Mateus 23
Imbo Ungu NT (IMO_TBL) vs NVT
1 Kano wali Jisasini imbo maku toringima kinye, yunge lombili andoli iyema kinye, ungu nimbe tipelie nimbei,
1 Então Jesus disse às multidões e a seus discípulos:
2 “Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye enoni Mosesini ungu manemanga puluma mane tirimu mele aku teko mane tirimele.
2 “Os mestres da lei e os fariseus ocuparam o lugar de intérpretes oficiais da lei de Moisés.
3 Akumunga kano iyemani eno mane tirimelema pali wamongo teko pilko teangei, nalo aku iyemani mane tirimele mele enongano lombilko naa teremelemunga enoni ulu teremelema manda leko naa teaio.
3 Portanto, pratiquem tudo que eles dizem e obedeçam-lhes, mas não sigam seu exemplo, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Imbo teni umbuni teli mele te mepili nimbe ola lipe pendekona menderemo mele aku teko kano iyemani imbomando ungu mane tiko i teko teaio, i teko teaio ningo umbuni tirimele nalo alaye kolte kape tapopo meamili naa nimele.
4 Oprimem as pessoas com exigências insuportáveis e não movem um dedo sequer para aliviar seus fardos.
5 Imbomani lino kanokolio molko kondoromele ltemo ningo kanangei ningo uluma teremele. Gotenga ungu manema moromo pipia te kulupi toko mai mongona molo kina ka tongeindo imboma paa kanangei ningo kulupi paa awilimu toromele. Enonga wale pakolimanga ka kopo toko mondongeindo ka tule penga mare awini kopo toko mondoromele.
5 “Tudo que fazem é para se exibir. Usam nos braços filactérios mais largos que de costume e vestem mantos com franjas mais longas.
6 Imbomani langi nongo imbomando namili waio nimele kinye kano iyema ongolio iye awilimanga polo kiyendo lino molamili ningo konopu tiko moromele. Imboma maku toko Gotenga ungumu pimele ulkena tukundo pungolio mainye molongeindo iye awilima moromele polo penga akuna molamili ningo konopu tiko polo akuna pungo moromele.
6 Gostam de sentar-se à cabeceira da mesa nos banquetes e de ocupar os lugares de honra nas sinagogas.
7 Imboma maku toko moromele kombuna andongeindo pende pende teko we imbomani lino kanoko kapi nengei ningo pilkolio konopu tiko pilko andoko moromele. Imbomani enondo Ungu Imbo Iye nimele kinye paa konopu tirimele.
7 Gostam de receber saudações respeitosas enquanto andam pelas praças e de ser chamados de ‘Rabi’.
8 Kano iyemani aku teremele nalo enonga nokoli iye awili tendekumu kau moromo, eno pali angenupili moromele kani imbomani eno linonga Ungu Imbo Iyema naa nengei.
8 “Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Rabi’, pois vocês têm somente um mestre, e todos vocês são irmãos.
9 Enonga Lapa tendekumu kau mulu kombuna moromo, akumunga maina imbo tendo Ara naa neio.
9 Não se dirijam a pessoa alguma aqui na terra como ‘Pai’, pois somente Deus no céu é seu Pai.
10 Goteni eno nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist kau enonga nokoli iye awilimu moromo kani imbomani enondo lino nokoromo iyemu ningo iye awilimu naa nengei.
10 Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Mestre’, pois vocês têm somente um mestre, o Cristo.
11 Imbo teni yunge imbimu yunu lipe ola mundumbelo kinye Goteni yunge imbimu topa mainye mundumbelo; imbo teni yunge imbimu yunu topa mainye mundumbelo kinye Goteni yunge imbimu lipe ola mundundumbelo kani enonga iye te eno nokombalo iye awili te molombai temo lemo enonga kongono kendemande iyemu molopili,” nimu.
11 O mais importante entre vocês deve ser servo dos outros,
12 — ausente —
12 pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados.
