mi'ko Falasi mono ke ne'afea vaya'ae mono hapali'a hapa'nepaiya vaya'ae Yelusalemuti'ae mi'ko Kalili no kumateti'ae Yutia no kumateti'ae anile e'a haute faitopale mai'ne'a afi'nae. Afi'nakeno Anumaya Koti lo'kiya'amo'a Yisasi'ae hane'nikeno ani lo'kiya'aleti kali vayana alino kanale hune'apate.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 — ausente —
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 — ausente —
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Ai'nikeno Yisasi'a aketeno inake huno akesa afi'ne “Ani ve'ka avale'a e'naya vaya'moki nakaeya ke afi'a apaipafi male'nae.” nehuno kali ve'kaena inake nehe “Vaya'nimoka hao'otake kava hu'nana kavafe ako kahaove katove nehu'na naipa falu yapati ali'na atalekatoe.”
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Hike'a mono hapali'a hapa'nepaiya vaya'ae Falasi mono ke ne'afea vaya'ae ani Yisasi'a hea ke afite'a apaipafi inake hu'a nehae “Ma ve'ka Anumaya Kotife huno haviya hune'atea ve'ka akaeya nala'ae? Mako ve'kamo'a hao'otake yafe ako kahaove katove nehu'na naipa falu yapati ali'na atalekatoe huno hisea lo'kiya'a o'male'nea'maki Anumaya Koti'a akai'ake hao'otake yafe ako kahaove katove nehuno aipa falu yapati havi ya'ka ako ali'na atalekatoe huno hisea lo'kiya'a hane'ne.” hu'a nehae.
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Nehakeno Yisasi'a ako afea apaipa apa'kesa afiteno ke'apile inake huno hapapai'ne “Na kava hiketapa lapa'kesa afitapa lapa lapa ne'aiye?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Nakaeya ne'aloa ali'yana hana ali'ya'mo'a ala kana'a hane'ne? ‘Hao'otake kava hu'nana yafe ako kahaove katove nehu'na naipa falu yapati ali'na atalekatoe.’ hu'na hoa ali'ya'mopi ‘Kali'ka ako ali'na kanale hukatoki sifana'ka alite'ka heti'ka uvo.’ hu'na hoa ali'ya'mo'ae?
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Ina yafe nakaeya ko'ku'napakati e'noa ve'ka vaya'mo alinate'nea ve'kamo'na mopale mai'ne'na hao'otake yana kahaove katove nehu'na naipa falu yapati ali'na atalesoa lo'kiya'ni hane'nea yafe lapa'kaeya afitapa halesaya yafe mako kava hu'na lapavelikoe.” nehuno aiya aya avayu hulavi'nikeno lo'kiya'a o'male'nea ve'kae inake nehe “Nakaeya kaha'nepauki heti'ka sifana'ka alite'ka no'kaleka uvo.”
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Nehikeno makale'a ani ve'kamo'a ve a'ne'ai folakapati he'netino hava'nea sifana'a aliteno no'aleka ne'uno Anumaya Koti aki alino asaka hume hume u'ne.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Ne'vike'a mi'ko ali'a atalu hu'naya vaya'moki lusi apamo'yo aike'a lusi koli hute'a Anumaya Koti aki ali'a asaka nehu'a inake nehae “Meni afina fate akufa lo'kiya ya ne'akone.” hu'a nehae.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Anile apataleno ne'uno mako ve'ka aki'a Livae'a kumaya'ya nehuno vaya apa'kufaleti ta'kesi moni alilitata nehea ve'kakeno ofisi no'ale faitopale mai'nikeno Yisasi'a ani ve'ka aketeno inake nehe “Kakaeya na'kame eno.”
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Nehikeno Livae'a mi'ko ya'a ne'ataleno Yisasi a'kame ne've.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Livae'a no'afi Yisasina lusi ne'ya ka ne'ateke'a mi'ko vaya apa'kufaleti ta'kesi moni ali'a u'e'a nehaya vaya'ae mako vaya'ko'ae Yisasi'ae lo'ka'a ani ne'ya ne'nae.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Ne'nake'a Falasi mono ke ne'afea vaya'ae mono hapali'a hapa'nepaiya vaya'ae Yisasi ke ne'afea anaka'aife hikalu ke nehatake'a inake nehae “Na'ya hiketapa lapa'kaeya vaya apa'kufaleti ta'kesi moni ali vaya'ae hao'otake kava nehaya vaya'ae ne'ya ne'nae?” hu'a apafine'kae.
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Apafine'kakeno Yisasi'a inake huno ke anona'apile hapapai'ne “Kali'api o'male'nea vaya'moki Tota ve'kale no'vaya'maki kali vaya'mokike Tota ve'kale ne'vae.
31 Jesus respondeu:
32 Nakaeya alakepa vaya'aife e'na ‘Lapaipa aitapa yahae heo.’ hu'na ke hukefe o'me'noa'maki nakaeya e'noana hao'otake yapi mai'naya vaya'aife ‘Lapaipa aitapa yahae heo.’ hu'na ke hisoa yafe e'noe.” nehe.
32 Eu não vim para
33 Nehike'a ani vaya'moki inake hu'a Yisasife nehae “Yoni ke ne'afea vaya'ae Falasi mono ke ne'afea vaya'ae ne'ya mo'nesea'maki kakaeya ke ne'afea anaka'moki ne'ya mi'ko kanafi ne'nae.” hu'a nehae.
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 — ausente —
34 Jesus respondeu:
35 — ausente —
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Yisasi'a avoya kefati inake huno hapa'nepaiye “Mako ve'kamo'a saufa kenaleti aise ya'a laka huno atafa kena vala ai'nisea kate maleno ohatike. Maleno hatiseana saufa kena'a alino haviya huke. Saufa kenaleti aise'a laka huno atafa kenale maleno hati'niseana mako'ke kava ohuka'ae.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Mako ve'kamo'a saufa vaeni nofi alakamo li'a atafa meme afumo akufaleti alo humale li'kepi ola'kike. La'kino vaiseana saufa vaeni li'mo'a ano atalaka hisikeno vaeni lina vale vale huno mopafi asaka hulavisikeno meme afumo akufaleti alo humale li kena ano atalaka atalako hisikeno akola haviya huke.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Saufa vaeni lina la'kino vaikefe saufa meme afumo akufaleti alo humale li kepi la'kike.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 A'nu'ka heteno atu he'nisea vaeni li ne'nea ve'kamo'a atu ohe'nisea vaeni life nohaiye. Nohaiyanakeno inake nehe ‘Atu he'nea vaeni li'amo'ke kanale'ya huno haka'ake nehe.’ hu'ne.” Yisasi'a huno hapapai'ne.
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.