Atos 23
Anumaya Koti'a Saufa Lami'nea Ke (INO) vs NVT
1 Polo'a kanisole vaya'ai apaulakafi lo'kiya aulu nehapano inake hu'ne “Nafalu'nimokitapa afeo. Nakaeya mi'ko afina Anumaya Koti aulakale u'ne'na hu'noa yafenake'na naipamo'a mako akufa hao'otake kava hu'nane huno ohike'na nakesa ne'afoana meni afina ‘Hao'otake ya'ni'a hane'ne.’ hu'na nakesa no'afoe.”
1 Paulo olhou fixamente para o conselho dos líderes do povo e disse: “Irmãos, tenho vivido diante de Deus com a consciência limpa”.
2 Nehikeno mono nopi hokote kava ve'ka Ananaiyasi amete heti'a mai'naya vaya'aife inake he “Avaya aita laka hutapa amakeo.” hu'ne.
2 No mesmo instante, o sumo sacerdote Ananias ordenou aos que estavam perto de Paulo que lhe dessem um tapa na boca.
3 Nehikeno Polo'a akaeyafe inake nehe “Kakaeya ‘Avaya aitapa laka heo.’ hu'ka hana'maki Anumaya Koti'a kakaeya kamakike. Kakaeya kaku'afi afi'ka o'male'ka amekati savali ke nehana ve'kamoka kakaeya Anumaya Koti ke male male'nea kefati kake afi'ka fa'ko hunatekefe hana'maki ani ke ali'ka ne'ataka'ka nakaeyafe ‘Amakeo.’ hu'ka nehane.” hu'ne.
3 Então Paulo lhe disse: “Deus o ferirá, seu grande hipócrita! Que espécie de juiz é o senhor, desrespeitando a lei ao mandar me agredir dessa forma?”.
4 Hike'a amete heti'a mai'naya vaya'moki inake hae “Kakaeya Anumaya Koti mono nopi hokote kava ve'ka hu'ka haviya hune'atapi hutae nehune.” hu'a afine'kae.
4 Os que estavam perto de Paulo lhe disseram: “Você ousa insultar o sumo sacerdote de Deus?”.
5 Afine'kakeno Polo'a inake he “Nafu'nakanakitapa amusetapi nehuki akaeya mono nopi hokote kava ve'ka mai'nea ke afi'noninana ani ke ohuninina'maki Anumaya Koti autamafi inake huno kamale'neane ‘Kava ve'katape hu'ka haviya huo'ato.’ huno kamale'nea ke ako afi'noane.” nehe.
5 “Irmãos, não sabia que ele era o sumo sacerdote”, respondeu Paulo. “Pois as Escrituras dizem: ‘Não fale mal de suas autoridades’.”
6 Polo'a afeana mako kanisole vaya'a Satiyusi mono ne'afea vaya maike'a mako kanisole vaya'a Falasi mono ke ne'afea vaya mai'naya ke afiteno ani kanisole vaya'aife inake huno hapapai'ne “Nafu'nakanakitapa nakaeya Falasi mono ke ne'afoa ve'ka mai'noe. Afo'nimo'a Falasi mono ke ne'afea ve'kamo'a alinate'ne. Nakaeya ‘Fali'naya vaya ete'a hetikae.’ hu'na name'atiti hu'noa yafe navale'a e'a kake hunatekefe nehae.” hu'ne.
6 Sabendo Paulo que alguns membros do conselho dos líderes do povo eram saduceus e outros fariseus, gritou: “Irmãos, sou fariseu, como eram meus antepassados! E estou sendo julgado por causa de minha esperança na ressurreição dos mortos!”.
7 Ani ke hike'a afite'a Falasi mono ke ne'afea vaya'ae Satiyusi mono ke ne'afea vaya'ae folaka'apifi lusi ke ne'vai'a ani kanisole vaya'moki aolefi a'a fa'ko fa'ka nehae.
7 Quando Paulo disse isso, o conselho se dividiu, fariseus contra saduceus,
8 (Satiyusi mono ke ne'afea vaya inake hu'a nehae “Vaya fali'nisayapati he otikae nehu'a ko'ku'napi kayo kayo vaya'ae afe anaka'ae o'mai'nae.” nehu'a ali'a apaya nehaya'maki Falasi mono ke ne'afea vaya'moki ani yafe “Lamake mai'nae.” hu'a nehae.)
8 pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus creem em todas essas coisas.
9 Anileti ala kefati lusi ke ne'vai'a mako Falasi mono ke ne'afea vaya'aipi avo hapali'a hapa'nepaiya vaya'moki heti'a inake hae “Mikani ve'ka akonana hao'otake kava hu'nea ya'a alaki o'male'ne. Haviku ko'ku'napati kayo kayo ve'kamo'a hapai'nifi afe anaka'moki hapai'nakeno lamake nehe.” hu'a nehae.
9 Houve grande alvoroço. Alguns dos mestres da lei que eram fariseus se levantaram e começaram a discutir energicamente. “Não vemos nada de errado com este homem!”, gritavam. “Talvez um espírito ou um anjo tenha falado a ele!”
