Mateus 18

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aku walimunga Jisas lombili andolimani yu molorumuna ongo yu waliko pilkolio ningei, “Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo imbomanga nari paa olandopa moromoya?” ningi.
1 Nati ana maramaim bai’ufununayah hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “Mar ana aiwobomaim yait i orot gagamin?”
2 Enoni waliko pileringi mele Jisasini pilipelie yu bakulu kelo te na morona owi nimbe eno moloringina mondopalie
2 Jesu kek kikimin eaf na nahimaim bat.
3 enondo nimbei, “Nani eno i tepo paimbo nimbo tiro. Eno konopu topele toko bakulu keloma mele naa molonge lemo Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo kombuna tuku paa manda naa punge.
3 Imaibo eo, “Anababatun a tur ao’owen, o yait ayawas men inabotabir inan iti kek gidigidih na’atube mar ana aiwobomaim boro men inarun.
4 Akumunga imbo teni na we imbomu molambo, nanga imbi te olandopa naa molopili nimbe i bakulu kelomu mele moromo imbomu yu Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo kombuna imbo imbi paa mololimu moromo.
4 Isan imih orot yait taiyuwin yare iti kek kikiminabe emamatar mar ana aiwobomaim i orot gagamin.
5 Imbo teni nanga imbi lepa i bakulumu mele lipe tapombalo kinye kano imbomuni aku ulu tembalomunga na lipe tapombalo,” nimu
5 “Naatu orot yait kek kikimin iti na’atube ayu wabu’umaim ana merar eyiy, i ayu au merar eyiy.
6 “Nalo imbo teni i bakulu kelomu mele na ipuki tirimo bakulu kelo te ulu kerima tepili nimbe toperope timbelomunga kano bakulu kelomu ipuki tirimo ulumu tiye kolopa na umbulu timo lemo bakulu kelomu oi toperope naa tipili kou paa awili te moko toko nomina lendeko yu kamukumu kolo pupili ningo pera tiko nomuna paa mainye mundulimalanje aku penga.
6 Baise orot yait iti kek kikimin ayu bitutumu eoraraf in bowabow kakafin esisinaf, gewasin nati orot i boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare na’atomatom namorob.
7 Na ipuki tirimele imboma kelko umbulu tiko tiye kolonge uluma ya maina ltemomunga ya i mai kombumu paa embambo nimbelo. Paimbo aku tepa uluma wendo ombalo nalo imbo teni nanga imbo te toperope timbelomunga kano imbomu na umbulu tipe anjo pumo lemo kano toperope timbelo imbomu mindili nomba paa molopa kenjimbelo.
7 “Tafaram i kakafin wanawanan run, imih nati sawaramaim sabuw bonawiyih bowabow kakafin tisisinaf. Sawar kakafih nati na’atube i boro hinamatar, baise orot yait biyanamaim iti sawar temamatar i boro kakafin anababatun nab.
8 Nunge ki te molo kimbo te ulu pulu keri te temo lemo aku kimu molo kimbomu kara leko ltewi. Nu koinjo mololiko kau punio kombuna ki te molo kimbo te naa angilepili punio wali aku penga. Nunge kimbo ki pali we angilipili tipe naa kumbulupe nomba, pepa kau pumbelo kombuna liko toko mundunge wali aku keri.
8 O yait uma o a nabonawiy kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun, saise a uma duboduboh inan ma’ama wanatowan inarun. Men basit a uma hai ubaramaim o biya etei itan wairaf wan itayen ta’arahi.
9 Molo nunge mongo te melte kanokolio liemboa konopu leko ulu pulu keri te tenio lemo aku mongomu akuko ltewi. Nu koinjo mololiko kau punio kombuna mongo te naa angilepili punio kinye aku penga. Mongo talo we angilepili nu tipe kombuna liko tuku mundunge kinye aku keri.
9 Naatu mata nuw kwanekwan kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun. Mata rounawat saise inan ma’ama wanatowan inarun, men basit mata ta’imon ana ubaramaim mata rou’abaka inan wairaf wan inayen na’arahi.
