Romanos 11

Imbo Ungu NT (IMO_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Akumunga nani eno waltindiro: Goteni yunge Israel imboma umbulu tipe tiye kolorumuya? Paa molo! Na Pol Israel iye tela, Abrahameni kalopa ltimu iye te, na Benjamininga imbo talapemunga iye te. Na umbulu tipe tiye naa kolorumu kanomu.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu povo? De modo nenhum! Porque eu também sou israelita, da descendência de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 Goteni yunge imbo akilio molonge mele oi pilerimu kano imboma tiye naa kolorumu. Gotenga profet iye Elaijani terimu mele temane Gotenga Bukuna moromomu eno naa pimeleya? Elaijani Israel imbomani ulu keri teringima Gotendo enge nimbe, nimbe tipelie nimbeindo,
2 Deus não rejeitou o seu povo, a quem de antemão conheceu. Ou vocês não sabem o que a Escritura diz a respeito de Elias, como pediu com insistência diante de Deus contra Israel, dizendo:
3 nimu kanomu.
3 “Senhor, mataram os teus profetas, derrubaram os teus altares. Sou o único que sobrou, e procuram tirar-me a vida.”
4 Nalo Goteni yundo topondopa ungu ambelemu nimuya? Yuni nimbeindo,nimu.
4 Mas qual foi a resposta divina? Foi esta: “Reservei para mim sete mil homens que não dobraram os joelhos diante de Baal.”
5 Aku tepala, kinye kape Goteni Israel imbo mare koltalo we kondo kolopa nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimuna moromele.
5 Assim também nos dias de hoje sobrevive um remanescente segundo a eleição da graça.
6 Yuni yunu eno we kondo kolopalie yunge imboma molangei nimo lemo enonga kongono telemalamunga ulure naa telka. Eno kongono tengemunga yuni kanopalie nanga imboma molangei nimo lemo yuni imboma we kondo kolopalie, nanga imboma molangei nimo aku we kondo kololi ulumu, aku tepa we kondo kololi ulumu paimbo naa ltemo.
6 E, se é pela graça, já não é pelas obras; do contrário, a graça já não é graça.
7 Aku lemo kinye linoni ambele nimoloya? Israel imbomani Gote kinye kopu teko molko yuni eno imbo toya tolima nimbe kanombalo ulumu paa liemiliya ningo kongono mindili nongo teringi nalo naa ltingi akumu Goteni yunu konopuni pilipe kanopa ltimu imboma ltingi. We Israel imboma konopu pipi tirimumunga Gotenga ungumu pilinge aulke te naa lierimu.
7 Que diremos, então? O que Israel buscava, isso não alcançou; mas a eleição conseguiu isso. Os demais foram endurecidos,
8 Akumunga ungu te Bukuna toringi moromo, akumu i tepa,nimbe moromo.
8 como está escrito: “Deus lhes deu um espírito de profundo sono, olhos para não ver e ouvidos para não ouvir, até o dia de hoje.”
9 Kano imboma Devitini yunge opa pulema molangei nimu mele molonge. Devitini yunge opa pulema molonge mele ungu te i tepa nimbeindo,
9 E Davi disse: “Que a mesa deles se transforme em laço e armadilha, em tropeço e punição;
10 nimu.
10 que os olhos deles se escureçam, para que não vejam, e fiquem para sempre encurvadas as suas costas.”
11 Akumunga na ungu te altopo walipo pilto: Israel imboma molko kenjiringi wali kamukumu molko kenjiringiya? Paa molo! Israel imboma Gote kinye teko kenjiko umbulu tiringimunga Goteni imbo lupemando nanga imboma molko kombu kerina naa pangei nimbe tukundo ltimu. Na imbo lupema tukundo limbo wali Israel imboma kanokolio aku imboma kinye yokolini kolko konopu keri panjiko lino yu kinye kopu tepo molamili nengei nimbe aku ulu terimu.
11 Então eu pergunto: será que eles tropeçaram para que caíssem? De modo nenhum! Mas, pela transgressão deles, a salvação chegou aos gentios, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes.
12 Nalo Israel imbomani Gote kinye teko kenjiko umbulu tiringimunga Goteni mai kombuna pali imboma paa tepa kondorumu. Israel imbomani Gotenga ulu pengama tiye koloringimunga imbo lupema kinye ulu pengama terimu. Aku lemo Israel imboma Gote moromona kelko ongo yunge talapena tukundo molonge wali imboma kinye pali ulu penga awini olandopa olandopa tembalo.
12 Ora, se a transgressão deles resultou em riqueza para o mundo, e a diminuição deles resultou em riqueza para os gentios, quanto mais a plenitude deles!
13 Eno Israel imboma naa molko imbo lupema moromelema, nani kinye enondo nio. Na imbo lupemanga nimbe Kraistini lipe mundurumu iyemu moromunga imbo lupema ungu tukumemu nimbo tilipo andoro mele nanga Israel imbomani kanokolio eno malo lepamo ningo yokolini kolkolio lino kape Jisasinga imboma molamili ningo tukundo wangei nimbo Jisasini na imbo lupemanga nimbe lipe mundurumu iyemuni imboma pali nimbo tilipo andoro kongonomu konopu tiro.
