Mateus 16

Imbo Ungu NT (IMO_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kombu Magadan purumu wali Jisas molorumuna Farisi iyema kinye Sadyusi iyema kinye eno ongo, yuni ambe tembalonje, kanamili ningo yu manda manjiko konge tekolio ningei, “Ungu Mane Tilimu, nu paimbo Goteni kongono tendani nimbe ya maina lipe mundurumunje kanamili ningo mulu kombuna moromo Goteni kau manda ulu enge nili teremo mele te tewi,” ningi.
1 Alguns fariseus e alguns saduceus foram falar com Jesus. Eles queriam alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
2 Jisasini topondopa nimbei, “Ipupene ena pepumbeindo mulumu kondoromo wali kanokolio wali pengamu wendo ombalo nimele.
2 Mas Jesus respondeu:
3 Ipu leli oi kombu tangombaindo kombu kupe topa mulumu tumbulu toromo kinye kanokolio lo ombalo konopu ltemele kanomu. Mulumu kanokolio kombumu i tepa i tepa tembalo ningo karomele nalo i walimanga uluma wendo oromoma kanokolio ulumanga pulumu manda naa pimele.
3 E, de manhã, cedo, dizem: “Vai chover porque o céu está vermelho-escuro.” Olhando o céu, vocês sabem como vai ser o tempo. E como é que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
4 Kinye maina moromele imboma imbo kerima kau moromele. Eno teko kenjiko Gote liko tui tirimele kano imbomani Goteni kau ulu enge nilima manda teremo mele kanamili tewi ningo na konge teremele. Nalo Goteni na lipe mundurumuna ya ombo molto. Yu kinye tapu topo kongono terembolo mele lipe ondombai ulu enge nili te wendo naa ombalo. Gotenga profet iye Jonani terimu ulumuni kau lipe ondoromo mele manda kanonge. Te lupe wendo naa ombalo,” nimbelie eno tiye kolopa purumu.
4 Como o povo de hoje é mau e sem fé! Vocês estão me pedindo um milagre, mas o milagre de Jonas é o único sinal que lhes será dado. Então ele saiu e foi embora.
5 Eno nomu Galili nekondo pungeindo Jisas lombili andoli iyema bret kaloli komu tindiko naa meko puringi.
5 Quando os discípulos atravessaram para o lado leste do lago, esqueceram de levar pão.
6 Kano kinye Jisasini enondo lepi lepi topa ungu iko topalie nimbei, “Paa wamongo kanaio! Farisi iyema kinye Sadyusi iyema kinye enoni plawa akopili isi noirimelemu kane kane molaio!” nimu.
6 Jesus disse:
7 Aku tepa nimu ungu pilkolio yu lombili andoli iyemani enongano nendo yando ningolio ningei, “Lino bret kaloli nomili mare naa lipo mepo omolomunga aku tepa nimonje,” ningi.
7 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não trouxemos pão.
8 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo nimbei, “Eno nani manda lipe tapombalo ningo walo kolte kau ipuki tirimele iyema, bret kaloli naa memolo ningo ambe telka nimeleya?
8 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
9 Kinye kape eno naa pilko kondoromeleya? Bret kaloli kite pakera iye 5,000 moke teko tiringi mele komu tindirimeleya? Nongo pora tiringi kinye langi pundu lierimuma liko wali basket awini toko peko tiringi mele komu tindiko naa liko manjirimeleya?
9 Ainda não entenderam? Não lembram dos cinco pães que eu parti para cinco mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
10 Molo bret kaloli kite yupoko pakera moke teko iye 4,000 tiringi mele naa pilko, nongo pora tiringi kinye wale basket awili mare langi nurupulu lerimuma lakilko peko tiringi mele naa pilko moromeleya?
10 E aqueles sete pães para quatro mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
11 Yuni paimbo plawa kalolimundo naa nimo ningo ambe temona naa pilengeya? Farisi iyema kinye Sadyusi iyema kinye plawa akopili mele isi noirimelemu wamongo kanangei nindu nio,” nimu.
11 Vocês não entendem que eu não estou falando a respeito de pães? Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e dos saduceus!
12 Yuni aku nimu ungu pilkolio enoni plawa kalongeindo isi mundurumele akumundo naa nimo, Farisi iyema kinye Sadyusi iyema kinye enoni ungu mane tiringi ungumando nimo ningo pileringi.
12 Então os discípulos entenderam que ele não estava dizendo que tivessem cuidado com o fermento usado no pão, mas com os ensinamentos dos fariseus e dos saduceus.
13 Jisas kombu awili Sisaria Filipai lerimu kombuna pumbelie, yu lombili andolimando walipe pilipelie nimbei, “Iyemunga Malondo imbomani Yu imbi leko nari nimeleya?” nimu.
13 Jesus foi para a região que fica perto da cidade de Cesareia de Filipe. Ali perguntou aos discípulos:
14 Enoni yundo ningei, “Mareni nu imbo no ltindili Jon kolorumu, kinye kelepa makilipe ola moromo ningo pilko, mareni nu Goteni oi koinjo molopili olando ltimu iye Elaija kelepa omba moromo ningo pilko, mareni nu Jeremaia molo Gotenga iye profet oi kolorumu kinye makilipe ola moromo te lupe nimele,” ningi.
14 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é Jeremias ou algum outro
15 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo nimbei, “We imbomani aku teko nimele nalo enoni na nari nimeleya?” nimu.