10 I bakulu keloma mele imbomanga te kanoko keri kanoko yu imbo kerimu ningo paa naa neio. Enonga nokoromele mulu kombuna enselema waliwalima Ara mulu kombuna moromona peya moromele kani aku ulu naa teaio.
10 “Abisa kusisinaf i inaso’ob men kek gidigidih inanuw furuwih, a tur ao’owen anayabin kek gidigidih hai tounamatar mar etei maramaim Tamai nan tebatabat.
11 Iyemunga Maloni imbo aulke loi leko molko kenjirimele imboma koropo lipo tapamboi nimbe orumu,” nimu.
11 Orot Natun nan ana’an i sabuw kasikasiyih bow baiyawasih isan na.
12 “Eno ambele konopu ltemeleya? Iye teni kongi sipsip 100 ari telka kinye, te maa toromona pulka, yuni sipsip 99 wema mai kembona molangei nimbe tiye kolopa pumbe, tendeku maa toromo sipsipimu kanopa limbei koroliko pulkaya?
12 “Orot ana bobaituw 100 hitama’am ta’imon takakasiy isan a not i mi’itube kwanotanot? Ana bobaituw 99 tihamiyen oyaw wan hitama, i tare tan ta’imon kakasiy tanuwih ai en?
13 Nani i ungu enondo paimbo nimbo tiro. We sipsip 99 maa naa toromoma konopu mondolka nalo sipsip tendekumu kanopa lipelie paa tono kolopa konopu mondolka.
13 Naatu ana bobaituw tatita’ur tabaib ana maramaim, a tur ao’owen ana for ta’imon isan boro tiyasisir men kafaita, men 99 isah ebiyasisir na’atube anayabin i men hikasiy.
14 Aku tepa enonga Lapa mulu kombuna moromomuni i bakulu keloma mele moromele imboma beambo naa nengei konopu ltemo,” nimu.
14 Imih ef ta’imon nati na’atube Tamat maramaim men ekokok boro ana kek kikimin ta nakasiy.
15 “Na lombili andolimanga angenu teni nu tepa kenjimo lemo nu pungo tepa kenjimbelo imbomu peya elongalo molkolio kano ulu pulu kerimu yuni nu kinye tembalo ulumu ningo tiwi. Nuni ninio ungumu tepa kenjimbelo angenani pilimo lemo angena kinye elo altoko popo tiko molongele.
15 “O taituwa ta wanawanamaim isa bowabow kakafin nasisinaf na’at wa’iwa’iramaim inan biyan ana kakafin matanamaim ini’obaiy. Inao fana nanonowar na’at i boro airi kwanitafen tutur.
16 Nalo nuni ninio ungumu yu tui timo lemo pele nuni i ungumu pora nipili kani tembo mele imbo mare kanoko molangei altopo nemboi ningolio, kanonge imbo talo molo yupoko liko angena molombalona meko ongo, aku imboma kanoko molangei angenando tendekuna molambili ningo altoko niwi. Kano kinye nuni tenio kinye angenani tembalo mele kano imbomani kanokolio imbo lupemando manda temane toko tinge.
16 Baise inao men nanonowar, orot ta’imon o rou’ab inabuwih bairi kwanan, saise o abisa’awat inao orot rou’ab boro sif hinaruboun. Buk Atamaninamaim hio na’atube.
17 Kano kinye yuni enonga ungumu kape tui timo lemo Kraistinga imbo talapemundo pungo ningo tiwi. Pele Kraistinga imbo talapemu kape angenani naa pilipe kamukumu tui timo lemo yu linonga angenu molo, yu tawendo molko konopu alowa naa teli imboma mele moromo lepamo imbi tieio.
17 Baise hinao men nanonowar na’at, basit ekaleisia matahimaim kwanakurereb kwanao, naatu ekaleisia hinao men nanowar na’at, basit kwanihamiy eteni orot na’atube nama o tax o’onayan na’atube nama.