10 Nehaya'maki lusi kava hu'a ali'a apalo apalu hu'a ke ne'vaikeno ala ati vaya'aite kava ve'kamo'a akeana Polona aluka alukati avayu huli'a ute'a ete'a hayateka Polona ali'a katali hisakeno falisea kava nehakeno koli huno ati vaya'aife “Lavitapa folaka'apifati Polona avaleta haitetapa lo'kiya notifi ateo.” huno hike'a avale'a ate'nae.
10 A discussão ficou cada vez mais violenta, e o comandante teve medo de que Paulo fosse feito em pedaços. Assim, ordenou que os soldados o retirassem à força e o levassem de volta à fortaleza.
11 Ani hani'ainaka Anumayamo'a eno Polo amete heti'neno Polofe inake nehe “Koli ohu'ka kaipa kamena ali'ka lo'kiya vaiyo. Kakaeya Yelusalemu mai'ne'ka nakaeyafe hapapai'nana kava hu'ka meni Lomu kumate'ae u'ka hapapaikane.” hu'ne.
11 Naquela noite, o Senhor apareceu a Paulo e disse: “Tenha ânimo, Paulo! Assim como você testemunhou a meu respeito aqui em Jerusalém, deve fazê-lo também em Roma”.
12 Havate'a kotike'a mako Yuta vaya ali'a atalu hu'ne'a inake hae “Polona haesunakeno falise. Anumaya Koti aulakale mani ke nehune meni li'ae ne'ya'ae mosi'neta falisea afina mako ke huta hataka huta nekaune. Haesunakeno ofaliseana Anumaya Koti'a lakaeyateka ala havi ya hulatese.” hu'a lo'kiya ne'vaiye.
12 Na manhã seguinte, alguns judeus se juntaram para conspirar, jurando solenemente que não comeriam nem beberiam antes de matar Paulo.
13 Ani ke hu'a haya vaite'a hu'a lo'kiya vai'naya vaya'yaka aole ve'kala'mokani anaiya anaya hano hea vaya (40 vaya) mai'nae.
13 A conspiração envolveu mais de quarenta homens.
14 Ani vaya'moki u'a mono nopi hokote kava vaya'ae ala ala vaya'aite u'a inake hu'a hapapaiye “Lakaeya lo'kiya ke huta haya vaiteta Polona haesunakeno falise huta meni li'ae ne'ya'ae mosi'nisunakeno falisea afina mako'ke ke huta hataka huta nekaune. Haesunakeno ofaliseana Anumaya Koti'a lakaeyateka ala havi ya hulatese huta Anumaya Koti aulakale huta lo'kiya vai'none.
14 Foram aos principais sacerdotes e aos líderes do povo e lhes disseram: “Juramos solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeremos nem beberemos antes de matar Paulo.
15 Ani yafe meni lapa'kaeya'ae kanisole vaya'ae ati vaya'aite kava ve'kae ke hutapa hapapaiyo ‘Meni kake huteteta kemo aepa'a afita alakepa huta fa'ko hutekaunanaki lakaeyate avale'ka eno.’ hutapa hisakeno lapa'kaeyate saufa eno va'yi ohu'nisiketa kateka kesi yakai'neta haesunakeno falise.” hu'a hu'nae.
15 Agora peçam, vocês e o conselho dos líderes do povo, que o comandante traga Paulo de volta ao conselho. Finjam que os senhores desejam examinar o caso com mais detalhes. Nós o mataremos no caminho”.
16 Hu'naya'maki Polo asa'amo mafa'nemo'a ani ke afiteno ati vaya'ai nopi uno haino Polona hapai'ne.
16 Contudo, o sobrinho de Paulo, filho de sua irmã, soube do plano deles e foi à fortaleza contar a seu tio.
17 Hapaikeno Polo'a mako kava ve'ka vani hataleti ati vaya'aite kava yakai'nea ve'kae ke huno inake hu'ne “Ma mafa'nemo'a ati vaya'aite hokote kava ve'kaleka ke mako ali'neno hapaikefe nehiki avale'ka ukeno hapaino.” hu'ne.
17 Então Paulo mandou chamar um dos oficiais romanos e disse: “Leve este rapaz ao comandante. Ele tem algo importante para lhe contar”.
18 Hikeno avaleno ati vaya'aite hokote kava ve'kale vikeno inake nehe “Nofi nopi ve'kamo'a Polo'a ke hike'na ukeno inake he ‘Ma mafa'ne kakaeyateka ke mako kahapaikefe hikeno kakaeyatefe avale'ka uvo.’ huno hike'na avale'na ne'oanakeno ani ke kahapaike.” hu'ne.
18 O oficial o levou ao comandante e explicou: “O preso Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse ao senhor este rapaz, pois ele tem algo a lhe contar”.
19 Hikeno ati vaya'aite hokote kava ve'kamo'a ani mafa'nemo ayate aliteno avaleno aki'naleka uno ana'kai'anike mai'ne'ana inake huno afine'ke “Na'yane ke nahapaikefe e'nane?” huno afike'ne.
