Mateus 27

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ipu leli oi kombu kokele tangorumu kinye Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Juda imbomanga tapu iyema kinye enoni pali Jisasinga kotemu pilko pora tikolio yu topo kondamili ningo, ningo panjiringi.
1 Assim que amanheceu, todos os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus fizeram os seus planos para conseguir que Jesus fosse morto.
2 Aku teko ningo panjikolio yu liko, ka toko, meko pungo, Rom gavman iye nomi Pailat molorumuna meko pungo kot tenderingi.
2 Eles o amarraram, levaram e entregaram ao governador Pilatos.
3 Judas, yu Jisas lipe yunge opa pulema tirimu iye kanomu, Jisasinga kotemu pilkolio kolopili, toko kondangei ningi ungu pilipelie yuni Jisas eno lipe tirimu ulu pilipe keri pilipelie enonga kou silva 30 oi yu tiringima kelepa mepa pumbe Gote popo tondoringi iye awilima kinye Juda imbomanga tapu iyema kinye tipelie nimbei,
3 Quando Judas, o traidor, viu que Jesus havia sido condenado, sentiu remorso e foi devolver as trinta moedas de prata aos chefes dos sacerdotes e aos líderes judeus,
4 “Nani iye eno lipo tindu kano iyemu, yu ulu te tepa naa kenjili iyemu, toko kondangei nimbo lipo tindumu paa ulu pulu keri te tendu,” nimu. Nalo enoni topondoko ningei, “Akumu linonga ungu te molo. Nu nunu kau lino liko tinio. Akumu nunge ulumu,” ningi.
4 dizendo: — Eu pequei, entregando à morte um homem inocente. Eles responderam: — O que é que nós temos com isso? O problema é seu.
5 Kano kinye Judas yuni kou silva kanoma meli pumbe Gote popo toringi ulke tempel papena topa anjikondo mundupelie yu eno tiye kolopa anjo purumu. Anjo pumbelie ka nomba kolorumu.
5 Então Judas jogou o dinheiro para dentro do Templo e saiu. Depois foi e se enforcou.
6 Gote popo tondoringi iye awilimani kou kanoma mainye polona lerimu kanoko likolio ningei, “I kouma imbo topo kondomilindo timoloma kani ulke tempel kouma kinye popo tipo naa noiemili. Akumunga ungu mane te peremo kani,” ningolio
6 Os chefes dos sacerdotes pegaram o dinheiro e disseram: — Isto é dinheiro sujo de sangue, e é contra a nossa
7 ungu te ningo panjikolio ningei, “I kou monemani mingi sospen maini tepa wamoromo iyemunga maimu pame tepo liemili. Imbo mai te naa lepa enonga kombu tulena imbo ya ongo moromelemanga imbo kolongema akuna ono teangei,” ningolio aku teko pame teko ltingi.
7 Depois de conversarem sobre o assunto, resolveram usar o dinheiro para comprar o “Campo do Oleiro”, a fim de que servisse como cemitério para os não judeus.
8 Kano kou monemani iye te toko kondonge aulkemu akirinderingi koumani aku teringimunga kano maimu imbi leko Imbo Toko Meme Ondoringi Maimu ningi mele, kinye kape aku tepo nimolo.
8 Por isso aquele campo é chamado até hoje de “Campo de Sangue”.
9 — ausente —
9 Assim aconteceu o que o profeta Jeremias tinha dito: “Eles pegaram as trinta moedas de prata, o preço que o povo de Israel tinha concordado em pagar por ele,
10 — ausente —
10 e as usaram para comprar o campo do oleiro, como o Senhor me havia mandado fazer.”
11 Judas aku ulu tepa molopili Jisas Rom gavmanemanga Judia kombu nokondopili iye nomi Pailat molorumumunga kumbekerena angilerimu kinye kano iye nomimuni yunge kotemu pilipelie yu walipe pilipelie nimbei, “Nu Juda imbomanga iye nomi kingimuya?” nimu. Jisasini topondopa nimbei, “Nuni aku teko nino,” nimu.
