Mateus 6

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jisasini ungu mare nimbe molopalie ungu mare peya nimbei, “Imbomani lino imbo paa pengama. Uluma paa tepo kondoromolo ningo kanangei ningo imboma kanoko molangei enonga ulu pengama paa naa teaio. Aku teko tenge lemo imbomani eno kapi ninge. Kano kapi ninge unguma enonga ulu tengemanga pundu tolimu lingemunga enonga mulu kombuna moromo Lapamuni eno mele te naa timbelo.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 Enonga mulu kombuna moromo Lapamuni aku teko tenge imboma melema naa timbelo kani enoni imbo koropa nolima kondo kolko lipo tapondamili ningo kou mone te tingei wali temolo mele imbomani kanangei ningo, ru ningo aku teko mele te naa tieio. Topele mapele toli iyemani na imbomani kapi nengei ningo imboma maku toko Gotenga ungumu pileli ulkemanga kinye aulkemanga kinye we imbo awinimani mongoni kanangei ningo imbo koropa nolima taporomele. Aku iyemani teremele mele enoni aku ulu naa teaio. Nani eno paimbo nio. Aku teremelemunga eno imbomani kapi nimele unguma enonga ulu tengemanga pundu tolimu oi limele.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 Nalo enoni imbo koropa nolimu te taponge wali imbo kini tembalo ulu koya kini naa kanopili.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Aku tekolio kondo kololi ulu tengemu lopeke tepa lepili. Ulu lopeke tepama karomo Lanieni eno pundu tombalo.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 Eno Gote kinye ungu ningeindo topele mapele toli iyemani Gote kinye ungu ningo teremele mele aku ulu naa teaio. Kano topele mapele toli iyemani na iye paa pengamu moro mele imbo awinimani mongoni kanoko na kapi nengei ningo imboma maku toko Gotenga ungu pileli ulkemanga kinye aulke puluna kinye imboma kanoko molangei konopu tiko angilko Gote kinye ungu nimele. Nani enondo paa paimbo nimbo tiro. Aku ulu teremelemunga enonga mele pundu tolimu oi limele.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Nalo eno Gote kinye ungu ningeindo enonga kiripina tukundo pungo nambu tikolio kano lopeke teli kombuna enonga mulu kombuna moromo Lapa naa karomele iyemu kinye ungu neio. Aku tenge kinye enonga mulu kombuna moromo Lapa lopeke teko teremele uluma karomomuni eno pundu tombalo.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 Na Gote kinye ungu nembo ningolio Israel talapemunga tawendo moromele imbomani enonga kuroma molo gote kolo tolima kinye ungu ningeindo we ungu awini nimele mele aku teko naa teaio. Aku imbomani na ungu awini nimbo kinye pilimbelo ningo aku teko nimele.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Enonga mulu kombuna moromo Lapamu oi konge naa teangei eno molo ltemo melema yuni oi pilipe karomo kani aku imbomani teremele ulu naa teaio.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 Eno Gote kinye ungu ningeindo i teko nengei,
9 Portanto, orem assim:
10 Mulu kombu nokorono mele
10 Venha o teu
11 Kinye lino kere tiko molowi.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Imbomani lino teko kenjinge uluma
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Lino manda manjili uluma ombalo wali
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 Pileio. Imbomani eno teko kenjinge uluma enoni tiye kolonge lemo enonga mulu kombuna moromo Lapamuni enonga ulu pulu kerima mainye pupili nimbe tiye kolombalo.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Nalo imbomani eno teko kenjinge uluma tiye naa kolonge lemo enonga mulu kombuna moromo Lapamuni enonga ulu pulu kerima tiye naa kolombalo,” nimu.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 “Eno langi naa nongo mi toko we molonge ulu pulumu tengeindo topele mapele toli iyemani na nanu nimbo molambo nimele mele aku teko naa neio. Kano iyemani na langi naa nomboindo mi topo moro mele imbomani kanangei ningo eno kumbekere teko enonga kumbekerema keri panjiko moromele. Nani eno paimbo nio. Kano iyemani aku teremelemunga imbomani eno kapi nimele unguma enonga teremele ulumunga pundu tolimu oi ltimele.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 — ausente —
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 — ausente —
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 “Ya mai kombuna mele noirimelema urelo tepa molo lkurinia melemani ongo teko kenjiko, wapu lili iyema ongo melema wapu limele kani ya maina kamako molopo mele kamukumuma lipo noiemili ungu naa neio.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Aku ulu naa tekolio mulu kombuna melema urelo naa tepa molo lkurinia melteni omba tepa naa kenjipe, wapu lili iyema ongo wapu naa limele kani eno mulu kombuna pepungemunga mele kamukumuma altopo limoloma oi lepili nimele.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Enonga noirimele melema ltemo kombu akuna eno konopuna pilko konopu mondoko moromele kani mulu kombuna kau melema lepili ningo molaio,” nimu.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 “Nunge mongomu nunge kangimunga tipe lam mele ltemo. Aku kani nunge mongo penga angilimo lemo nu kangi pali pa tepili morono.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Nalo nunge mongomu keri lembalo kinye nunge kangi pali tumbulu topili andonio. Aku wali nunge kangina pa teli pembalomu kolo wangopa tumbulu tombalo kinye akumu nu paa kamukumu tumbulu tombalo,” nimu.