13 Yu lombili andolimando ungu nimbe pora tipelie Jisasini Juda imbomanga iye awili moloringimando nimbei, “Eno Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye, Farisi iyema kinye, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Enoni imboma Gote iye nomi king molopa nokoromo mulu kombuna pungei purumele kerepulumu pipi tirimele. Eno enongano tukundo naa purumele; imbo lupema pungei teremele kinye aulkemu pipi tiko molo nimele.
13 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Fecham a porta do reino dos céus na cara das pessoas. Vocês mesmos não entram e não permitem que os outros entrem.
14 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Enoni ambo waima ningo bembo tiko enonga ulkema wapu liko, imboma kanangei ningo Gote kinye unguma tule teko we ningo angimele, akumunga kot walimu wendo ombalo wali pulumu eno kinye pembalo.
14 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados.
15 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Imbo tendekure kau konopu topele topa lino lombili andombalo kinye paa, ningo mai kombumanga kimbo kongono teko kombu tulemanga pungo, nomu kuta sipimanga andoromele nalo altopa imbo te paimbo enoni nimele unguma pilipe lipe konopu topele topa lombili andoromo wali kano imbomu tepa kenjirimo mele paa olandopa, enoni teko kenjirimele mele mandopa, akumunga yu tipe kombuna paa pumbelo aulkemu akirindirimele.
15 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Atravessam terra e mar para converter alguém e depois o tornam um filho do inferno, duas vezes pior que vocês.
16 Eno mongo keri lelimani imboma aulkemu lipo ondamili nimele iyema eno mindili nongo paa molko kenjinge! Enoni imboma mane tikolio ningei, ‘Imbo teni mi lepalie ulke tempelemu imbi lepa paa tembo nimbelie pele tembo nimbe panjimbelo mele naa tembalo wali ulure molo. Nalo imbo teni mi lepalie ulke tempelena kou golomu imbi lepa paimbo tembo nimbelie pele tembo nimbe panjimbelo mele naa tembalo kinye manda naa tembalo. Yu paimbo kamukumu tepili,’ nimele.
16 “Que aflição os espera, guias cegos! Vocês dizem não haver importância se alguém jura ‘pelo templo de Deus’, mas se jurar ‘pelo ouro do templo’ será obrigado a cumprir o juramento.
17 Eno aroma toko mongo keri leli iyema! Mele ambele melemu olandopaya? Kou gol akumu mele olandopamu molo Gotenga ulke tempelena kou gol maku topa Gotenga nimbe kake tenderemo tempelemu olandopaya?
17 Tolos cegos! O que é mais importante: o ouro ou o templo, que torna o ouro sagrado?
18 Enoni ungu te peya imboma mane tikolio ningei, ‘Imbo teni mi lepalie Gote popo toko melema karomele alta polomu imbi lepa paimbo tembo nimbelie altopa tembo nimbe panjimbelo mele naa tembalo kinye ulure molo. Nalo imbo teni mi lepalie aku alta polona ola melte tingemu imbi lepa paimbo tembo nimbelie altopa tembo nimbe panjimbelo mele naa tembalo kinye manda naa tembalo. Yu paimbo kamukumu tepili,’ nimele.
18 Dizem também não haver importância se alguém jura ‘pelo altar’, mas se jurar ‘pelas ofertas sobre o altar’ será obrigado a cumprir o juramento.
19 Eno mongo keri leli iyema! Mele ambele melemu olandopaya? Alta polona ola Gote popo toko kalondangei ningo tirimele melemu olandopamu molo aku polona kano melema ola noiko Gotenga ningo tirimelema nimbe kake tenderemo alta polomu olandopaya?
19 Cegos! O que é mais importante: a oferta sobre o altar ou o altar, que torna a oferta sagrada?
20 Akumunga, imbo teni mi lepalie Gote popo toko melema karomele alta polomu imbi lembalo wali alta polomu kinye polona ola lembalo melema waye imbi lepa mi lembalo.
20 Quando juram ‘pelo altar’, juram por ele e por tudo que está sobre ele.
21 Aku tepala imbo teni mi lepalie ulke tempelemu imbi lembalo wali ulke tempelemu kinye akuna tukundo moromo Gote kinye imbi lepa mi lembalo.