11 Jesus estava em pé diante do Governador, e este o interrogou, dizendo: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
12 Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Juda imbomanga tapu iyema kinye, enoni Jisas kot tendeko Pailatendo kolo toko ungu awini ningolio ningei, Jisas yu tepa kenjirimo ningo yu kot tenderingi kinye Jisas yu ungu te naa nimu.
12 Mas, quando foi acusado pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus, Jesus não respondeu nada.
13 Jisasini ungu te naa nimu ulu kanopalie Pailateni yundo nimbei, “Nu ulu keri awini terinu nimele ungu nu naa piltinoya?” nimu kinye
13 Então Pilatos disse: — Você não está ouvindo as acusações que estão fazendo contra você?
14 Jisas yu tepa kenjirimu ningi mele pundu topa ungu tendekure kape naa nimbe we angilerimu kinye kanopalie Rom gavman iye nomi kanomuni paa mini ltepa konopu awini lipe mundurumu.
14 Porém Jesus não disse nada, e o Governador ficou muito admirado com isso.
15 — ausente —
15 Em toda Festa da Páscoa , Pilatos costumava soltar um dos presos, a pedido do povo.
16 — ausente —
16 Naquela ocasião estava preso um homem muito conhecido, chamado Jesus Barrabás.
17 Aku teko tepula teringi walima kamukumu wendo omba pepili Jisas kot tenderingi pilipelie, Juda imboma liko maku toko moloringi kinye Pailateni eno waltindipelie nimbei, “Iye nari ka ulkena wendo lipo eno tiembo konopu ltemeleya? Iye Barabas wendo lipo tiembo, molo enoni Goteni eno nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo nimbe oi kanopa ltimu iye nomi Kraist nimele iye Jisas wendo lipo tiemboya?” nimu.
17 Então, quando a multidão se reuniu, Pilatos perguntou: — Quem é que vocês querem que eu solte: Jesus Barrabás ou este Jesus, que é chamado de
18 We imboma Juda imbomanga iye awilima tiye kolko enonga unguma liko tui tiko Jisasinga ungumu pilko yu lombili andoringimunga Juda imbomanga iye awilimani Jisas kinye konopu keri panjikolio kot tenderingina pilipelie Pailateni aku tepa nimu.
18 Pilatos sabia muito bem que os líderes judeus haviam entregado Jesus porque tinham inveja dele.
19 Pailat kot pileli polona molopa Juda iye awilimani topondoko ungu te ningenje nimbe nokopa molorumu kinye yunge omenuni ungu te yu molorumuna nimbe mundupelie nimbei, “Nuni andi iye tumbi nilimu ulu te naa tewi. Kinye yu kumbu tepo kanondumunga nanga konopuna umbuni awini wendo omo kani yu ulu te paa naa tewi,” nimu.
19 Enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, a sua esposa lhe mandou o seguinte recado: — Não tenha nada a ver com esse homem inocente porque esta noite, num sonho, eu sofri muito por causa dele.
20 Pailateni ka iye nari wendo lipo tiemboya nimu ungu pilkolio Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Juda imbomanga tapu iyema kinye, enoni we imboma kondi toko ungu imbo tondokolio “Jisas topa kondopili Barabas wendo lipe tipili neio,” ningi.
20 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus convenceram a multidão a pedir ao governador Pilatos que soltasse Barrabás e condenasse Jesus à morte.
21 Aku teko ningi kinye pilipelie Rom gavman iye nomimuni enondo iye talonga nari wendo lipo tiembo konopu ltemeleya nimbe waltindirimu wali enoni topondoko ningei, “Iye Barabas wendo liko lino tiwi,” ningi.
21 Então o Governador perguntou: — Qual dos dois vocês querem que eu solte? — Barrabás! — responderam eles.
22 Aku ningi ungu pilipelie Pailateni enondo nimbei, “Aku lemo, enoni Goteni eno nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe kanopa ltimu iye nomi Kraist nimele iye Jisas, ambe teamboya?” nimbe waltindirimu kinye enoni pali “Yu unjo polopeyana kolopili uku toko panjiwi!” ningi.
22 Pilatos perguntou: — Que farei então com Jesus, que é chamado de Messias? — Crucifica! — responderam todos.
23 Aku teko ningi ungu pilipelie yuni enondo nimbei, “Aku ambe telkaya? Yu ambele mongore limoya?” nimu. Nalo enoni altoko paa enge ningo ningei, “Molo! Yu kolopili, unjo polopeyana uku toko panjiwi!” ningi.