13 Dirijo-me a vocês que são gentios. Visto que eu sou apóstolo dos gentios, glorifico o meu ministério,
14 — ausente —
14 para ver se de algum modo posso fazer com que os do meu povo fiquem com ciúmes e alguns deles se salvem.
15 Goteni Israel imbomando naa ongo anjo paio nimu wali maina imboma pali yu moromona tukundo pungo molko kondoko kau punge aulkemu wendo orumu. Aku tepa Israel imboma molko kondonge aulkemu mainye purumumunga imbo lupema molko kondonge aulkemu wendo orumu wali nanga Israel imboma eno Goteni altopa tukundo limo lemo kololi ulu pulumu mainye pumbelie molopa kau puli ulu pulumu paa kamukumu wendo ombalo.
15 Porque, se o fato de eles terem sido rejeitados trouxe reconciliação ao mundo, que será o seu restabelecimento, senão vida dentre os mortos?
16 Bret kalongeindo plawa topele toromelemunga mare oi wendo liko Gote popo toko tirimele akumu Gotenga plawa mendepolo ltemo lemo plawa we lemoma pali kape Gotenga plawa mendepolo ltemola. Unjo tenga pulkonoma Gotenga mendepoloma lemo unjomu pali Gotenga unjo mendepolo.
16 E, se forem santas as primícias da massa, igualmente será santa a sua totalidade; se for santa a raiz, também os ramos o serão.
17 Unjo oliv penga poinyena angilimomunga kola mare Goteni langopa ltepalie, eno imbo lupema lamana unjo oliv keri angilimomunga kolama mele moloringimunga kola mare langopa unjo oliv pengamunga lipe wakamaka tipe topa mondorumumunga enoni unjo pengamunga kola mainyendopa, lino olandopa moromolo ningo liko naa manjengei! Kola pengama kinye unjo pengamunga langi norumu langima eno kinye peya noromelemunga enoni unjo pengamunga kola mainyendopa, lino olandopa moromolo ningo liko naa manjengei! Aku teko konopu leringi lemo i teko liko manjengei: Eno unjo kolamani unjomunga pulkonoma langi naa tirimele. Unjomunga pulkonomani eno kolama langi tirimo konopu leaio.
17 Se, porém, alguns dos ramos foram quebrados, e você, sendo oliveira brava, foi enxertado no meio deles e se tornou participante da raiz e da seiva da oliveira,
18 — ausente —
18 não se glorie contra os ramos. Mas, se você se gloriar, lembre que não é você que sustenta a raiz, mas é a raiz que sustenta você.
19 Nalo kelko eno Israel imbo naa moromelemani ningeindo, Goteni lino kola kerima lipo unjo pengana panjembo nimbe unjo pengamunga kola mare langopa lterimu ninge.
19 Então você dirá: “Alguns ramos foram quebrados, para que eu fosse enxertado.”
20 Aku paimbola. Nalo unjo pengamunga kola langopa lterimu akumani Goteni Eno nokopili nimbe lipe mundurumu iye nomi Kraist yu paimbo orumu ningo ipuki naa tiringimunga Gote yuni eno langopa lterimu. Eno unjo kerimunga kolama enoni Yu paimbo orumu ningo ipuki tirimelemunga aku teko angilko kondoromele. Aku paimbo nalo Goteni unjo pengamunga kolama kondo naa kolopa we angilengei tiye naa kolopa langopa lterimumunga eno kape aku tepa we angilengei tiye naa kolombalo kani lino penga ningo enonga imbi liko ola naa munduko eno none teko naa molangei. Pipili kolko liko manjiko molaio.
20 Correto! Eles foram quebrados por causa da incredulidade, mas você continua firme mediante a fé. Não fique orgulhoso, mas tema.
21 — ausente —
21 Porque, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará você.
22 I konopu panjiko molaio: Goteni imboma kinye ulu pengama tepa mindili tirimo uluma peya talo teremo. Yu tiye koloringi imboma mindili tirimu, nalo enoni yu kanopa penga pilipelie eno tepa kondombalo uluma teko molonge lemo yuni eno kinye ulu pengama terimu mele paimbo aku tepa tembalo. Aku ulu naa tenge lemo eno langopa ltembalola.
22 Considere, pois, a bondade e a severidade de Deus: para com os que caíram, severidade; mas, para com você, a bondade de Deus, desde que você permaneça nessa bondade. Do contrário, também você será cortado.
23 Oi unjo kola langopa lterimuma konopu topele toko altoko iye nomi Kraist yu paimbo orumu ningo ipuki tinge lemo unjo langorumuna kelepa topa mondombalo. Goteni kano kolama aku tepa manda tembalo.
