Romanos 4

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Abraham lino kalopa ltimu iye kolepa, yu ambele ulumu terimuna kanopalie Goteni yu iye toya tolimu nimu nimoloya?
1 Então o que é que podemos dizer de Abraão, o antepassado de nossa raça? O que foi que ele conseguiu?
2 Abrahameni yu ulu terimumanga paimbo Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanolkanje yu yunge imbi lipe ola mundulka. Nalo Gotenga kumbekerena angilipelie aku tepa naa nimu.
2 Se foi por causa das coisas que ele fez que Deus o aceitou, então ele teria motivo para se orgulhar, mas não para se orgulhar diante de Deus.
3 Aku ungumundo Gotenga bukumuni ungu ambelemu nimoya? Akumuni nimbeindo,
3 Pois o que é que as Escrituras Sagradas dizem? Elas dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.”
4 Imbo teni imbo tenga kongonomu tenderemomunga mele te tirimomu mele kipungere ltio konopu naa lembalo. Yunge kongono tenderomunga tirimuna ltio konopu lembalo.
4 O salário que o trabalhador recebe não é um presente, mas é o pagamento a que ele tem direito por causa do trabalho que fez.
5 Aku paimbo nalo imbo teni Goteni na imbo toya tolimu nimbe kanopili nimbe yunu ulure naa tepa aku ulu keri terimu imbo te Jisasini yunge nimbe tenderimumunga Goteni yu imbo toya tolimu nimbelo nimbelie ipuki tirimo akumunga ipuki tirimo ulumuni Goteni yu iye toya tolimu imbi timbelo.
5 Porém a pessoa que não põe a sua esperança nas coisas que faz, mas simplesmente crê em Deus, é a fé dessa pessoa que faz com que ela seja aceita por Deus, o Deus que trata o culpado como se ele fosse inocente.
6 Devitini aku tepala nimu. Goteni imbo teni i tepo tendu kani nunge iye toya toli moro ungu naa nimomu imbo toya tolimu nimbe karomo imbomu yu malo ningo pilengei nimbelie nimbeindo,
6 E isso foi o que Davi queria dizer quando falou da felicidade daqueles que Deus aceita, sem levar em conta o que eles fazem.
7 Imbomanga ulu keri teremelema Goteni tiye kolopa,
7 Davi disse: “Feliz aquele cujas maldades Deus perdoa e cujos pecados ele apaga!
8 Imbo tenga ulu pulu keri teremomanga Awilimuni altopa naa lipe manjipe
8 Feliz aquele que o Senhor não acusa de cometer pecado!”
9 I molko kondonge mele Devitini nimu ulumu imbo kangi te kopirimele imbo akumanga kauya? Molo kano ulu pulumu imbo kangi te naa kopirimele imbo akumanga peyaya? Abrahameni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanorumu aku tepo nilipo oro.
9 Será que essa felicidade de que Davi falou existe somente para os que são circuncidados ? É claro que não! Ela existe também para os que não são circuncidados. Pois já citamos as Escrituras Sagradas, que dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.”
10 Abraham ambe tepa molorumu wali Goteni kanopalie iye toya tolimu nimbe kanorumuya? Yu kangi pundu te kopirimu wali Goteni iye toya tolimu nimu molo oi kangi pundu te naa kopili aku tepa nimuya? Oi naa kopili aku wali nimu.
10 Quando foi que isso aconteceu? Foi antes ou depois de Abraão ser circuncidado? Foi antes e não depois.
11 Yu oi kangi pundu te naa kopipelie Goteni nimu ungu paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni yu iye toya tolimu nimu. I iyemu Goteni iye toya tolimu nimbe karomo ningo kanangei nimbelie kangi pundu te i teko kopiwi nimbe mane tirimu akumu altopa mane tirimu. Akumunga imbo kangi pundu te naa kopiko Goteni nimo mele paimbo ningo ipuki tirimelemunga Goteni aku imboma imbo toya tolima nimbe karomo imbomanga pali Abraham yu aku imbomanga anda kolepamu.
11 Ele foi circuncidado mais tarde. E a sua circuncisão foi um sinal para provar que Deus aceitou Abraão porque ele tinha fé; e isso aconteceu quando ele ainda não havia sido circuncidado. Assim Abraão é o pai espiritual de todos os que creem em Deus e são aceitos por ele, mesmo que não sejam circuncidados.
12 Juda imbomani enonga kangi pundu te kopirimele aku ulu pulumunga kau yu enonga kolepa, molo. Nalo oi Abraham kangi pundu te naa kopipelie Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tirimu ulu lombilko kangi pundu te kopiririmele imbo mareni aku teko ipuki tirimelemunga Abraham yu enonga kolepa iyemula.
12 Ele é também o pai dos que são circuncidados. Não apenas porque são circuncidados, mas porque vivem a mesma vida de fé que Abraão, o nosso pai, viveu antes de ter sido circuncidado.
13 Goteni maina mele terimuma pali Abraham kinye yuni kalopa limbelo imboma kinye eno nanga maimu timbo nimbe panjirimu akumu Abrahameni ungu mane mare pilipe tenge tipe terimumunga naa nimu. Abrahameni Goteni nimu ungu paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni Abraham yu iye toya tolimu nimbe kanopalie melema pali timbo nimbe, nimbe panjirimu.