21 Quando juram ‘pelo templo’, juram por ele e por Deus, que nele habita.
22 Imbo teni mi lepalie mulu kombumu imbi lembalo kinye Gote iye nomi kingimu molopa kombu nokombaindo moromo polomu kape aku polona ola moromo Gote kape imbi lepa mi lembalo.
22 Quando juram ‘pelo céu’, juram pelo trono de Deus e por Deus, que se senta no trono.
23 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye, Farisi iyema kinye, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno paimbo unguma nimolo ningo kolo toko topele mapele toli iyema! Langi kalongeindo tingo tepili ningo enonga poinyena mele kelo lupe lupe oromomanga inie toko langina mundurumele akumanga ungu mane te peremomu pilko 10 10 ningo noirimelemanga te te Gotenga ningo yu tirimele. Aku ulu teremele nalo ungu mane enge nili olandopa mare tiye kolko naa pilko teremele. Imboma moke teko imbo awilima liko tapondoko imbo kerima teko kenjiko naa teko, imboma naa moke teko pali kondo kolko, Gote ipuki tiko temolo nimele mele tumbi tiko teko molko, aku ulu teangei nimbe peremo ungu manemando nio. Ungu mane wema pilko teremelema tiye naa kolko mare naa teremele nio akuma pali teangei.
23 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de dar o dízimo da hortelã, do endro e do cominho, mas negligenciam os aspectos mais importantes da lei: justiça, misericórdia e fé. Sim, vocês deviam fazer essas coisas, mas sem descuidar das mais importantes.
24 Eno mongo keri lelimani imboma aulkemu lipo ondamili nimele iyema, eno ungu mane wema enge ningo pilko teko, ungu mane enge nilima naa pilko teremele aku teremele mele ungu manda lepo i tepo nembo. Langi nongeindo mele kelo lopale molo lomoi langina peremo kanokolio naa namili ningo wendo liko lteremele, nalo kongi kamele te langina peremo kinye naa kanoko we liko nongo pengo mundurumele.
24 Guias cegos! Coam a água para não engolir um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Plet kapomanga tawendo kulumie toko kondoromele nalo akumanga tukundo kalaro moromo aku mele enonga tukundo enoni enge ningo wapu liko, eno kau kele toko konopu kimbo tiko limele uluma peremo.
25 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de limpar a parte exterior do copo e do prato, enquanto o interior está imundo, cheio de ganância e falta de domínio próprio.
26 Eno mongo keri leli Farisi iyema! Plet kapomanga tukundo kulumie tonge kinye tawendo kape kake tembalo.
26 Fariseus cegos! Lavem primeiro o interior do copo e do prato, e o exterior também ficará limpo.
27 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye, eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Imbo ono kombumu kanoko penga kanangei ningo pena kake telimu wape tenderemele mele eno aku tepa mele moromele. Imbo ono kombuma paimbo tawendo penga ltemona karomele nalo tukundo imbo kololimanga ombelema kinye mele puruli nurupilima kinye peko lepa peremo.
27 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! São como túmulos pintados de branco: bonitos por fora, mas cheios de ossos e de toda espécie de impureza por dentro.
28 Eno aku teko mele moromele. Imbomani enonga kangindo kanokolio eno iye tumbi nilima konopu ltemele nalo enonga konopuna tukundo kolo toli uluma kinye ulu pulu kerima kinye kau tengepeya tepa peremo.
28 Por fora parecem justos, mas por dentro seu coração está cheio de hipocrisia e maldade.
29 Eno ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye Farisi iyema kinye eno mindili nongo paa molko kenjinge! Eno topele mapele toli iyema! Gotenga profet iyema koromele kinye enonga ono kombuma teko kondoko, tumbi nili imbomanga ono kombuma au tirimele.
29 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Constroem túmulos para os profetas, enfeitam os monumentos dos justos
30 Aku tekolio enoni ningei, ‘Lino linonga anda kolepalema kinye molemalanje enoni Goteni profet iyema toko kondoringi kinye linonga anda kolepale naa lipo tapondopo profet iyema naa tolemala,’ nimele.
