Mateus 24
Imbo Ungu NT (IMO_TBL) vs AAI
1 Kano kinye Jisas Gote popo toko kaloringi ulke tempelena tawendo pumbe aulkena pumbei purumu kinye yu lombili andolima ongo ulke tempelemunga ulke lupe lupe paa penga angileringima yu kanowi ningo liko ondoringi.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 Aku ulu teringi kinye yuni enondo nimbei, “I ulke tempel penga angimona kandomele melema pali i ungu paimbo nimbo tiro. Altopa walite opa pulemani kou te tenga ola lepili ungu naa ningei kouma toko mainye mundunge,” nimu.
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Kano kinye yu mai kembo Unjo Oliv Poinyena ola pumbe molorumuna we imboma naa molangei yunge kitipi kanoli iyema ongo enongano molkolio yundo waliko pilkolio ningei, “Tewali nuni nino ulu wendo ombaloya? Altoko nu nondoko oni tenio walimu kinye mai pora nimbelo walimu kape wendo ombaindo oi ambele ulure tembalo kinye lino kanopolio kinye ombai teremo nimbo pilimoloya? Ningo tiwi,” ningo waltindiringi.
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Yuni enondo nimbei, “Aku uluma wendo ombalomunga ungu mare imbomani eno kolo toko tinge kani kanoko kondoko molaio.
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 Iye awini ongo na moro mele yu mele mele kolo toko ningei, ‘Goteni eno nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist akumu eno,’ ningolio aku teko kolo toko tinge kani kanoko kondoko molaio. Imbo awinini aku iyemanga unguma pilko liko paimbo nimele ninge.
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 Kombu marenga opa awili teko tenge mele pilko, otili akinjo opa awili i tepa i tepa wendo ombalo ningo we ninge kinye pilkolio mini naa lteaio. Opa tengema kinye aku uluma Goteni oi wendo opili, alaye pele mele ya mai kombumu pora nimbelo nimbe, nimbe panjirimumunga aku uluma paimbo wendo ombalo nalo aku wali peyalime waimu oi wendo naa oli.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 Mulu mai pora nimbelo walimu oi wendo naa opili iye pupu awili te kinye iye pupu awili te kinye opa teko, iye nomi king marenga imboma kinye marenga imboma kinye opa tenge. Ya mai kombu tenga tenga engele omba, mai parambala tepa, aku ulu tembalo.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Ambo teni bakulu kokele kanopa limbeindo oi umbulu meni topa mindili noromo mele, mulu mai pora nimbelo walimu kokele wendo ombaindo umbuni lupe lupe aku tepama oi wendo ombalo.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 Kano uluma wendo ombalo walimanga nanga kitipi kanoli imboma mindili nongo, kolangei ningo eno mare kot teko ka tinge. Nanga imboma molko nanga unguma andoko ningo tingemunga kombumanga pali imbomani eno kinye mumindili kolko konopu keri panjinge.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 Kano umbunima wendo ombalo walimanga na ipuki tinge imbo awini ipuki tinge mele tiye kolko enongano nendo yando konopu keri panjiko, Kraistinga imboma moromelemunga mindili nangei ningo enonga opa pulemanga kindo liko tinge.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 Kano walimanga Gotenga ungu naa pilko we kolo toko yando ningo tinge imbo awini wendo ongela. Aku tenge kinye we imbo awinini paimbo nimele ningo enonga unguma pilko linge.
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 Ulu paa keri awini olandopa olandopa wendo ombalo kinye nendo yando konopu mondonge mele kinye, na konopu mondonge mele kinye nanga imbo awinimani aku uluma tiye kolonge.
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 Nalo nanga ungumu tiye naa kolko mulu mai pora naa nipili enge ningo molonge imboma Goteni lipe tapondopa mindili nonge kombuna naa pungo peya molopo kondopo kau pamili nimbelo.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 Goteni iye nomi kingimu molopa imboma nokoromomunga ungu tukumemu imboma pali pilengei ningo kombumanga pali andoko ningo tinge kinye altopa mulu mai pora nimbelo walimu kamukumu wendo ombalo,” nimu.
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 (Na i bukumu toro iyemuni eno buk karomele imbomando ungu te nembo, Jisasini nimu ungumu inie anjikondo moromo akumu eno imbi karomele imbomani ungu pulumu paa pilko kondangei nimbo nio.) Jisasini nimbei, “Gotenga nimbe munduli ungu nili profet iye Denieleni bukuna imbi topa nimbe tirimu mele,nimbe peremo. Aku melemu akuna wendo omba angilimbelona kanokolio
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 umbuni awilima wendo ombai teremo ningo pilko kombu Judia provins molonge imboma enonga kombuma tiye kolko mai kembo lembalomanga kowa pungei.