18 Nani enondo i ungu muli muli nimbo tiro. Ya maina enoni uluma kinye imboma kinye molo ninge wali Goteni mulu kombuna tukundo molo nimbelo, enoni maina manda ningema Goteni mulu kombuna tukundo manda nimbelo.
18 “Anababatun a tur ao’owen, abisa iti tafaramamaim ku’a’uh maramaim boro ana’uh. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam maramaim boro anarufam.
19 Akumunga nani enondo ungu te peya nimbo tiro. Enonga imbo taloni ya maina i tepo konge teambili ningo panjingele lemo eloni konge tengele mele mulu kombuna moromo Arani elonga nimbe aku tepa tendembalo.
19 “Iban ao maiye, orot rou’ab iti tafaramamaim abisa isan hairi hibasit tefefeyan, Tamai maramaim boro isah nasinaf.
20 Imbo koltalo, talo molo yupoko, na enonga Awilimu imbi leko waliko pilko, peya kopu tepo moromolo konopu leko maku toko moromelemanga na eno kinye moromolona konge tenge mele Ara yuni aku ulu enonga tendembalo,” nimu.
20 Orot rou’ab o tounu ayu wabu’umaim tekuku’ay, ayu i nati wanawanahimaim bairi.”
21 Jisasini imbo teko kenjirimelemando ungu mane aku tepa tirimu kinye yu molorumuna Pita nondopa ombalie yu walipe pilipelie nimbei, “Awilimu, nanga angenu teni na wali ambe tepa tepa kenjimbelo kinye nani we tiye kolomboya? Wali ki te yupoko pakera yuni tembalo mele tiye kolopo we molopolio ki talo tipemunga pundu topili nimbo kinye mandaya?” nimu.
21 Imaibo Peter na Jesu biyan tit ibatiy, “Regah, ayu taiu isau mar etei bowabow kakafih nasisinaf mar boro bai’ab ana kakafih ana notawiyen? Ana kakafih ana notawiyen nayen seven nanatabir?”
22 Jisasini topondopa nimbei, “Nani wali ki te yupoko pakera kau yuni nu tepa kenjimbelo kinye yuni tembaloma tiye kolko altoko pilko naa molowi ungu naa nio. Wali 70 X 7 yuni nu tepa kenjimbelo walima pali tiye kolko yu tepili ningo we molowi nio.
22 Jesu iya’afut eo, “Men seven, baise mar etei 70 tafanamaim seven auman.
23 Akumunga Gote iye nomi kingimu molopa imboma nokoromo akumu i tepa mele: Walite iye nomi king teni yunge kongono nokondoringi kendemandema kinye pundu angilerimuma kinye tepo wamopolio pundu tangei nembo nimu.
23 “Anayabin aiwob maramaim ana itinin i aiwob orot ana akir wairafih hai bowabow nunutitiy na’atube.
24 Aku tepa nimu kinye kingimuni kou 10,000,000 kina mele oi pundu angilerimu iye te kumbe leko yu molorumuna meko oringi.
24 Nuteteyan ana bowabow busuruf ana veya aiwob orot kabay million na’atube orot ta bai ma bowabow hibai hina hirun.
25 Nalo yu manda aku kou pundumu tombalo aulke te paa naa lerimuna kingimuni yunge kongono imbomarendo nimbei, “Manda, i iyemu kinye yunge ambo bakuluma kinye yunge melema pali kinye maket teko kou mone likolio koumu ongo pundu tondangei,” nimu.
25 Naatu nati akir wairafin aiwob orot ana kabay wan yin isan aurin men karam. Imih aiwob orot iuwih orot aawan, natunatun naatu ana sawar etei hitabow hitan sabuw afa hitatobon hai akir wairafihimih hitabow, saise nati kabayamaim aiwob orot ana kabay wan tab isan eo.
26 Aku nimu ungu pilipelie kendemandemu iye nomimunga kumbekerena komongo topa pondopa tamalu pepa konge tepalie nimbei, “Nuni na kondo kolko we nokoko molowi. Nunge pundu waye tombo,” nimu.
