2 Pedro 2
Imbo Ungu NT (IMO_TBL) vs AAI
1 Paimbo oi iye mareni Gotenga ungu kere ltingima kau pilkolio imboma tumbi tiko ningo tiringi nalo mareni Gotenga unguma naa pilko we kolo toko imboma ningo tiringila. Kinye aku tepala eno moromelena iye mareni Jisas Kraistinga unguma mane tirimolo ningo kolo toko mane tinge. Aku kolo toko mane tinge iyemani eno ipuki tirimele mele tiye kolangei. Lino mane tirimolo unguma paimbo ningo ipuki tiengei ningo kiyengo ningo ongo kolo toko toperope tiko Gote kinye kopu teko molongeindo i teko i teko teangei ningo ungu paa lupe mare mane tinge. Awilimuni eno kombu kerina naa pangei nimbe enonga nimbe kolondorumu, yunge mememuni eno kelepa yando ltimu akumu kape molo ningo umbulu tinge. Aku tengemunga eno aku teko enongano beambo ninge kinye Goteni eno tamburumbu topa kondombalo.
1 Marasika dinab baifufuwenayah sabuw wanawanahimaim hima’am na’atube, ef ta’imon bai’obaiyen baifuwenayah boro wanawanamaim hinamatar. Sabuw nati na’atube kwa boro men kafa’imo kwana’inanih naatu sawar hai yabih en hinabi’obaiyi kwa God bairi boro kwanakusib. Naatu hai bai’obaiyen i tetebon kwanekwan naatu hinifuwen hinao karam Regah fanan kwanasa’ir men abistan ta. Baise bowabow kakafinane God kwa iyawasi.
2 Kraistinga imbo awinini aku iyemani pipili naa kololi tenge mele manda leko tenge. Aku tengemunga imbo mare kanokolio ungu paimbomu peremo ungu tukumemu ungu taka tondonge.
2 Imih sabuw moumurin maiyow nati baifufuwenayah hai sor hai kew ana ef boro kwani’ufunun. Anayabin kwa ama mi’itube kwama kwasisinaf boro imaim hina’itin tur kakafin hinao God ana bai’obaiyen gewasin isan.
3 Aku mane tili iyemani mele awini lipo noiemili ningolio eno enongano konopuni pilinge temanema kolo toko, eno temane toko tikolio kou mone melema tieio ningo konge tenge. Nalo aku tenge mele Goteni koro oi pilipelie eno kot pilipe mindili nonge nimbe, nimbe panjirimu. Eno mindili nonge nimu ungu akumu mainye naa purumu. We nokopa moromo.
3 Nati sabuw i baikabatayah naatu hai turamaim boro hinifufuwi a kabay hinabow. Anayabin mar manin maiyow iti sawar hisinaf tana God hai baimakiy isan yabuna sawar ma ekakaif.
4 Aku tepa mele, oi mulu kombuna ensel mareni ulu pulu kerima teringi wali Goteni eno tiye naa kolopa, kot walimu wendo ombalo kinye kot teangei, oi ka ulke paa tumbulu toli kombuna nokoko molangei nimbe ka seneni ka topa mindili nonge kombu kerina lipe mundurumu.
4 God ana tounamatar bowabow kakafih hisisinaf ana maramaim men kabibirih. Baise bow ah umah fatum i’asrowen baimakiy ana efan wanu’uminamaim hinama, baibatebat ana veya tekakaif.
5 Koro oi moloringi imboma kape Gotenga ungumu naa pilko yu umbulu tiringi wali tiye naa kolorumu. Eno kolangei noni nopili nimu. Nalo noni imboma torumu wali Noani imboma tumbi tiko molangei nimbe imboma mane tirimu iye akumu kinye yunge lapu imbo kite yupoko pakera kinye, eno noni naa nopili nimbe Goteni lipe tapondorumumunga eno koinjo moloringi.
5 God sabuw men kabibirih baise gis yen sabuw men God hibitumatum hi’atomatom himorob, baise Noah akisinamo iyawas, naatu yawas roumutuforen isan binan sabuw etei seven tafafarih hiyawas.
6 Kombu awili Sodom kinye Gomora talonga imboma teko kenjirimele kani kolangei nimbe Goteni aku kombu talo tipeni topa kalorumu kinye aku kombu talo tipe keku lierimu. Gote umbulu tinge imbomani oi Sodom Gomora talo Goteni topa kalorumu mele altopo lino kinye kape aku tepa wendo ombalo ningo liko manjengei nimbe aku ulu terimu.