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Imbo te ulke tulepena ola molopili aku tepa wendo ombalo kinye kanopalie kowa pumbeindo mainye omba melema lipo mepo pambo nimbe ulkena tukundo naa pupili.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 Imbo te poinyena molopalie kowa pambo nimbe kelepa ulkendo pumbe yunge ali wale tulemu naa lipili. Toya toko kowa kau pangei.
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 Aku tepa wendo ombalo walimunga ambo bakulu keri teko molongema kinye, ambo bakulu ame tiko molongema kinye, eno manda lkiko kowa naa pungemunga eno kinye paa umbuni wendo ombalomunga eno kondo teremo.
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 Gote kinye konge tekolio, ali teremo olimanga kinye koro molopo manda naa andomolo wali Sabatemanga kinye manda kowa naa pumolo kani aku walimanga aku umbunima wendo naa opili neio.
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 Aku walimanga umbuni paa awilima wendo ombalo. Oi mulu mai talo pulu polopa terimu wali kape, yandopa kape umbuni aku tepa te wendo naa orumu. Altopa kape aku tepa umbuni awilima naa wendo ombalo.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 Aku umbunima wendo ombalo wali Goteni nondopa pora nipili nimbe oi naa nimbe panjilkanje imboma pali kolemala. Nalo Goteni nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimu imboma pali naa kolangei nimbe umbuni wali akuma nondopa pora nipili nimbe, nimbe panjirimu.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 Aku umbunima omba pembalo walimanga imbo mareni ningei, ‘Kanaio! Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist i omba moromo,’ ninge molo ‘Neyana omba moromo,’ ninge kinye enonga unguma naa pilko, paimbo nimele ningo naa pilengei!
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 Iye mare ongo kolo tokolio ningei, ‘Goteni kanopa ltimu iye nomi Kraist lino,’ ninge, molo kolo tokolio ‘Gotenga nimbe munduli ungu nimilindo ombo nimbo tirimolo,’ ninge. Imboma pali, Goteni nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimu imboma kape lipo loi tipo, nimolo mele paimbo ningo enge ningo pilengei ningo Goteni kau ulu enge nili manda teremoma mele manda leko ulu paa enge nili awini tenge. Nalo Gotenga imbo tukumema aku teko kondi tonge wali enonga unguma naa pilko, liko tui tinge.
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 Akilio ulu akuma wendo ombalo mele eno oi pilengei nimbo i nimbo tiro.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 Muluna kariapa teremo wali ena mundi oromondo kape ena pepurumondo kape kariapa teremo walitikale karomele, aku tepa Iyemunga Malo altopa mainye ombalo wali kombumanga pali imbomani yu walitikale kanonge aku mele kani pileio. Aku walimunga akilio imbo teni nimbei, ‘Iye nomi Kraist neya imbo naa peli kombu ku lelina moromo,’ nimbelo kinye kanamili ningo akuna naa paio. Molo i ulkemunga kiripina moromo ninge lemo enoni ipuki naa tieio!
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 — ausente —
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 Mele kololi te lemo kombuna kera kurumuluma ongo maku toromele kanomu.”
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 “Aku walimanga aku mindili nonge nio uluma wendo ombalo kinye altopa tumbi tipe ulu lupe lupe mare wendo ombalo. Akuma i tepa:
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 Aku uluma wendo ombalo wali Iyemunga Malo kamukumu ombai tembalo mele lipe ondombalo melte muluna angilimbelo kinye kanokolio kombumanga pali imbomani paa kola awili teko tenge. Altoko kanoko molangei Iyemunga Malo enge peremo kinye, pa awili tepa teli au nimomu kinye kupena molopa kamukumu mainye ombalo kinye imbomani kanonge.
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 Kano kinye biukel teni ungu paa enge nili tembalo. Aku wali Iyemunga Maloni yunge enselema lipe mundumbelo kinye ena oromondo ena pepurumondo wiyando mereyando muluna maindo mai kombumanga pali pungo Goteni nanga imboma molangei nimbe oi kanopa ltimu imboma tukundo tukundo linge.”
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 “Unjo fikimuni teremo aku tepa ungu iko te peremo kani pilkolio ungu pulumu pileio. Unjo fik mu teremo wali kanokolio ena tembalo waimu wendo ombai teremo lepamo ningo pimele.
