Mateus 9
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Aku wali Jisas altopa nona andoli sip tenga tukundo pumbelie, nomu Galili yakondo omba yunge kombu taunona wendo orumu.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Yu omba molorumuna iye mareni kimbo ki kolopa pora tirimu iye te taropela teko meko oringi. Enoni Jisasini i iyemu manda tepa koinjo limbelo ipuki tikolio yu meko oringi ulu Jisasini kanopa pilipelie kimbo ki kolopa pora tili iyemundo nimbei, “Nanga ungulumu, nunge konopu ame topili. Nunge konopuna ulu pulu keri terinu peremoma mainye pupili, tiye kolto,” nimu.
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Aku nimu ungu pilkolio Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tiringi iye mareni enongano konopuna pilkolio, ulu paa keri teremo. Da iyemuni Gote none tepa ungu nimo ningo pileringi.
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Eno konopu leringi mele Jisasini lipe manjipelie nimbei, “Eno ambe telka konopu leko kenjirimeleya?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Te ulumu unana lembaloya? Nunge ulu kerima tiye kolto nimbo ungumu unana lembalonje molo ola angilko puwi nimbo ungu unana lembaloya?
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Nalo na Iyemunga Malo enge peremomuni ya mai kombuna imbomanga ulu pulu kerima mainye pupili, tiye kolto manda nimbo ningo pilengei nimbo i tepo nio,” nimu. Aku nimbelie kimbo ki kolopa pora tili iyemundo nimbei, “Nu ola angilko nunge kunumu likono meko ulkendo puwi,” nimu.
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Aku tepa nimu kinye iyemu ola angilipe ulkendo purumu.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Imbo awini akuna maku toko moloringimani yu aku terimu ulu kanoko mini ltekolio, maina imboma ulu enge nili aku mele teangei engemu tirimu Gotenga imbi liko ola munduko kapi ningi.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Aku wali Jisas pumbe pumbelie, kou takisi lipe molorumu iye te, yunge imbi Matyu, kanopalie yundo “Na kinye peya pambili lombili owi,” nimu. Kano kinye Matyu yu ola angilipe yu lombilipe purumu.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Altopa Jisas Matyunga ulkena langi nomba molorumu kinye kou takisi lili iyema kinye, Juda iye awilimani ulu pulu kerima teli iye ningi wema kinye awini ongo Jisas kinye yu lombili andoli iyema kinye eno peya mainye molko langi noringi.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Eno aku teko tendekuna langi nongo moloringi wali Farisi iyemani kanokolio yu lombili andolimando waliko pilkolio ningeindo, “Enonga ungu mane tili iyemu kou takisi lili iyema kinye ulu pulu kerima teli iye wema kinye eno kinye yu ambe temona langi peya popo tiko noromeleya?” ningi.
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo nimbei, “Kuro naa toromo imboma dokta moromona naa purumele. Kuro toromo imboma kau dokta moromona purumele kano.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Aku tepa mele nani imbo tumbi nilima na molombona wangei nimboindo mai kombuna naa oru. Ulu pulu keri teli imboma na molombona wangei nimboi oro. Ulu pulu keri teli imboma lipo tapondomboindo oru kani eno pungo Gotenga bukuna moromo ungu tenga pulumu pungo pilipeio. Goteni nimbeindo,
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Altopa Imbo No Ltindili Jon lombili andoringi iyema Jisas molorumuna ongolio yundo waliko pilkolio ningei, “Lino kinye Farisi iyema kinye lino waliwalima wali tenga langi naa namili nimolo nalo nu lombili andolima aku teko naa teremele akumu ambe temona walite langi naa namili nimeleya?” ningi.
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini topondopa enondo ungu manda lepa yu kinye ulu te wendo ombalo mele nimbelie nimbei, “Ambo limbei iye te yunge pulu ltemo iyema kinye moromo wali eno tono kolkolio kola tepo langi naa namili manda ningeya? Manda naa ninge. Altopa kau, ambo limbei iyemu eno molongena ongo ambolko liko meko wendo punge kinye kano walimanga paimbo konopu keri panjiko langi naa nongei mi tonge.
15 Jesus respondeu:
16 Wale pakoli oimu te tungu nimo kinye linoni wale pakoli paa koinjo tenga te kopipo lipo, tungu nimomunga naa topo tambulurumolo kanomu. Imbo teni aku tepa topa tambulkanje kano wale pakolimu nona panjilka kinye wale pakoli koinjo kopilimu kelo lepa li nimbelie wale pakoli oimu kelepa kamukumu awili tepa tungu nilka.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Kongi meme kangimuni teli mingi oi tenga no wain koinjo naa koromolo. Imbo teni mingi oi tenga no wain koinjo te kolkanje kano no wainimu mingina tukundo pepalie pele palaku leka kinye kano mingi oimu naa akopa tungu nilka. Kano kinye nomu kape mingimu kape kamukumu keri leka. Akumunga no wain koinjo kongi meme kangimuni teli mingi koinjona kau koromolo. Altopa nomu palaku ltemo kinye kangimuni teli mingi koinjomu anjo yando pumbe tungu naa nimomunga nomu kinye mingi koinjomu peya manda ltemo,” nimu.
