Romanos 7
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Ango kame, Gotenga ungu manema Mosesini oi nimbe tirimuma eno pimele imbomando nio. Imbo koinjo moromelema ungu manemani nokoromo nalo koromele wali naa nokoromo akumu eno pimele.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Akumu i tepa mele: Ambo te iye purumomu yunge iyemu we koinjo moromo kinye ungu mane teni elo nokoromomunga ambomu wendo pumbelo aulkere naa ltemo. Nalo yunge iyemu kolombalo wali aku ungu manemuni yu naa nokoromo.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Akumunga yunge iyemu we koinjo molopili yu iye te kinye ulu kerinale temo lemo yu wapu ulu kerinale teli ambomu nimele. Nalo yunge iyemu kolombalo wali aku ungu manemuni yu naa nokoromomunga yu altopa iye pumo lemo aku manda. Aku temo lemo yu wapu ulu kerinale teli ambomu naa nimele.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Nanga ango kame, eno aku ulu mele teringi. Kraist kolorumu wali eno peya tendekuna molko koloringimunga kinye Mosesini tirimu ungu manemani eno naa nokoromo, eno iye te lupenga ambomu mele moromele, aku iyemu imbo ono kombuna makilipe koinjo molorumu iye Kraist. Eno Goteni konopu mondoromo uluma teangei aku iyemunga imboma moromele.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Liko manjeio. Linonga oi konopumani lino nokorumu wali ungu manemani teangei molo naa teangei nimu mele pilipo linonga kangimani pali ulu pulu kerima kau teamili konopu lepo terimulu. Aku ulu terimuluma kolomili ulumu kau terimulu.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Nalo kinye lino Kraist peya kolorumulu akumuni lino oi ka topa noirimu ulumu mainye purumu. Kinye ungu manemani lino naa nokoromo. Akumunga ungu mane bukuna toringimanga kongono kendemande imboma naa moromolo. Mini Kake Telimuni teaio nimo ulu koinjomanga kongono kendemandema tenderemolo.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Mosesinga ungu mane ambe tepa peremo nimoloya? Ungu manema ulu pulu kerimu nemiliya? Aku paa molo. Ungu manemani na naa lipe ondolkanje ulu pulu kerima kanopo imbi naa tilka. Ungu mane teni imbo tenga melema kanoko kumu naa mewi ungu naa nilkanje imbo tenga melema kumu meli ulu kerire nimbo naa lipo manjilka.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Nalo ulu pulu kerimuni na mele lupe lupema kumu meambo nimbe ungu manemanga lape lepa lipe kondopalie wali na aku tepo kumu mepo moloru ulu toperope tirimu. Ulu pulu kerimuni ungu mane akuna lape naa lekanje engema naa pepa yu imbo kololi mele pelka.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Na oi ungu manema naa pilipo walulu tipo moloru nalo altopa ungu manema na moloruna wendo orumu wali ulu pulu kerimu wendo omba tondolo ilte perimu, aku wali na Gotenga kumbekerena imbo kololi mele moloru.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Aku wali Goteni ungu manema pilko tenge wali koinjo molopa kau puli ulu pulumu linge nimbelie tirimu aku ungu manemani na kololi ulu pulumu tirimu ltemo nimbo kanoru.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Aku ambe tepa terimuya? Aku ulu pulu kerimuni ungu mane akuna lape lepa lipe kondopalie ungu manema lipe na kili tipe kondi topalie topa kondorumu.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Ungu nilipo oro aku ungu mane peremomunga pulumu ambe tepa ltemoya? Ungu manema Gote yunu tirimomunga kake telimu. Ungu manemanga tukundo Goteni teaio nimu ungu peremoma pali kake tepa, tumbi nili paa pengamu.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Aku lemo aku ungu mane pengamuni na kololi ulu pulumu tirimuya? Aku paa molo! Ulu pulu kerimuni kololi ulu pulumu tirimu. Pele nani ulu pulu kerima terumunga kololi ulu pulumu na kinye omba perimu. Ulu pulu kerimuni aku ungu mane pengamunga kololi ulu pulumu wendo opili nimu. Goteni ulu pulu kerimu mona lembalo wali imbomani akumu paimbo ulu pulu kerimu ningo kanangei nimbe tepili nimbe tiye kolorumu. Akumunga Goteni teangei nimbo ungu mane tirumani ulu pulu kerimu paa mele keri lkupindi tolimu imboma ningo kanangei nimbe tepa mona ltendepili nimu, akumunga ungu manemani aku ulu terimu.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Lino i tepo pimolo: Ungu mane Gote yunu tirimu akuma ungu mane pengama nalo na mai kombuna moro iyemu ulu pulu kerimuni na ka topa noirimuna yunge kongono kendemande tendeli iyemu moro akumunga Goteni konopu mondoromo ulumu teamboi nimbo perero.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Ulu teroma ambele pulurenga ulu akuma teronje, naa lipo manjiro. Na konopu mondopo teamboa konopu lteo mele naa tepo, naa teambo konopu lepo konopu naa mondoro uluma tero.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Na konopu naa mondopo naa teambo nio uluma teromunga Gotenga ungu manema paa pengama nio.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Akumunga aku ulu kerima na nanu teambo nimbo naa tero. Ulu pulu kerimu nanga konopuna peremomuni teremo.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Paimbo na ulu pengama teamboa konopu lteo nalo manda naa tero. Akumunga, nanga konopuna tukundo ulu penga te tembo ulu pulumu naa peremo lipo manjiro. Aku ulu penga naa peremo konopumu nanga oi konopu perimumundo nio.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Ulu penga teambo konopu lteo akuma naa tero. Ulu keri naa tembo konopu lteo akuma tepo kau moro.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Ulu keri naa teambo konopu lteo aku ulu kerima tero akumu nanu teambo nimbo naa tero. Nanga konopuna tukundo ulu pulu keri peremomuni kau aku uluma teremo.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Akumunga ungu mane teni na nokoromo nimbo kanoro akumu i tepa: Ulu pengama teambo nio wali ulu kerimuni lape lepalie na ka topa noirimo.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Paimbo nanga konopuna tukundo Gotenga ungu manema konopu tipo paa teamboa konopu lteo,
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 nalo nando tewi nimo ungu mane te lupe nanga kangi angimomunga tukundo pali peremo nimbo karo. Akumuni Na ungu mane teambo konopuni nimbo pio aku ungu manemu kinye opa teremo. Aku ungu mane lupemu ulu pulu kerimu, akumuni nanga kangina tukundo pali pepalie ka tipe nokoromo.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 — ausente —
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 — ausente —
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.