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 Aku tepala, i ulu wendo ombalo nioma paimbo wendo ombalo kinye kanokolio Yu paimbo nondopa ombai teremo ningo Yu kerepuluna omba angimo ningo pilinge.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Nani enondo i ungu paimbo nimbo tiro. Kinye moromele imboma oi naa kolangei i wendo ombalo nio uluma pali wendo ombalo.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Mulu mai talo pora nimbelo nalo nanga ungu nioma paa pora naa nimbelo,” nimu.
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 “Iyemunga Malo paimbo ombalo nalo yu ombalo walimu imboreni naa lipe manjirimo. Ipu leli ombalonje, tangoli ombalonje naa lipo manjirimolo. Mulu kombuna enselema kape naa liko manjirimele. Gotenga Malo kape naa lipe manjirimo. Ara yunu kau aku waimu lipe manjipe moromo.
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 Oi iye Noa molopili imbomani teringi mele Iyemunga Malo ombai tembalo kinye imbomani aku ulu kala tenge.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 Mai kombumanga pali no oi naa topili imboma langi nongo, iyema ambo liko, amboma iye pungo, aku uluma kau teko mololiko puringi. Noa nona andoli sip ulkemunga tukundo purumu wali kape eno aku uluma kau we teko moloringi.
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 Eno Noanga ungumu naa pilko aku teko uluma kau teko molangei no topa kombuma pali noni aku topa imboma pali topa kondorumu. Aku ulu teringi mele teliko pungo molangei Iyemunga Malo ombalo.
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Yu ombalo walimunga iye talo poinye teko molongele wali Gotenga ensel teni omba iye te we molopili te lipe mepa pumbelo.
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 Ambo talo langi kalko molongele wali ensel ombalie ambo te we molopili te lipe mepa pumbelo.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 Akumunga enonga Awilimu ombalo walimu paa naa liko manjirimele kani Yu ombalo ningo kanoko molaio.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 Eno i ungumu konopu liko munduko pileio. Ulke pulu iyemuni ipu leli wapu noli iye te yunge ulkemu omba alumbiye tepa melema wapu limbelo mele pilkanje wapu noli iyemu ombalo nimbe nokopa molka kinye wapu noli iyemu yu manda tuku naa olka.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Aku teko eno nokoko molaio. Iyemunga Malo ombalo waimu naa liko manjirimele kani yu paimbo ombalo ningo aku teko nokoko molaio,” nimu.
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 “Akumunga ungu te nemboi, kongono tendeli kendemande iye narini kongono tepa kondoromo kinye kanopalie yunge iye awilimuni yuni kongono tiroma tumbi tipe teremomunga yu kongono timbo kinye tepa kondombalomunga na altopo konopu kimbo tipo naa molombo nimoya? Kendemande iye te aku tepa mele tepa kondopa moromomu kanopalie yunge iye awilimuni yu kanopa lipelie yundo nimbei, ‘Kongono tendeli kendemandema pali nokondoko enonga langi nongema ena waina mako tolimunga eno nangei moke teko tieni, nokondoko molowi,’ nimbe yu tenga purumo.
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Altopa iye awilimuni kongono timomu kano kongono tendeli kendemandemuni wamba tendepa molopili awilimu kelepa omo lemo kendemandemu yu konopu timbelo.
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 Nani enondo i ungu paimbo nimbo tiro. Iye awilimuni kano kendemandemundo nimbei, ‘Nanga mele noiroma pali nuni nokondowi,’ nimbelo.
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 Nalo iye awilimuni kano kendemande iyemundo nimbei, ‘Nanga kendemande imboma pali nokondowi,’ nimbe tenga purumo wali kano kendemande iyemuni tepa kenjipe nanga awilimu welea naa ombalo konopu lepalie yuni nokondoromo kendemande imboma koipeni topa, no nongo keke lepo toli iyema kinye langi nomba no enge nilima nombalie, aku tepa tepa kenjipe molomo lemo
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 — ausente —
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 walite kano kendemande iyemu yunge iye awilimu ombalo nimbe naa pilipe kongono tirimu mele naa tepa we tepa kenjipe molombalo wali ombalo.
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 Ombalo kano iyemu tepa molombalo ulu kanopalie yu paa koipeni pupu topalie, kolo toromele imbo topele mapele toli imboma kombu keri moromelena pupili nimbe lipe mundumbelo. Kano kombuna imboma paa mindili nongo kola teko pereko molonge,” nimu.
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.