23 Eles também, se não permanecerem na incredulidade, serão enxertados; pois Deus é poderoso para os enxertar de novo.
24 Liko manjengei! Eno lamana unjo oliv kerimunga kolama Goteni langopa unjo oliv penga poinyena imbo topa nokorumu, kanomu enonga unjomu molo, akumunga eno panjirimu. Imbomani aku ulu naa teremele nalo yuni terimu. Aku ulu terimu wali manda orumu lemo unjo pengamu yunge kolama kelepa lipe topa mondombalo wali manda naa angilimbeloya? Molo, manda angilimbelo!
24 Pois, se você foi cortado daquela que, por natureza, era uma oliveira brava e, contra a natureza, foi enxertado numa oliveira boa, quanto mais esses, que são ramos naturais, serão enxertados na sua própria oliveira!
25 Ango kame, enoni lino lipe manjili imboma molopo unguma pali pimolo ningo konopu naa leangei nimbo Gotenga ungu pulu lopeke tepa oi perimumu pilengei nimbo tiemboi. Akumu i tepa: Israel imbomani pali Gotenga ungumu Paimbo ningo pilko linge ulumu kamukumu pipi naa tirimo. Goteni imbo lupe kanopa ltimu imboma pali yunge talapena tukundo tukundo onge wali Israel imbomani i teli oi pilko tunduko moromele nimu.
25 Porque não quero, irmãos, que vocês ignorem este mistério, para que não fiquem pensando que são sábios: veio um endurecimento em parte a Israel, até que tenha entrado a plenitude dos gentios.
26 Imbo lupema Gotenga talapena tukundo ongo pora tinge wali Goteni yunge Israel imboma pali tukundo limbelo. Gotenga Bukuna ungu te aku tepa nimbe moromo, akumu Goteni i tepa nimbei,
26 E, assim, todo o Israel será salvo, como está escrito: “O Libertador virá de Sião e afastará de Jacó as impiedades.
27 nimbe moromo.
27 Esta é a minha aliança com eles, quando eu tirar os seus pecados.”
28 Israel imbomani Jisasinga ungu tukumemu naa pilko liko umbulu tiringimunga Gote Israel imboma kinye opa pule moromele akumunga eno imbo lupema tukundo lipe Gotenga imboma molangei nimu. Nalo Goteni imbo tendo Yu nanga imbomu molopili nimbe kanopa lipelie kelepa konopu topele naa toromo. Yu tepo kondombo nimbe panjirimo unguma konopu topele naa topa tiye naa koromo akumunga Goteni Israel imbomanga pulu polko anda kolepalema konopu mondopa enoni kalko linge imboma nanga imboma molangei nimbo nimbe kanopa ltimu mele pilipelie kinye kape Israel imboma konopu mondopa moromo.
28 Quanto ao evangelho, eles são inimigos por causa de vocês; mas quanto à eleição, amados por causa dos patriarcas;
29 — ausente —
29 porque os dons e a vocação de Deus são irrevogáveis.
30 Eno imbo lupemani oi Goteni Teaio nimu ungu pilko liko naa teko tui tiringi nalo Israel imbomani Goteni Teaio nimu ungu tui tiringimunga Goteni eno imbo lupema we kondo koromo ulumu ltingi.
30 Porque assim como no passado vocês foram desobedientes a Deus, mas agora alcançaram misericórdia à vista da desobediência deles,
31 Aku tepala, eno oi tui tiringi imbo lupema Goteni we kondo koromo mele aku tepa yuni Israel imboma kape we kondo kolombaindo Israel imboma eno yunge ungumu liko tui tirimele.
31 assim também estes agora foram desobedientes, para que também eles alcancem misericórdia, à vista da que foi concedida a vocês.
32 Imboma pali oi yunge ungumu pilko naa liko tenge naa tirimele ulumuni eno ka topa noipili nimbe Goteni eno tiye kolorumu. Aku teko moromele wali kinye yuni imboma pali kondo kolopa moromo.
32 Porque Deus encerrou todos na desobediência, a fim de mostrar a sua misericórdia a todos.
33 Linonga Gote paa molopa kondoromo. Yu moromo mele linoni pilipo tundurumolo. Gote yunge ulu penga teremoma kinye yunge konopumu kinye yunge lipe manjilimu kinye paa olandopa peremo. Linoni kopunge kolo kau lipo manjirimolo. Yu aulke purumoma paa manda naa kanopo lenderemolo.
33 Ó profundidade da riqueza, tanto da sabedoria como do conhecimento de Deus! Quão inexplicáveis são os seus juízos, e quão insondáveis são os seus caminhos!
34 Aku tepa mele Gotenga ungu moromo bukumuni ungu te i tepa nimo,
34 “Pois quem conheceu a mente do Senhor? Ou quem foi o seu conselheiro?
35 — ausente —
35 Ou quem primeiro deu alguma coisa a Deus para que isso lhe seja restituído?”
36 Yu melema pali terimu Gote; yu melema pali enge tipe nokopa moromo; melema pali yunge kau. Linoni wali walima Yu paa olandopa iyemu Yunge imbi melemanga pali paa olandopa moromo nimbo yu kapi nimbo imbi lipo ola mundulipo kau pamili. I paa.
36 Porque dele, e por meio dele, e para ele são todas as coisas. A ele seja a glória para sempre. Amém!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.