Mateus 19
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVI
1 Jisasini aku tepa unguma nimbe pora tipelie, kombu Galili distrik tiye kolopa kombu Judia distrik pumbe no Jordan lembulupe nekondo purumu.
1 Tendo acabado de dizer essas coisas, Jesus saiu da Galiléia e foi para a região da Judéia, no outro lado do Jordão.
2 Kano kinye imbo awini yu lombili oringi wali yuni kuro torumu imboma tepa koinjo ltimu.
2 Grandes multidões o seguiam, e ele as curou ali.
3 Farisi iye mare yu molorumuna ongo yu ambele ungumu nimbelonje, nimbe kenjimbelonje manda manjipo pilemili ningo yu waliko pilkolio ningei, “Iye teni yu yunu pilipelie yunge ambomu kamukumu topa makorombalo wali manda tembalo molo aku tembalo kinye ungu mane te topa tangondombaloya?” ningi.
3 Alguns fariseus aproximaram-se dele para pô-lo à prova. E perguntaram-lhe: "É permitido ao homem divorciar-se de sua mulher por qualquer motivo? "
4 Yuni topondopa nimbei, “Goteni nimu ungu yunge bukuna moromo mele kanoko oi kambu naa tongeya? Oi pulu polopa, Goteni melema tepalie, yuni imbo tembaindo iyemu kinye ambomu kinye tepalie
4 Ele respondeu: "Vocês não leram que, no princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 nimbei,
5 e disse: ‘Por essa razão, o homem deixará pai e mãe e se unirá à sua mulher, e os dois se tornarão uma só carne’?
6 Goteni aku tepa nimu kala iye te ambo te limo kinye kangi tendekumu mele morombelena elo altoko talo mele naa morombele, elo imbo tendekumu mele morombele. Imbo tendekumu morombele kani Goteni ambo iye talo tendekumu molangili nimomunga eno imbo teni ambo iye talo lupe lupe teangili ungu naa neio,” nimu.
6 Assim, eles já não são dois, mas sim uma só carne. Portanto, o que Deus uniu, ninguém o separe".
7 Aku tepa nimu kinye enoni ningei, “Aku lemo Mosesini ungu mane te tirimumu ambe telka tirimuya? Mosesini nimbei,
7 Perguntaram eles: "Então, por que Moisés mandou dar uma certidão de divórcio à mulher e mandá-la embora? "
8 Jisasini nimbei, “Mosesini paimbo aku tepa nimu nalo eno kalambo naa ningo Goteni ambo iye talo popo tiko molongele mele ungu mane tirimumu liko tui tiko naa pileringi akumunga yuni aku teangei nimu. Nalo oi pulu polopa, Goteni melema kokele tepa wamorumu wali, ungu mane aku tepa te naa perimu kani
8 Jesus respondeu: "Moisés lhes permitiu divorciar-se de suas mulheres por causa da dureza de coração de vocês. Mas não foi assim desde o princípio.
9 nani eno i tepo nimbo tiro. Iye teni yunge oi ltimo ambomu iye te kinye wapu ulu kerinale naa tepili kamukumu topa makoropalie kelepa ambo te limo lemo aku iyemu yuni wapu ulu kerinale teremo,” nimu.
9 Eu lhes digo que todo aquele que se divorciar de sua mulher, exceto por imoralidade sexual, e se casar com outra mulher, estará cometendo adultério".
10 Yuni aku nimu ungu pilkolio yu lombili andoli iyemani yundo ningeindo, “Iye teni ambo limo kinye nuni nino mele aku teko molongele ulumu peremo lemo iye te ambo naa likanje paa,” ningi.
10 Os discípulos lhe disseram: "Se esta é a situação entre o homem e sua mulher, é melhor não casar".
11 Nalo Jisasini topondopa nimbei, “I ungu mane tiromu imbomani pali manda naa pilko linge. Goteni kanopa lipe engema timbelo imbo akuma kau manda tenge.