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 Imbo teni iye awili talonga kongono lipe popo tipe manda naa tendembalo. Iye awili te konopu keri panjipe, te konopu mondombalo. Molo aku naa temo lemo iye awili tenga ungu nimbeloma paa konopu tipe pilipe lipe kongono nimbeloma enge nimbe tendepa, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbeloma tui timbelo. Aku teko Imbomani Gotenga kongonomu kinye Kou Monemunga kongonomu kinye liko popo tiko manda naa tendenge.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 Akumunga nani eno tenge mele nimbo tiembo. Kangindo molopo kondamili ningo konopu awini liko naa mundeio. Langi nongemunga kape no nongemunga kape wale pakoli pakongemunga kape akumanga konopu awini liko munduko naa molangei. Paimbo kere noromele nalo koinjo mololi ulumu aku ulumu olando ltemo. Wale pakolima konopu tirimele nalo kangimu yu kiyendomu.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Kerama kanaio. Langi te panjikolio nowi ltemo wali liko meko ulkendo pungo noiko naa noromele nalo eno imbomanga mulu kombuna moromo Lapamuni kerama langi tirimo. Kerama maindo eno olando, konopu aku teko naa ltemeleya?
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Enonga imbo teni konopu awini lipe mundurumomuni oi naa kolopili yunge koinjo mololi ulumundo wai te winjipe limbeloya? Manda naa limbelo.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 Eno pakonge melemanga konopu awini ambe telka liko mundurumeleya? Kondipe tindima maina oromo mele eno naa karomeleya? Kondipe tindimani kongono mindili nongo naa teko, wale pakoli te teko wamoko naa teremele
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 nalo kondipe tindima moromele mele olando, iye nomi king Solomon wale pakoli pakopa au nimu mele mainyendo.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Era timborimboma otilikondo poroko tipena karomelema Goteni aku tepa tindi toromomuni penga teremo ltemo eno Goteni lino manda nokombalonje ningo alaye kau ipuki tirimele imboma pakonge melemanga yuni manda lipe naa tapondombaloya? Eno paa lipe tapondombalo.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Akumunga, esi, langi te tena lipo nomolonje, molo no tena kolopo nomolonje, molo wale pakoli tena lipo pakomolonje konopu awini leko naa molaio.
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Gotenga imboma naa molko tawendo moromele imbomani aku konopu ltemele nalo enonga mulu kombuna moromo Lapamuni eno yunge imbomanga mele molo ltemo kanopa moromo.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Eno langi nongemanga kinye wale pakoli pakongemanga kinye konopu naa liko munduko, Gote iye nomi king molopa eno nokoromo uluma kinye yu kanopa kake teremo karomo ulu tumbi nilima kinye kumbe tundu mongo lipo mundemili konopu leko teaio. Aku tenge kinye yuni we melema kape eno timbelo.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Yuni aku tembalo kani otili ambe tembonje ningo kinye konopu awini liko naa mundengei. Otili wendo ombalo ulumanga aku wali konopu liko manjinge. Wali tendekumumunga umbuni wendo oromoma neya aku wali kau pembalo.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.