23 Ele perguntou: — Que crime ele cometeu? Aí começaram a gritar bem alto: — Crucifica!
24 Yunge ungumu naa pilko, opa tengei teringi ulu kanopalie Pailateni no mare kolopa lipe, imbo liko maku toko angileringima kanoko molangei ki kulumie topalie nimbei, “I iyemu toko kondonge kolombalo kinye pulumu eno kinye pembalo; na olie naa polombo,” nimu.
24 Então Pilatos viu que não conseguia nada e que o povo estava começando a se revoltar. Aí mandou trazer água, lavou as mãos diante da multidão e disse: — Eu não sou responsável pela morte deste homem. Isso é com vocês.
25 Aku tepa nimu kinye pilkolio imbomani topondoko ningei, “Yu tonge kolombalomunga pulumu lino kinye linonga bakuluma kinye pepili,” ningi.
25 E toda a multidão respondeu: — Que o castigo por esta morte caia sobre nós e sobre os nossos filhos!
26 Kano kinye iye Barabas ka ulkena wendo lipe eno tirimu. Aku tepalie Jisas lipe yunge ami iyema tipelie nimbei, “Yu ka mapuni tokolio unjo polopeyana kolopili ningo meko pungo unjo polopeyana uku toko panjipeio,” nimu.
26 Então Pilatos soltou Barrabás, como eles haviam pedido. Depois mandou chicotear Jesus e o entregou para ser crucificado.
27 Kano wali Rom gavman iye nomimunga ami iyemani Jisas liko kano iye nomimu perimu ulke awili akuna tuku imboma liko maku toko moloringi kombuna pungolio, enonga ami talape iyema pali Jisas ya moromona tukundo tukundo waio ningi.
27 Depois os soldados de Pilatos levaram Jesus para o Palácio do Governador e reuniram toda a tropa em volta dele.
28 Kano kinye yunge wale pakolima kulko wendo lindiko, yu iye nomi king te none tepili ningo wale pakoli kondoli penga te pakondoko,
28 Tiraram a roupa de Jesus e o vestiram com uma capa vermelha.
29 unjo ka lokoloko te liko munguluwe teko iye nomi kingimunga wainyemu ningo pinyewena mere munduko, kingimani unjo koipe te we amboromele mele kolo te liko yunge ki imbondo amondokolio, yu angilerimuna komongo toko pondoko ungu taka tondoko imbi we kolo toko liko ola mundungei “Juda imbomanga nu iye nomi kingimu,” ningo
29 Fizeram uma coroa de ramos cheios de espinhos, e a puseram na sua cabeça, e colocaram um bastão na sua mão direita. Aí começaram a se ajoelhar diante dele e a caçoar, dizendo: — Viva o Rei dos Judeus!
30 yunge kumbekerena olkambe toko kandoko, kolo koipe ambolorumumu liko yunge pinyewena koipe topula teringi.
30 Cuspiam nele, pegavam o bastão e batiam na sua cabeça.
31 Yu aku teko ungu taka tondoko pora tikolio wale pakoli kondolimu kulko wendo ltindikolio altoko, yunge oi pakorumu wale pakolima pakondokolio yu unjo polopeyana kolopili, uku topo panjipemili ningo yu liko meli puringi.
31 Depois de terem caçoado dele, tiraram a capa vermelha e o vestiram com as suas próprias roupas. Em seguida o levaram para o crucificarem.
32 Rom ami iyemani Jisas Jerusalem papena tawendo meko pungei pungolio, kombu Sairini iye te, yunge imbi Saimon, ambolko liko Jisas kolombalo unjo polopeyamu kolo wangoko mendewi tope tiringi.
32 Quando estavam saindo, os soldados encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, e o obrigaram a carregar a cruz de Jesus.