13 Deus prometeu a Abraão e aos seus descendentes que o mundo ia pertencer a eles. Essa promessa foi feita não porque Abraão tinha obedecido à lei , mas porque ele havia crido em Deus e havia sido aceito por ele.
14 Nalo ungu manema pilko tenge tiko tengemunga Goteni melema timbo nimbe panjilkanje yuni nimo ungu paimbo aku tepa tembalo ningo ipuki tili ulumuni ulure naa telka. Aku tepa lekanje Goteni melema timbo nimbe panjirimu ungumu akumu tukume naa pelka.
14 Pois, se aqueles que obedecem à lei vão receber o que Deus prometeu, então a fé é inútil, e a promessa de Deus não tem valor.
15 Ungu manema peremo wali imbomani aku ulumu naa lombileli ulumuni Gote tepa mumindili kondoromo ulumu lipo manjirimolo. Nalo Mosesinga ungu manemu naa pelkanje imbomando ambe telka naa lombiltimeleya ungu naa nilimala.
15 Pois a lei traz o castigo de Deus. Mas, onde não existe lei, também não existe desobediência à lei.
16 Ungu manemanga pulumu aku tepa peremomunga Abrahamendo timbo nimbo, nimbo panjiro ungu nimumu Goteni imboma kinye konopu noipe we kondo koromomunga kau wendo ombalo. Aku ungumu Abraham kinye yuni kalopa limbelo imboma kinye enonga pali ungumu pepili nimbelie Goteni tembo nimbe panjirimu ungu paimbo tembalo ningo ipuki tingemunga kau i ungumu ltemo nimu. Imbomani ungu manema pilko tenge tiko teremele aku imbomando kau naa nimu. Abrahameni Goteni nimu mele paimbo nimo lepamo nimbe ipuki tirimu ulu aku teko ipuki tinge imboma enondo kape peya nimu. Abraham yu linonga pali anda kolepamu.
16 Portanto, a promessa de Deus depende da fé, a fim de que a promessa seja garantida como presente de Deus a todos os descendentes de Abraão. Ela não é somente para os que obedecem à lei, mas também para os que creem em Deus como Abraão creu, pois ele é o pai espiritual de todos nós.
17 Abraham lino Goteni nimo mele paimbo nimbo ipuki timolo imbomanga pali anda kolepamu akumunga ungu te Gotenga bukuna moromo. Akumu i tepa:
17 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Eu fiz de você o pai de muitas nações.” Assim a promessa depende de Deus, em quem Abraão creu, o Deus que ressuscita os mortos e faz com que exista o que não existia.
18 Goteni anda kolepa Abrahamendo nu imbo talape awini kalko linio nimbe panjirimu ungumu Abraham yuni ipuki tipe ltimu. Kano wali amboi anda lembolomunga ungu nimbe panjirimu ungumu we manda wendo naa ombalo nalo yuni kamukumu tembalo nimbe Abraham yu nokopa molopalie oi naa kanorumu nalo Goteni nimu mele yuni Goteni kolo naa toromona paimbo walite tembalo nimbe pilipe tiye naa kolopalie tembalo nimbe we nokopa molorumu. Gote yuni ungu nimbe panjirimu ungumu i tepa,
18 Abraão teve fé e esperança, mesmo quando não havia motivo para ter esperança, e por isso ele se tornou “o pai de muitas nações”. Como dizem as Escrituras: “Os seus descendentes serão muitos.”
19 Yu molopili poinyema pali 100 mele omba purumu yu anda lepa pora tipelie ambomu kinye pepalie bakulu mewi engemu naa perimu. Yunge ambo Sara amboi lerimu, aku teko paimbo moloringili nalo yuni paa alaye kolte kape Gotenga nimu ungumu tiye naa kolorumu.
19 Abraão tinha quase cem anos. Mas, mesmo quando ele pensou a respeito do seu corpo, que já estava como morto, ou quando lembrou que Sara não podia ter filhos, a sua fé não enfraqueceu.
20 — ausente —
20 Abraão não perdeu a fé, nem duvidou da promessa de Deus. A sua fé o encheu de poder, e ele louvou a Deus
21 — ausente —
21 porque tinha toda a certeza de que Deus podia fazer o que havia prometido.
22 Yu aku tepa ipuki tipe molorumuna Goteni yu iye toya tolimu moromo nimbe kanorumu.
22 Por isso Abraão, por meio da fé, “foi aceito por Deus.”
23 Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanorumu aku ungumu Abrahamenga kau ningo aku teko bukuna naa toringi.
23 As palavras “foi aceito” não falam somente dele.
24 Lino yandopa yandopa pilemilila ningo aku ungumu bukuna tondoringi. Altopa lino kinye pilipolio Jisas linonga Awilimu kolorumu wali Yu makilipe koinjo molopili nimbelie terimu Gote nimbo pilipo yu nimo mele kolo naa topa paimbo tembalo nimbo ipuki tipo molomolo imboma yuni Abraham kanorumu mele lino aku tepa imbo toya tolima nimbe karomola.
24 Falam também de nós, que seremos aceitos, nós os que cremos em Deus, o qual ressuscitou Jesus, o nosso Senhor.
25 Goteni Jisas linonga nimbe kolorumuna linoni ulu keri terimulumunga ungu te lino kinye naa peremo nimbelie Jisas makinjirimu. Aku tepalie lino imbo toya tolima nimu.
25 Jesus foi entregue para morrer por causa dos nossos pecados e foi ressuscitado a fim de que nós fôssemos aceitos por Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.