19 O comandante tomou o rapaz pela mão e o levou à parte. “O que você quer me dizer?”, perguntou.
20 — ausente —
20 O sobrinho de Paulo respondeu: “Alguns judeus pedirão que o senhor apresente Paulo diante da reunião do conselho amanhã, fingindo que desejam obter mais informações.
21 — ausente —
21 Não acredite neles. Há mais de quarenta homens emboscados para matar Paulo. Juraram solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeriam nem beberiam antes de matá-lo. Estão de prontidão, apenas esperando sua permissão”.
22 Hikeno mi'ko ati vaya'aite kava ve'kamo'a ani mafa'nena inake huno lo'kiya kefati he “Ani ke hu'ka fole ai'ka nahapai'nana yafe alaki mako vaya hapa'opaiyo.” huno hutekeno u'ne.
22 O comandante despediu o rapaz e o advertiu: “Não deixe ninguém saber que você me contou isso”.
23 Huteno hokote kava ve'kamo'a vani hataleti ati vaya'aite kava ve'kala'aena ke hike'ana a'akeno inake huno hanapai'ne “Meni hani'ainaka naini kilo'ki tu hataleti ati vaya'ae seveti'a hosi afule fai mai'ne'a ne'vaya ati vaya'ae (70 vaya) tu hataleti'a keve nehaya ati vaya'ae alitana avatati humale'netana Sisalia ukae.
23 Então o comandante chamou dois de seus oficiais e ordenou: “Preparem duzentos soldados para partir a Cesareia hoje às nove da noite. Levem também duzentos lanceiros e setenta soldados a cavalo.
24 Polo'a faimai'neno visea hosi afu'ae alitana avatati hutetana kanale'ya hutana kava yakaitana Polona avaletana ala kamani kava ve'ka Feli'kisi ayapi utana ate'ao.” hu'ne.
24 Providenciem um cavalo para Paulo e levem-no em segurança ao governador Félix”.
25 — ausente —
25 Em seguida, escreveu a seguinte carta ao governador:
26 — ausente —
26 “De Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 Yuta vaya'moki mani ve'ka atafa hute'a amaki'a kitekefe nehake'na ‘Lomu ve'ka mai'ne.’ hu'a haya ke afite'na ati vaya'ni'a'ae lavuna ya'mokita ani hakefe nehaya yapati avale'noe.
27 “Este homem foi capturado por alguns judeus que estavam prestes a matá-lo quando cheguei com meus soldados. Ao ser informado de que ele era cidadão romano, transferi-o para um lugar seguro.
28 Avalete'na ‘Kake hute'naya kemo aepa'a afisoe.’ hute'na kanisole vaya'apile avale'na u'noane.
28 Então levei-o diante do conselho supremo dos judeus para investigar o motivo das acusações.
29 Avale'na u'ne'na afoana apa'kai'api ke male male'naya ke ‘Alino ataka'ne.’ hu'a haya'maki falisea hao'otake kava'ae nofi hutesuna akufa hao'otake kava'ae lamake huno ohu'ne.
29 Não demorei a descobrir que ele era acusado de algo relacionado à lei religiosa, sem dúvida nada que justificasse a pena de morte ou mesmo a prisão.
30 Ohu'nea'maki mako ke afoana mako vaya'moki ‘Kesi fala'ki'neta haesunakeno falike.’ hu'a haya ke nahapaike'na makale kakaeyate hutokeno u'neanake'a kake hutesaya vaya kakaeyate ute'a hu'a fole aisake'ka ani kemo aepa'a afi'ka halekane.” hu'na hapa'nepauve. Ke'ni'a hano he huno avopi kamale'ne.
30 Fui informado, porém, de uma conspiração para matá-lo e enviei-o de imediato ao senhor. Também informei aos acusadores que devem apresentar suas denúncias diante do senhor”.
31 Ati vaya'moki kava ve'kamo ke a'kame male'a ani hani'ainaka folaku Polona avale'a Atipatalisi kumate u'nae.
31 Naquela noite, os soldados cumpriram as ordens que haviam recebido e levaram Paulo até Antipátride.
32 U'a havate'a mako ati vaya'a ete'a kuma'apileka vake'a hosi afule faimai'naya ati vaya'amokike Polona avale'a Sisalia u'nae.
32 Voltaram à fortaleza na manhã seguinte, enquanto a cavalaria prosseguiu com ele.
33 Sisalia kumate u'a va'yi hute'a avo kano apami'nea autama ala kamani ve'ka ne'ami'a Polona avale'a u'a aulakale hetite'nae.
33 Quando chegaram a Cesareia, apresentaram Paulo e a carta ao governador Félix.
34 — ausente —
34 O governador leu a carta e perguntou a Paulo de que província ele era. “Da Cilícia”, respondeu Paulo.
35 — ausente —
35 “Ouvirei seu caso pessoalmente quando seus acusadores chegarem”, disse o governador. Em seguida, ordenou que Paulo fosse mantido na prisão do palácio que Herodes havia construído.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.