26 “Baise akir wairafin aiwob orot nanamaim sun yowen fefeyan eo, ‘Regah a kokok yate nanub naatu ayu boro ana sinaftobon a sawar etei wah anayow anit.’
27 Manda naa tombalo konopu lepalie iye nomimuni yunge kendemandemu paa kondo kolopa yu kendemandemu kinye pundu angilerimuma waye yu tepili, altoko pundu naa tani, nimbe kamukumu tiye kolopa iyemu ka naa tipe we puwi nimu.
27 Aiwob orot ana akir wairafin itin yan baban naatu ana kabay wan yin isan auman ibagun naatu iu tit ana ubar in.
28 Nalo ka naa toli kendemande kanomu yu pena pumbe kendemande te yunge kou 100 kina mele tirimumu kanopalie, yu pumbe yunge nomina ambolopa elkele akupelie nanga kou tiru kanomu pundu towi nimu.
28 “Baise nati akir wairafin tit in naatu ana kabay bai’abamo bowayan turan biyanamaim bai ma’am biyan tit, eof sikan bai eo, ‘Au kabay o biya inu’in boun wan inay initu.’
29 Aku terimu kinye yuni tombai terimu iyemu yunge kumbekerena komongo topa pondopa tamalu pepa konge tepalie nimbei, “Nuni na kondo kolko we nokoko molowi. Nani nunge pundu pali tombo,” nimu.
29 “Bow turan orot nanamaim sun yowen ifefeyan eo, ‘Yate nanub mar kafai ayu boro a kabay wan anay anit.’
30 Nalo kendemande lupemuni molo, paa i teli pundu tani nimbelie nu ka ulkena pekolio pundu toko pora tiko wendo wani nimbe yu ka tipe ka ulkena panjirimu.
30 “Baise orot men kok boro turan fanan tanowar, imih bai furisiman itih hibai hin dibur bar hiya’ariy. Naatu orot turan iu, ‘Iti’imaim inama au kabay wan inay initu imaibo inatit.’
31 Yuni aku ulu terimuna kendemande wemani kanokolio eno konopu keri panjiko pungo enonga iye nomimundo kendemande iye talo teringilina kanoringi ulumu pungo ningo tiringi.
31 Akir wairafih afa iti sawar matar hi’itin men hiyasisir, imih hin abisa’awat himamatar isan aiwob orot ana tur hiowen.
32 Kano kinye iye nomimuni aku ningi ungu pilipelie kendemande yunge pundu naa toko we puwi nimu kendemande kanomu welea owi nimbelie yundo nimbei, “Kendemande kerimu, nuni na enge ningo konge teniona nu na kinye pundu paa awili tepa angilerimumu yu tepili, naa towi nimbolio we tiye kolondu kanomu.
32 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafin eaf na iu eo, ‘O i anababatun orot kakaf. Ayu au kabay gagamin maiyow o biyamaim ma’am i asafam, anayabin ayu ifefeyanu.
33 Altopo nani nu we kondo kolondu mele nuni aku teko nunge kongono tendeku iyemu ambe telka kondo naa kolonioya?” nimu.
33 Gewasin bow tura itakabibir o akakabibiri na’atube.’
34 Iye nomimuni yu mumindili kolopalie yu mindili nopili nimbe ka ulke nokoringi iyema yu lipe tirimu. Kingimuni nimbei, “Nu mindili nongolio pundu tani. Oi pundu pali toko pora tikolio pele kau wendo wani. Oi molo,” nimu.
34 Aiwob orot yan so’ar tatabir ana dibur kaifenayah iuwih hifatum dibur hiya’ariy naatu iu, ‘Iti’imaim inama’am au kabay wan inay initu imaibo inatit.’”
35 Aku tepa mele enoni angenali kinye ulu keri tendilima tiye naa kolonge lemo mulu kombuna moromo Lapani eno kinye aku ulu kala tembalo,” nimu.
35 “Ef ta’imon ayu Tamai maramaim kwa ta’ita’imon isa boro iti na’atube nasinaf, o yait taituwa ana kakafin men dogor tutufin etei inanotanotawiy na’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.