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Jisasini Jononga lombili andoli iyemando ungu nimbe molopili Juda imboma maku toko Gotenga ungumu pileringi ulke te nokorumu iye te Jisas molorumuna omba yunge kumbekerena komongo topa pondopa yundo nimbei, “Nanga bakulumu kinye i teli kau nomi ka akupe limo. Nalo nu ongo ki ola noinio kinye koinjo pumbelo,” nimu.
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Aku nimu kinye Jisas ola angilipe yu lombili purumu. Jisas lombili andolima peya puringi kala.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 — ausente —
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 — ausente —
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Ambolorumu kinye Jisas topele topa yu kanopalie nimbei, “Balomu nu konopu wango nipili molowi. Nu manda tepa koinjo limbelo konopu lenio kano ulumuni nu koinjo puruno,” nimu. Nimu kano wali kau ambomu koinjo pumbelie we molorumu.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Kano kinye Jisas Juda imboma maku toko Gotenga ungumu pileringi ulkemu nokoli iyemunga ulkena tukundo ombalie imbo awini molko kondo kolko, kolape mingi langoko, kola awili teko, teko moloringi ulu kanopalie yuni nimbei,
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 “Eno wendo paio! Balomu oi naa kolomo. We uru kau peremo,” nimu. Aku tepa nimu kinye balo kanomu paimbo kolopa pora tirimu ulu liko manjikolio yu owe tenderingi.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Kano kinye imbo maku toko moloringima kiri tipe makoropa pena pena tepalie balo onomu lerimu kiripina pumbe yunge kimu ambolorumu wali balomu makilipe ola molorumu.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 I ulu enge nili terimumunga temanemu kano kombumunga tukundo lerimu kombumanga pali anjo anjo purumu pileringi.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Jisas kano kombumu tiye kolopa pumbei purumu wali mongo keri leli iye talo yu lombili ongo konge tekolio ningili, “Iye nomi king Devitinga kolepa iyemu, nu ilto kondo kolowi,” ningo wali awini nilko oringili.
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Yu ulke tenga tukundo purumu kinye mongo keri leli iye talo yu molorumuna lombili oringili kinye yuni elo walipe pilipelie nimbei, “Elo na konge terembele mele manda tembalo konopu ltembelenje moloya?” nimu kinye eloni ningili, “Awilimu, manda tenio konopu ltembolo,” ningili.
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Kano kinye yuni elonga mongo talonga ambolopalie nimbei, “Nani manda tembalo konopu ltembele mele aku tepa wendo opili,” nimu
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 kinye elonga mongo talo penga lerimu, melema altoko kanoringili. Jisasini elo enge nimbe mane tipelie nimbei, “Eloni i ulu wendo oromomu imbo tendo kape paa naa pilengei, naa ningo tielio!” nimu.
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Nalo elo penando pungo Jisasini terimu mele aku kombumunga tukundo lerimu kombumanga pali temane toko tilko andoringili.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Kano iye talo Jisas tiye kolko pungili puringili kinye iye te konopuna kuro wangopa molorumumunga ungu te naa nimu iye te Jisas molorumuna meko oringi.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Jisasini iyemunga konopuna wangopa molorumu kuro kanomu topa makororumu kinye ungu naa nimu iye kanomuni ungu nimu kala imbo maku toko moloringimani kanokolio konopu awini liko mundukolio ningei, “Oi Israel kombuna tukundo i tepa ulu te wendo naa orumu kanomu,” ningi.
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Nalo Farisi iyemani ningei, “Kuromanga nomimuni yu lipe tapondoromona yuni kuroma topa makororomo,” ningi.
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Jisas kombu awilimanga kinye, kombu kelomanga kinye pelipe andopalie nimumuni, Juda imboma maku toko Gotenga ungumu pileringi ulkemanga pumbe ungu mane tipe; Gote iye nomi king molopa imboma nokoromo ungu pulumunga ungu tukumema nimbe tipe kuro lupe lupema torumu imboma tepa koinjo ltimu.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Imbo paa awini yu molorumuna ongo liko maku toko moloringima kanopalie eno imbo konopu naa pepili andoko, kangima enge naa perimu kala eno enongano manda liko naa tapoko molkolio eno kongi sipsipima enonga tapu iye te naa molorumumunga we moloringi mele eno aku teko moloringina kanopalie eno paa kondo kolorumu.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Kano kinye yu lombili andolimando nimbei, “Langi awini poinyena nowi ltemo nalo liko nombeya tengei kongono iye awini molo.
37 Então disse aos discípulos:
38 Akumunga Langi Pulu Iyemu konge tekolio yuni langi nowi lelima lingei kongono tenge imboma yunge poinyena lipe mundupili neio,” nimu.
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.