33 Pungolio kombu Golgota pungo akuna moloringi. Golgota imbi pulumu Kaungala leli kombumu.
33 Eles chegaram a um lugar chamado Gólgota. (Gólgota quer dizer “Lugar da Caveira”.)
34 Jisas akuna meko pungolio, imboma mindili naa nangei ningo no wainina tuku marasin kombili teli te munduko noiringi aku no wainimu yu nopili ningo, tiringi nalo aku no wainimu nomba pilipelie molo nimbe naa norumu.
34 Ali deram vinho misturado com fel para Jesus beber. Mas, depois que o provou, ele não quis beber.
35 Kano kinye ami iyemani yu unjo polopeyana toko panjikolio unjomu liko ola anjiringi. Aku tekolio, oi unjona ola uku toko naa panjikolio yunge wale pakoli kulko noiringima moke teamili ningo narini imu limbelo ningo liko manjingeindo kat mele teko altoko wale pakolima te te ningo ltingi.
35 Em seguida os soldados o crucificaram e repartiram as suas roupas entre si, tirando a sorte com dados, para ver qual seria a parte de cada um.
36 Altoko yu unjo polopeyana uku topa pepili tapu teko kanoko moloringi.
36 Depois disso sentaram ali e ficaram guardando Jesus.
37 Yu toringi ungumu imboma kanangei ningo I IYE JISAS JUDA IMBOMANGA IYE NOMI KINGIMU ningo imbi toko yunge pinyewena olando unjona mondoringi.
37 Puseram acima da sua cabeça uma tabuleta onde estava escrito como acusação contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos Judeus.”
38 Opa teko, melema wapu ltingili iye talo peya unjo polopeya talonga uku toko panjiringi. Te Jisas yunge imbo kindo uku toko, te koya kindo uku toko panjiringi.
38 Com Jesus, crucificaram também dois ladrões: um à sua direita e o outro à sua esquerda.
39 Akuna ongo puringi imbomani Jisas yu ungu taka tondoko kondowa ltindikolio
39 Os que passavam por ali caçoavam dele, balançavam a cabeça e o insultavam,
40 ningei, “Aa! Ulke tempelemu tekiripolio altopo wali yupoko omba pupili takopo limbo ninu iyemu, naa kolambo ningo nu nunu liko tapowi. Nu paimbo Gotenga Malo lemo unjo polopeya tiye kolko mainye owi,” ningi.
40 dizendo assim: — Ei, você que disse que era capaz de destruir o Templo e tornar a construí-lo em três dias! Se você é mesmo o Filho de Deus, desça da cruz e salve-se a si mesmo!
41 Aku tekola Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Gotenga ungu manemanga puluma pilko mane tiringi iyema kinye, Juda imbomanga tapu iyema kinye, enoni kape yu ungu taka tondokolio ningei,
41 Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes judeus também caçoavam dele, dizendo:
42 “Yu imbo wema naa kolangei nimbe lipe tapondorumu nalo yu yunu naa kolambo nimbe manda naa lipe taporomo. Yu Israel imbomanga iye nomi kingimu moro nimo mele paimbo aku tepa moromo lemo yu yunu unjo polopeyana mainye opili. Yu yunu unjo polopeyana mainye ombalo kinye kanopolio yu paimbo linonga iye nomi kingimu nimbo ipuki timolo.
42 — Ele salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo! Ele é o Rei de Israel, não é? Se descer agora mesmo da cruz, nós creremos nele!
43 Yuni Goteni na lipe tapombalo nimbe ipuki tipe moromo kanomu. Yu Gotenga Malo moro nimo kani Goteni yu kanopa penga pilipe, da iyemu mainye we olkanje paa konopu ltemo lemo manda, Goteni omba yu lipe tapondopa unjo polopeyana wendo lipili. Aku tepa temo lemo yu paimbo Gotenga Malo nimbo ipuki timolo,” ningi.
43 Ele confiou em Deus e disse que era Filho de Deus. Vamos ver se Deus quer salvá-lo agora!
44 Wapu noli iye talo yu kinye unjo polopeya talonga uku toko panjiringi iye taloni yu aku teko ungu taka tondoringilila.
44 E até os ladrões que foram crucificados com Jesus também o insultavam.
45 Jisas unjo polopeyana we uku topa pepili awi tangoli ena 12 klok terimu kinye kombu pali tumbulu topalie, altopa ipupene ena 3 klok terimu kinye kelerimu.