11 Jesus respondeu: "Nem todos têm condições de aceitar esta palavra; somente aqueles a quem isso é dado.
12 Iye mare anupilini meremele kinye amboma kinye tendekuna kopu teko peko ambiye angimbele enge te naa peremo. Iye mareni amboma kinye tendekuna naa peangei ningo iye marenga laka ltimele. Mareni enongano iye nomi king Gotenga iyema molopo yunge kongonoma kau tendamili ningo eno enongano mi leko ambo naa ltimele. I ungumu imbo pilko linge imbomani pilengei!” nimu.
12 Alguns são eunucos porque nasceram assim; outros foram feitos assim pelos homens; outros ainda se fizeram eunucos por causa do Reino dos céus. Quem puder aceitar isso, aceite".
13 Kano kinye imbomani enonga bakuluma Jisas yunge ki ola noipe Gote kinye enonga konge tendepili ningo yu molorumuna meko oringi. Nalo yu lombili andolimani iri toko imbomando naa meko waio ningi.
13 Depois trouxeram crianças a Jesus, para que lhes impusesse as mãos e orasse por elas. Mas os discípulos os repreendiam.
14 Molo ningi ulu kanopalie Jisasini nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo imbo talape akumu i bakuluma mele moromele kani enoni i bakuluma na morona wangei pipi tiko molo naa neio,” nimu.
14 Então disse Jesus: "Deixem vir a mim as crianças e não as impeçam; pois o Reino dos céus pertence aos que são semelhantes a elas".
15 Aku tepa nimbelie yuni bakuluma kondo kolopa yunge kimuni eno te te nimbe ola noipelie altopa aku kombu tiye kolopa purumu.
15 Depois de lhes impor as mãos, partiu dali.
16 Walite iye te Jisas molorumuna omba yundo walipe pilipelie nimbei, “Ungu Mane Tilimu, na ambe tepolio ulu pengamu tembo wali koinjo molopa kondopa kau puli ulu pulumu limboya?” nimu.
16 Eis que alguém se aproximou de Jesus e lhe perguntou: "Mestre, que farei de bom para ter a vida eterna? "
17 Jisasini yundo nimbei, “Nuni na ambe telka ulu pengamundo waliko piltinoya? Imbo tendekumu kau penga moromo. Nuni koinjo molopo kondopo kau puli ulu pulumu limbo konopu lenio lemo Gotenga ungu mane Mosesini yando nimbe tirimuma lombilko teko molowi,” nimu.
17 Respondeu-lhe Jesus: "Por que você me pergunta sobre o que é bom? Há somente um que é bom. Se você quer entrar na vida, obedeça aos mandamentos".
18 Iyemuni walipe pilipelie nimbei, “Te ungu manemando ninoya?” nimbe waltindirimu kinye Jisasini topondopa nimbei, “Imbo toko naa kondangei nimbe, ambo iye pulima molo iye ambo lilima imbo lupema kinye wapu ulu kerinale naa teangei nimbe, melema wapu naa liengei nimbe, imbomare kolo toko kot naa tendangei nimbe,
18 "Quais? ", perguntou ele. Jesus respondeu: " ‘Não matarás, não adulterarás, não furtarás, não darás falso testemunho,
19 aminyeli lanieli kinye teko kondoko ungu ninge mele pilko liko teko molangei nimbe, eno te te ningoni enongano konopu mondoko kondo kolko nokoromele mele aku tekola imboma konopu mondoko nokoko molangei nimbe, ungu mane akuma tirimu,” nimu.
19 honra teu pai e tua mãe’ e ‘amarás o teu próximo como a ti mesmo’".
20 Aku nimu ungu pilipelie kano kelo iyemuni nimbei, “Na aku ungu manema pali pilipo lipo tepo moro. Nalo ambele ulure molo ltemomu teamboya?” nimbe waltindirimu.