6 Tafaram Sodom naatu Gomorah hairi hai bowabow eaf isan God tafaram eafun. Imih wairaf iyafar ra’iy earah munimuniwat hi’in. God iti sinaf saife sabuw afa imatnuwih i aurih boro na’atube namatar, God men ana kokomaim hinama’am na’at.
7 Aku kombu talo tipeni topa kalorumu kinye Goteni iye tumbi nili Lot kau lipe tapondopa naa kolopili nimbe wendo ltimu. Imbomani ulu paa kerima teko wapera toli ulu lupe lupema teringi kinye Lot yu paa kanopa keri pilipe paa kamele umbuni kolorumumunga lipe tapondorumu.
7 Na’atube God Lot biyawas i kwananot. I God ana kokomaim ma. Naatu sabuw etei’imak hiso’ob abistan kakafin hisisinaf, hisorasor hikewakew hibiwa’an i’itih ana naniyan eaf i futuwih.
8 Aku iye konopu tumbi nimbe pelimu Sodom molopa walimanga pali kanorumu kinye Sodom imboma waliwalima ungu manema pule toko paa ulu lupe lupema teko kenjiringi mele kanopalie yu mini ltepa konopu paa umbuni tepili molorumu.
8 Lot i sabuw wanawanahimaim ma’am. Nati orot God matanamaim i gewasinawat ma’am. Sabuw bowabow kakafih hisisinaf matanyan i’itah, tur nonowar naatu God ana ofafar hi’a’astu’ub isan dogoron wanawanan yababan awan karatan.
9 Awilimuni teko kenjiringi imboma kinye imbo tumbi nilima kinye paimbo aku tepa mele terimu lemo yuni yunge ungumu pilko liko ulu pengama teremele imboma kinye umbuni wendo oromo wali yuni umbuni naa opili nimbe manda wendo limbelo mele yunu pilipe, ulu tumbi nilima naa teko, teko kenjirimele imboma kot walimu wendo ombalo kinye pundu tombalo mele yunu pilipe, aku walimu wendo ombaindo, kinye kape aku imboma mindili tipe moromo.
9 Hai itanen etei kwa’itahika. Regah so’ob God ana sabuw mi’itube hinibi’akir i boro niyawasih. Naatu i so’ob sabuw kakafih isah baikwatutuwen boro nabogaigiwas na’in ana veya’amaim i boro sabuw etei nibabatiyih. Naatu iyab tafa’asarih boro baimakiy nitih.
10 Oi we konopu kerimuni eio konopu ltemele mele pilkolio imbo mare ambo molo iye mare kanoko ulu te telemalanje paa konopu leko, wapera toko ulu paa kalaro mololima teko, Gote kinye imbi moromo imbo awilima kinye akumanga ungu mane teni lino naa nokoromo ningo liko umbulu tiko, aku ulu teremele imboma mele pundu awinima olandopa timbelona linge. Neya aku imbo kolo toko mane tilima eno moromelena andoko kalambo naa ningo, enonga konopumuni pimele uluma kau andoko teko, mulu kombuna ensel enge peli awilima kape pipili naa kolko ungu taka tondoko teremele.
10 I hai ma’amaim taiyuwih isah tebiyasisir naatu hai kok gagamin i bowabow kakafin hiniwa’an naatu men tekokok yait ta nakaifih i babahimaim hinama. Nati sabuw boro baimakiy fokarin maiyow hinab.
11 Aku iyema mainyendopa, enge te naa peremo, enselema eno olandopa, enge paa peremo, nalo aku iyemani ungu taka tondoromele mele enselemani kape aku teko Awilimunga kumbekerena aku iyemanga ungu umbulkondo nindiko paa teko kenjirimele naa nimele.
11 Nati baifufuwen bai’obaiyenayah i men God ana tounamatar bairi hai fofoninamih, anayabin tounamatar hai fair i ra’at kwanekwan. Abistan sinaf isan i aurih hamehamen. Baifufuwen bai’obaiyenayah hai fair i kikimin. Baise tounamatar boro men Regah Jesu Keriso nanamaim hinabat ubar turanah hinitihimih.