15 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus.
16 Saimon Pitani topondopa nimbei, “Nu Koinjo Molopa Kau Puli Gotenga Malo, Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist,” nimu.
16 Simão Pedro respondeu: — O senhor é o
17 Yuni aku nimu ungu pilipelie Jisasini yundo nimbei, “Jonanga malo Saimon, nu malo. I ninomu maina imbo teni nu naa nimbe timo. Ara mulu kombuna moromomuni nimbe timo.
17 Jesus afirmou:
18 Ungu te peya nundo nio. Nunge imbi Pita, kano imbimunga ungu pulumu kou kanomu. Kano koumunga ola nanga imbo talapemu lipo maku topo mondombo. Aku wali kololi ulu pulumunga enge nilimuni i nanga talapemu topa mainye manda naa mundumbelo, molo.
18 Portanto, eu lhe digo: você é Pedro, e sobre esta pedra construirei a minha Igreja, e nem a morte poderá vencê-la.
19 Gote iye nomi king molopa imboma nokombalo ulke kimu nu timbo. Aku wali nuni maina mele tendo molo nini melemu mulu kombuna tukundo moromo Goteni molo nimbelo. Nu maina mele tendo manda nini melemu mulu kombuna tukundo moromo Goteni manda nimbelo,” nimu.
19 Eu lhe darei as chaves do
20 Kano kinye yu lombili andolimani Jisasindo Goteni eno nokopa kondombalo iyere lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist nu ongo morono ningi kano ungumundo yuni enondo enge nimbe nimbei, “Enoni anjo imbo tendekurendo kape na kano iyemu moro mele i teli oi paa naa ningo tieio!” nimu.
20 Então Jesus ordenou que os discípulos não contassem a ninguém que ele era o Messias.
21 Kano kinye Jisas yu lombili andolimani yundo Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist nu ningo, ningo para tiringi kinye pilipelie yuni yu kinye wendo ombalo mele pulu polopa eno tumbi tipe nimbe tipelie nimbei, “Na mindili awini nomboindo kombu awili Jerusalem paa pumbo nimbo pilipo moro. Juda imboma nokoromele tapu iyema kinye, Gote popo tondoli iye awilima kinye, Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tirimele iyema kinye, enoni na paa toko mindili kondonge. Na toko kondonge kolombo kinye, wali talo omba pumbelo kinye yupoko tipemunga Goteni nando makilko koinjo molowi nimbelo,” nimu.
21 Daí em diante, Jesus começou a dizer claramente aos discípulos: — Eu preciso ir para Jerusalém, e ali os líderes judeus, os chefes dos sacerdotes e os
22 Aku nimu ungu pilipelie Pitani yu wendo lipe aulke kulendo mepa pumbelie yu pulu polopa iri topalie nimbei, “Awilimu, aku teko paa naa niwi! Nu nino mele aku tepa paa wendo naa ombalomu,” nimu.
22 Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo, dizendo: — Que Deus não permita! Isso nunca vai acontecer com o senhor!
23 Nalo Jisasini topele topa Pitando nimbei, “Satan, nu anjo pa! Goteni nando tewi nimu kongono temboi teromu pipi tini tereno kani nu anjo pa! Nu Goteni konopu ltemo mele naa lteno. Imbomani konopu ltemele mele kau lteno,” nimu.
23 Jesus virou-se e disse a Pedro:
24 Kano kinye Jisasini yu lombili andolimando nimbei, “Imbo teni yu lombili pambo nimbelie yuni yunge konopumuni pimo melemanga topo mainye mundembo nimbe imboma unjo polopeyana angilko mindili nongo koromele mele yuni unjo polopeya mele gomo lembaindo Jisas lombili pumboindo mindili nondu lemo manda; kolondu lemo manda nimbelie na lombili opili.
24 E Jesus disse aos discípulos:
25 Imbo teni yunge maina molopa naa kololi ulu pulumu ambolopa tembalo kinye yu kolopalie paa molopa kenjipe kau pumbelo. Nalo imbo teni na konopu mondopalie nanga kongonomu tendamboi nimbe tembalo kinye yu kolopalie yu koinjo molopa kondopa kau puli ulu pulumu paimbo kanopa limbelo.
25 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
26 Akumu ambe temona nioya? Imbo teni maina melema pali yu yunu lipe noipelie yu mini pali kombu kerina pumbe mindili nomba molopa kenjilkanje kano melemani kano imbomu ambe tepa lipe tapolkaya? Lipe naa tapolka. Molo imbo teni na mini pali koinjo molopo kondopo kau pambo nimbelie yu ambele melteni mini pali koinjo molopa kondopa kau puli ulu pulumu topo topa likaya? Melteni manda topo topa naa limbelo.
26 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira? Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
27 Iyemunga Malo altopa Lapanga enge pa telimu kinye yunge mulu kombuna enselema kinye peya ombalo. Ombalie yuni lino ya maina imboma yu mele mele teremele ulumanga lino yu mele mele pundu tomboimunga nani aku tepo nio.
27 Pois o
28 Nani enondo paimbo i nimbo tiro. Eno iye angiltimelemanga mare oi naa kolangei Iyemunga Malo iye nomi kingimu omba molopa imboma pali nokombai ombalona kanonge,” nimu.
28 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de verem o Filho do Homem vir como Rei.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.