20 Disse-lhe o jovem: "A tudo isso tenho obedecido. O que me falta ainda? "
21 Jisasini yundo topondopa nimbei, “Na kamukumu iye tumbi nilimu molambo konopu lenio lemo nu pungo nunge mele noirinoma pali yolo liko kou mone lipungolio, kou mone linioma imbo koropa nolima moke teko tikolio na lombili owi. Maina melema aku tenio wali mulu kombuna nunge mele pengama lembalo,” nimu.
21 Jesus respondeu: "Se você quer ser perfeito, vá, venda os seus bens e dê o dinheiro aos pobres, e você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me".
22 Kano kelo iyemu mele paa awini noirimumunga Jisasini yundo aku nimu ungu pilipelie yu konopu umbuni terimuna anjo purumu.
22 Ouvindo isso, o jovem afastou-se triste, porque tinha muitas riquezas.
23 Aku terimu ulu kanopalie Jisasini yu lombili andolimando nimbei, “Gote iye nomi king molopa imboma nokoromo kombuna tuku pungeindo imbo kamakoma kongono paa mindili nongolio tuku punge.
23 Então Jesus disse aos discípulos: "Digo-lhes a verdade: Dificilmente um rico entrará no Reino dos céus.
24 Enondo altopo nimboi, kongi kamel kongi paa awili te nalo walipe kale aulkena pumbeindo mindili kelo nomba pumbelo. Nalo imbo kamakoma Gote iye nomi king molopa imboma nokoromo kombuna tuku pungeindo mindili paa awili nongo punge,” nimu.
24 E lhes digo ainda: é mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus".
25 Aku tepa nimu ungu pilkolio yu lombili andolima paa mini lteko makilkolio nendo yando ungu ningolio ningei, “Aku lemo, nari molopo kondomolo kombuna pumbeloya? Te molonje,” ningi.
25 Ao ouvirem isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: "Neste caso, quem pode ser salvo? "
26 Jisasini eno neme neme nimbe kanopalie nimbei, “Paimbo, imboma enongano manda molo nalo Goteni manda tendembalo. Gote yuni uluma pali manda teremo,” nimu.
26 Jesus olhou para eles e respondeu: "Para o homem é impossível, mas para Deus todas as coisas são possíveis".
27 Yuni aku nimu ungu pilipelie Pitani yundo nimbei, “Apa, lino kinye ambele ulure wendo ombaloya? Lino linonga melema pali tiye kolopo nu lombili oromolo kani ambele melema limoloya?” nimu.
27 Então Pedro lhe respondeu: "Nós deixamos tudo para seguir-te! Que será de nós? "
28 Jisasini nimbei, “Nani enondo i ungu paimbo nimbo tiro. Akilio Goteni melema pali koinjo pupili nimbelo kinye Iyemunga Malo au nimbe kondopalie yunge iye nomi king polona molopa imboma nokombalo kinye, eno na lombili andoromele iyema peya iye nomi king polo 12 akuna molkolio, Israel imbo manga pupu 12 nokonge.
28 Jesus lhes disse: "Digo-lhes a verdade: Por ocasião da regeneração de todas as coisas, quando o Filho do homem se assentar em seu trono glorioso, vocês que me seguiram também se assentarão em doze tronos, para julgar as doze tribos de Israel.
29 Na konopu mondoko nanga kongono tendengeindo enonga ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, lapali, bakuluma, poinyema akuma tiye koloringi imboma pali, aku tepa mele paa olandopa 100 likolio, koinjo molko kondoko kau puli ulu pulumu linge.
29 E todos os que tiverem deixado casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou campos, por minha causa, receberão cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Nalo kinye kiyendo moromele imbomanga awini pele akilio peyalime molonge. Kinye peyalime moromele imboma akilio imbo kiyendoma molonge,” nimbe Jisasini nimu.
30 Contudo, muitos primeiros serão últimos, e muitos últimos serão primeiros".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.