12 Nalo aku iyema, mele takerama konopu naa peremo mele, aku tepa konopu naa peremo. Mele takerama konopu liko naa mundurumele. Ulu te tenge mele naa liko manjikolio we teremele. Mele takerama we molko, imboma moromelena we andoromele wali imbomani eno toko kondoromele. Aku tepa mele kolo toko mane tili iye akumani ungu ningema wamongo pilko naa ningo, unguma ningo kenjirimele. Aku ulu teremelemunga mele takerama we andoromele wali imbomani eno toko kondoko mindili tirimele mele eno kape aku teko mindili nonge.
12 Baise baifufuwenayah i kaiyaraforobe hai not meyemeye, i hai naniyanamaim hitatam tesisinaf, i hitufuw bow rauw morob akisin. Iti bai’obaiyenayah i kaiyaraforobe, abistan isan hi’o tibi’i’iyab i men kafa’imo tesoso’ob. Nati sabuw God boro narauw boun sabuw for terauw te’a’asbunubunuwen na’atube.
13 Aku iyemani imboma teko kenjiko umbunima tirimelemunga eno enongano mele pengamu lingeindo mindili nonge. Tangoli kape langi awini nombo no enge nilimu nombolio konopu timolo ningolio, eno kinye langi nongo no nongo, teko kalaro mondoko enonga imbima teko kenjiko, teko pipili kondoromele. Aku iyema aku teko kolo toli uluma teremele akumu konopu tiko teremele.
13 Sabuw afa isah hisinaf kakaf hi’afiyih isan imih ana wayow Regah boro ni’afiyih. Naatu i hai kokokomaim tesisinaf biyah ana yasisir isan mar bebeyanamaim. A hiyuwamaim terur bay te’aau sabuw matahimaim i biya’ohow gagamin maiyow.
14 Waliwalima amboma kanoko mongo kenge teko eno kinye peya wapu ulu kerinali teamili ningo, ulu kerimu kau teko moromele. Kraistinga imbo mare enge ningo naa moromelema kondi toko linoni teremolo ulu waye teamili ningolio eno kinye ulu pulu kerima teremele. Eno melema kanoko konopu mondoromele ulu akumunga imbo kiyendoma molamili ningo moromele. Goteni aku teremele iyema paa molko kenjingei nimbe, nimbe panjirimu.
14 I baibin isah matanfufur tenunuwet bairi baiwa’anamih. I men kafa’imo baiwa’an tibihamiy. Sabuw afa hai baitumatum ririmih i boro hinabuwih i hai yawas babanamaim hinama. I hai yawas tutufin etei i kabatamaim ema’am. God boro nao rarafih.
15 Kolo toko kondi toromele aku iyema aulke tumbi nilimu aku tepa mele tiye kolko eno keke lepo toko, iye Beor malo Balam purumu aulkena lombili purumele. Balam yu profet iye te molorumu nalo ulu keri te tepa kenjimbelomunga kou mone mele pengamu tingena limbo nimbe konopu mondopalie ulu te paa tepa kenjirimu.
15 Ef mutufurin i hirusa’ir naatu i hai ef hirukasiy, naatu Balam natun Beor hairi hai ef i hirura’ah, i kabay isan iyabow kwanekwan saise kakafin tasinaf imaim kabay tab.
16 Kongi donkima ungu naa nimele nalo tendekumuni kau, Balam keke lepo topa ulu te tepa kenjimbei terimu wali, tiye kolopili nimbe, Balam yu pumbelo aulkemu pipi tipe, yu iri topa imbo ungu nimele mele ungu te nimbe profet iye akumundo teko kenjirino nimu.
16 Balam bowabow kakafin sinaf isan, bobaituw wabin donkey kwarar iu, bobaituw men tur te’eo baise orot babinabe tur eo Balam isan, naatu dinab orot ana sinaf kakafin rufut.
17 Aku iyema no pikipe wendo omba kumbulurumo mele eno aku telima. Imbomani no namili ningo no pikipe wendo oromona pimele wali kumburumona manda naa noromele. Paa kapu ltemo kombuna kupe topa kombu koromo wali kanokolio lo tombalo lepamo ningo konopu tiko nokoko moromele nalo poporomeni kupema we topa mepa purumo mele aku iyema aku telima moromele. Aku tepa, imboma lipe tapondombalo ungu te aku iyema kinye naa peremo. Goteni aku iyemanga kombu tumbulu topa paa pombera tolina molonge kombumu tepa wamopa terimu.