45 Ao meio-dia começou a escurecer, e toda a terra ficou três horas na escuridão.
46 Ipupene ena 3 klok terimu kinye Jisasini alako topalie nimbei, “Eloi, Eloi, lama sabaktani,” nimu. Akumu Juda imbomanga ungu te, akumunga pulumu i tepa, “Nanga Gote, nanga Gote, na ambe temona tiye kolonioya?” nimu.
46 Às três horas da tarde, Jesus gritou bem alto:
47 Akuna nondoko angileringimanga imbo mareni yuni aku tepa nimu kinye pilko tundukolio ningei, “Pileio. Yu Elaija waltindirimu,” ningi.
47 Algumas pessoas que estavam ali ouviram isso e disseram: — Ele está chamando Elias.
48 Aku tepa nimu kinye pileringimanga iye te tamburumbu lkipe pumbe ulu koma mele te lipe no wain kombili teli mare akuna panjipelie, Jisas no wain kombili teli komana peremomu nopili nimbe mepa omba unjo pepena tenga ka topa olando tirimu.
48 Uma dessas pessoas correu e molhou uma esponja em vinho comum, pôs na ponta de um bastão e deu para Jesus beber.
49 Nalo yu no wainimu tirimu ulu kanokolio we imbomani ningei, “Molo, kinye unjo polopeyana we pepili. Elaijani paimbo yu naa kolopili nimbe lipe tapondopa mainye limbeindo oromonje, kanopo kanamili,” ningi.
49 Mas outros disseram: — Espere. Vamos ver se Elias vem salvá-lo!
50 Jisasini ungu te enge nimbe are nimbelie, altopa yunge minimundo puwi nimbe yu kolopa ltimu.
50 Aí Jesus deu outro grito forte e morreu.
51 Yu aku tepa kolorumu kinye ulu awili mare walitikale wendo orumu. Gote popo toko kaloringi ulke tempel Jerusalem tuku angilerimu akuna tukundo Gote molorumu kiripi paa kake telimunga kerepuluna imboma tukundo naa pangei ningo oi waliwalima maminye awili teni pipi tiko panjiringina angilerimu. Jisas kolopa pora tirimu kinye kano maminye olana pure lipe undukana mainye orumu. Aku tepa, mai parambala tepa, kou awilima ungu mangu topa,
51 Então a cortina do Templo se rasgou em dois pedaços, de cima até embaixo. A terra tremeu, e as rochas se partiram.
52 imbo oi ono teringi kombuma alumbiye tepa, Gotenga imbo kake teli oi koloringi awinima Goteni topa makinjirimu.
52 Os túmulos se abriram, e muitas pessoas do povo de Deus que haviam morrido foram ressuscitadas
53 Makilko ola molko ono kombu peringina wendo ongolio, Jisas altopa makilipe koinjo molorumu kinye Gotenga kombu awili kake teli Jerusalem tuku pungolio imbo awini kanangei puringi.
53 e saíram dos túmulos. E, depois da ressurreição de Jesus, entraram em Jerusalém, a Cidade Santa, onde muitos viram essas pessoas.
54 Rom ami iye 100 nokorumu iyemu kinye, yu peya Jisas terimu mele tapu teko kanoko moloringi ami iyema kinye, enoni mai parambala tepa ulu lupe lupema wendo orumu kinye kanokolio eno paa mini ltekolio ningei, “I iyemu yu paimbo Gotenga Malo lepamo,” ningi.
54 O oficial do exército romano e os seus soldados, que estavam guardando Jesus, viram o terremoto e tudo o que aconteceu. Então ficaram com muito medo e disseram: — De fato, este homem era o Filho de Deus!
55 Ambo awini, Jisas unjo polopeyana kolorumu akuna tule teko kanoko angileringi. Oi kano amboma enonga pulu kombu Galili distrik tiye kolko Jisas lombili andoko liko tapondoko nokoko Jerusalem peya oringi amboma.
55 Algumas mulheres estavam ali, olhando de longe. Eram as que tinham acompanhado Jesus desde a Galileia e o haviam ajudado.