30 e depois dizem: ‘Se tivéssemos vivido no tempo de nossos antepassados, não teríamos participado com eles do derramamento de sangue dos profetas’.
31 Aku teko nimelemunga kano iyema toko kondoringi imbomani kalko ltingi iyema lino moromolo ningo enongano liko ondoromele.
31 “Ao dizer isso, porém, testemunham contra si mesmos que são, de fato, descendentes dos que assassinaram os profetas.
32 Aku lemo manda, enonga anda kolepalemani pulu polko teko kenjiringi mele enoni kamukumu teaio.
32 Vão e terminem o que seus antepassados começaram.
33 Imbo toko kondoli waimbema! Eno kolo topa imboma tepa kenjili waimbemunga waloma! Goteni enondo teko kenjiringimunga tipe kombuna paio nimbelo kinye eno manda kowa pungeya?
33 Serpentes! Raça de víboras! Como escaparão do julgamento do inferno?
34 Akumunga nani Gotenga profet iyema kinye, lipe manjili pembalo iyema kinye, mane tinge iyema kinye, eno moromelena lipo munduro. Aku iyemanga mare toko kondoko, mare kolangei ningo unjo polopeyana uku toko panjiko, mare eno maku toko Gotenga ungumu pileli ulkemanga meko pungo ka mapuni toko, kombumanga tamili ningo kika tilko lombili punge.
34 “Por isso eu lhes envio profetas, homens sábios e mestres da lei. Vocês crucificarão alguns e açoitarão outros nas sinagogas, perseguindo-os de cidade em cidade.
35 Aku tengemunga oi pulu polko yandoko yandoko kape imbo tumbi nilima toko kondoringimunga ulu umbunima eno Juda imbomanga iye awilima kinye pembalo. Gotenga bukuna oi pulu polko tumbi nili iye Abel kinye, yandopa moloringi imbo tumbi nilima kinye, yandopa Gotenga bukumu pora nimo akuna Berekia malo Sekaraia kinye toko kondoringi akumanga pali pulumu eno kinye pembalo. Sekaraia akumu Gotenga ulke kiripi lerimu ulkemu kinye Gote popo toko melema kaloringi alta polomu kinye aku tuku tingina toringi kanomu.
35 Como resultado, serão responsabilizados pelo assassinato de todos os justos de todos os tempos, desde o assassinato do justo Abel até o de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram no templo, entre o santuário e o altar.
36 Nani paimbo enondo i tepo nio. Oi teko kenjiringi ulumanga pali umbunima eno kinye moltomele imboma kinye pembalo,” nimu.
36 Eu lhes digo a verdade: esse julgamento cairá sobre a presente geração.”
37 Aku tepa nimbelie Jisasini Jerusalem moloringi imboma yu kondo kolopalie akumundo ungu te nimbelie nimbei, “Oe Jerusalem imboma, Jerusalem imboma, Gotenga profet iyema toko kondoko, yuni imboma liko tapondangei nimbe eno moloringina lipe mundurumu iyema kouni toko kondoko teremele imboma, kera gula anumuni yunge waloma lipe yunge kongona maindo lopeke tepa nokoromo mele nani wali awini eno aku tepo nokomboi teru nalo enongano molo nimele.
37 “Jerusalém, Jerusalém, cidade que mata profetas e apedreja os mensageiros de Deus! Quantas vezes eu quis juntar seus filhos como a galinha protege os pintinhos sob as asas, mas você não deixou.
38 Akumunga pileio. Enonga kombumu, kinye beambo nimbe ku lembalo.
38 E, agora, sua casa foi abandonada e está deserta.
39 Akumunga nani eno ungu te peya nimbo tiro, Eno Jerusalem imboma, enoni nando Goteni lipe mundurumuna oromo iyemu imbi ola molopa, molopa kondopili ninge walimunga na altoko kanonge. Oi molo,” nimu.
39 Pois eu lhe digo: você nunca mais me verá, até que diga: ‘Bendito é o que vem em nome do Senhor!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.