17 Iti sabuw i boun harew buruburur eyey emamamah na’atube, naatu boun mar iuy enunuw ena en esasawar naatu ufunamaim taun men eyarayar. Baifuwenayah isah, God efan gugumin wanu’umin isah yabuna inu’in.
18 Enoni ungu nimele akuma keke lepo toko nimele, aku ungu wema enge te naa peremo. Ungu awini loi leko ningo, imboma kondi toko enonga oi we konopumu pepili kangimuni wapera andopa topa, ulu kerima tembaindo aie nimolo uluma teangei nimele. Goteni naa teangei nimo uluma tawendo imbomani teremele uluma imbo mare i teli kau wendo ongo Kraistinga ungumu paimbo ningo moromele imboma linonga unguma pilengei ningo kondi tongeindo aku ulu teremele.
18 I tibi’o’orot naatu koka’aw ana tur na’atube te’o. Sabuw tafah fair teya’iy biyah ana yasisir isan tisisinaf. Naatu sabuw iyab bowabow kakafin marasika hisisinaf i hihamiyen naatu i yawas gewasinamaim tema’am i ti’ukikinih hinatatabir maiye ef kakafinamaim hinama.
19 Teko kenjirimele iye akumani enondo ningeindo, lino teremolo mele manda leko tenge kinye uluma pali enonga konopuni pimele mele manda tenge. Imbo teni molo ungu teni eno naa nokombalo nimele nalo eno enongano ulu kalaro moromomani eno tepa kenjimbelo ulumanga kendemande iyema moromele, aku ulu kalaro moromo ulumani aku iyema mindili tipe nokoromo. Melteni imbo te kongono kendemande tendewi nimo lemo yu aku melemunga kongono kendemandemu moromo. Akumunga aku iyema aku teko kongono kendemande iyema molko, we moromolo konopu ltemele mele paimbo we naa moromele.
19 Roufamen isan sabuw te’o’omatanih baise i taiyuwih bowabow kakafin fatumih ana akir himatar. Anayabin orot babin bowabow kakafin ana akir matar ma esisinaf i au naniyan in.
20 Jisas Kraist, linonga Awilimu, linonga Tepa Lili Iyemu, aku iye kolo tolimani oi pilkolio yu paimbo aku tepa iyemu moromo ningo pimele ulumuni mai kombuna ulu pulu kerimani eno pipi tipe naa ambolopili, aku uluma tiye kolko wendo wangei nimbe lipe tapondorumumunga we manda moromele nalo altoko tukundo punge lemo ulu pulu kerimani eno ka tingena kamukumu paa molko kenjinge. Oi wendo naa wangei paimbo ka ulkena mele molko, molko kenjiringi nalo altoko tukundo punge lemo paa kamukumu olandopa molko kenjinge.
20 Sabuw iyab ata Regah naatu ata Baiyawasenayan Jesu Keriso hinasusu’ub gewas na’at, nati sabuw i tafaram ana bowabow kakafinane i hihaiw. Naatu ibanak hinamatabir maiye bowabow kakafin hinasisinaf naatu isah nabi’ukwarin. Nati sabuw wan hisisinaf i hamen baise iti uf hisisinaf i hirouwabon anababatun.
21 Ungu niomunga pulumu i tepa: Imboma tumbi tiko molonge aulkemu kanoko tukundo ongolio altoko tawendo puringi kolo toli iye akumani imboma tumbi tiko molonge aulkemu oi naa kanolemalanje paa. Kinye aku aulkemu kanokolio, Jisasinga ungu mane nimbo tirimuluma pilko likolio tiye kolko liko umbulu tiringi lemo paa manda molo.
21 Ana gewasin nati sabuw i men hitan ef roumutuforen ana yawas gewasin hitaso’ob, naatu hitatabir God ana ofafar kakafiyin i bitih hitakwahir kouh hititin.
22 Aku ulu teremele iye kolo tolimanga ungu manda leli talo paimbo peremo. Aku taloni nimbeindo: Te,Te, kongini no ltenderemele wali altopa le olina pumbe peko peremo nimbe nimo.
22 Abistan isah mamatar i turobe, mi’itube Buk Atamanin proverb eo, “Haru namout naatu natatabir abistan mamout boro na’aan.” Naatu ibanak ta eo maiye, “For babin inirurub gewasin maiyow naatu i boro na’intabir nan yur yan nare nibour.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.