56 Enonga ambo te Makdala taun ambo Maria, te Jems kinye Josep kinye elonga anumu Maria, te iye Sebedinga malo talonga anumu.
56 Entre elas estavam Maria Madalena; Maria, a mãe de Tiago e de José; e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Ipupene, kombu kala tombai terimu kinye Arimatea taun iye kamako te, yunge imbi Josep, yu kape Jisas lombili andorumu iye te omba
57 Já era quase noite quando chegou da cidade de Arimateia um homem rico chamado José. Ele também era seguidor de Jesus.
58 Rom gavman iye nomi Pailat molorumuna pumbe, Jisasinga onomu na tiwi nimbe konge terimu kinye Pailateni yu onomu lipili nimbe ami iyemando nimbe mundurumuna liko tiringi.
58 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus. E Pilatos mandou que o entregassem a ele.
59 Pailateni manda nimu kinye Josep pumbe onomu lipe, maminye koinjo kake teni lipe kulupi torumu. Kulupi topalie
59 Então José pegou o corpo, enrolou num lençol novo de linho
60 kou anga koinjo te, Josep yu kolombo kinye akuna na ono teangei nimbe kou anga te wamopa noierimu kou angamunga tuku mepa pumbe noierimu. Noipelie kou anga kerepuluna kou awili te perelemarele omba pipi tipelie yu kelepa purumu.
60 e o colocou no seu próprio túmulo, que há pouco tempo havia sido cavado na rocha. Depois rolou uma grande pedra para fechar a entrada do túmulo e foi embora.
61 Makdala taun ambo Maria kinye Maria te kinye elo kou angamu lerimu kerepuluna nondoko yu onomu kou angana noirimu ulu kanoko moloringili.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente do túmulo.
62 Aku wali, otili koro molomolo wali Sabatemu ningo pilkolio kinye mele melema tumbirumbi tiringi kano walimu pora nimu kinye otilikondo Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Parisi iyema kinye, eno Rom gavman iye nomi Pailat molorumuna pungo liko maku toko angilkolio
62 No dia seguinte, isto é, o dia depois da sexta-feira, os chefes dos sacerdotes e os fariseus se reuniram com Pilatos
63 ningei, “Iye Awilimu, iye kanomu oi naa kolopa we molopalie imbomani paimbo ningo pilinge unguma kolo topa nimu kano iyemu Yu kolopolio wali yupoko omba pumbelo kinye makilipo koinjo molombo nimuna lino pilerimulu kani
63 e disseram: — Governador, nós lembramos que, quando ainda estava vivo, aquele mentiroso disse: “Depois de três dias eu serei ressuscitado.”
64 nuni ami iyemando kano iyemu olianga ono tenge kou angamu wali yupoko paa wamongo teko nokaio niwi. Naa nokonge wali yunge lombili andoli iyemani onomu ongo wapu liko meko pungolio yu makilipe koinjo molopa omba pumo ninge. Aku teko kolo toko ninge kinye yu oi paimbo nimo nengei nimbe kolo torumu ungumu mainyendopa, enoni imbomani yuni paimbo aku tepa temo nengei ningo kolo tonge ungumu paa olandopa pembalo,” ningi.
64 Portanto, mande vigiar bem o túmulo até o terceiro dia, para os discípulos dele não poderem roubar o corpo e depois dizerem ao povo que ele foi ressuscitado. Pois esta última mentira seria pior do que a primeira.
65 Pailateni Juda iye awilimando topondopa nimbei, “Aku lemo, ami iye mare liko meko pungo, iyemu ono tenge kombumu nokoko kondangei ningo mondoko, imbomani ono kombumu ulu te naa teangei ningo aulkemu enge nimbo pipi tiemili konopu lenge mele teaio,” nimu.
65 Então Pilatos disse: — Levem estes soldados com vocês e guardem o túmulo o melhor que puderem.
66 Aku tepa nimu ungu pilkolio ami iye mare liko meli pungo, imbo ono teringi kou angamu pipi tiringi koumu pape teko pele leko enonga imbimu akuna toko mondokolio, ami iyema akuna nokoko molangei ningo mondokolio eno puringi.
66 Eles foram, puseram um selo de segurança na pedra e deixaram os soldados ali, guardando o túmulo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.