Marcos 9
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs VC
1 Aku ungu nilipe pumbelie wali, yunge kitipi kanoli iyemando nimbei, “Nani enondo paimbo nio. Eno i angimele imbomanga mare oi naa kololi we molkolio Gotenga imboma nokoromo ulumunga enge awilimu wendo ombalona kanonge,” nimu.
1 E dizia-lhes: Em verdade vos digo: dos que aqui se acham, alguns há que não experimentarão a morte, enquanto não virem chegar o Reino de Deus com poder.
2 Altopa wali kite talo pakera omba pupili, Jisasini Pita, Jems kinye Jon poko lipe waye mulu kembo awili tenga meli pala purumu. Enongano molko kanoringi wali, Jisasinga kangina ulu te lupe terimu.
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo a Pedro, Tiago e João, e conduziu-os a sós a um alto monte. E
3 Yunge wale pakoli pakorumu kanoma mini mana tepa kake tepa wendo orumu. Aku kake terimumu, ya mai kombuna mainye imbo teni kulumie toko kake tendenge mele kape molo.
3 transfigurou-se diante deles. Suas vestes tornaram-se resplandecentes e de uma brancura tal, que nenhum lavadeiro sobre a terra as pode fazer assim tão brancas.
4 Kano wali, kitipi kanoli iye kano pokoni kanoringi wali, Elaija kinye Moses talo Jisas kinye ungu ningo angileringili.
4 Apareceram-lhes Elias e Moisés, e falavam com Jesus.
5 — ausente —
5 Pedro tomou a palavra: Mestre, é bom para nós estarmos aqui; faremos três tendas: uma para ti, outra para Moisés e outra para Elias.
6 — ausente —
6 Com efeito, não sabia o que falava, porque estavam sobremaneira atemorizados.
7 Kano wali orumuna maa torumuna piru nimbe kupe te wendo ombalie, iye kano poko lipe aku torumu wali ungu te kupena wendo omba nimbei, “Imu lemo Nanga malo. Nani yu konopu mondoro. Yunge nimbelo ungumu pileio,” nimu.
7 Formou-se então uma nuvem que os encobriu com a sua sombra; e da nuvem veio uma voz: Este é o meu Filho muito amado; ouvi-o.
8 Kano wali kupemu purumuna maa torumu kinye kitipi kanoli iye kano pokoni kulekule kanoringi wali imbo te lupe naa kanoringi. Nalo Jisas kau eno kinye angilerimuna kanoringi.
8 E olhando eles logo em derredor, já não viram ninguém, senão só a Jesus com eles.
9 Kelko mulu kembo kanona mainye ongei oringi wali Jisasini yunge kitipi kanoli iye pokondo enge nimbe nimbei, “Eno kanonge ulumu, imbo tendo anjo naa ningo tieio. Nalo altopo na Iyemunga Malo kolopolio makilimbo, aku wali pele ningo tieio,” nimu.
9 Ao descerem do monte, proibiu-lhes Jesus que contassem a quem quer que fosse o que tinham visto, até que o Filho do homem houvesse ressurgido dos mortos.
10 Aku wali iye kano poko yunge nimu ungumu ee ningo pilko lombileringi. Nalo enonga nendo yando ungu walipe pileli tenga toropo tongei liko anjikolio ningei, “Kolopo makilimbo nimo ungumu ambele ulumundo nimonje,” ningi.
10 E guardaram esta recomendação consigo, perguntando entre si o que significaria: Ser ressuscitado dentre os mortos.
11 Aku teko ningolio kinye, Jisas waliko pilkolio ningei, “Ambe telka mane ungu pimele ungu imbo iyemani Elaija kumbe lepa ombalo, Gotenga malo akilio lepa ombalo ningiya?” ningi.
11 Depois lhe perguntaram: Por que dizem os fariseus e os escribas que primeiro deve voltar Elias?
12 Jisasini topondopa nimbei, “Paimbo, Elaija kumbe lepa omba nanga uluma pali tumbi tipe noimbeindo ombalo nimele. Nalo liko manjeio! Na Iyemunga Malo mindili pulumu nombo kinye Israel imbomani na umbulu tinge unguma ambe telka oi toko panjiringiya?
12 Respondeu-lhes: Elias deve voltar primeiro e restabelecer tudo em ordem. Como então está escrito acerca do Filho do homem que deve padecer muito e ser desprezado?
13 Nani enondo paimbo nio, iyemuni Gotenga nimbe munduli ungu nimu iye Elaija none tepa oi orumu. Oi bukuna toko panjiringi mele, imbomani yu mindili liko tiko temolo konopu leringi uluma teringi,” nimu.
13 Mas digo-vos que também Elias já voltou e fizeram-lhe sofrer tudo quanto quiseram, como está escrito dele.
14 Jisas kinye yunge kitipi kanoli iye kano poko mulu kembona mainye ongo kanoringi wali imbo pulumuni Jisas yunge yando mondopa purumu kitipi kanoli iye kanoma liko makai tendeko angileringi. Mane ungu pimele ungu imbo iyemareni yunge kitipi kanoli iyema kinye ungu melenale teko angileringina kanoringi.
14 Depois, aproximando-se dos discípulos, viu ao redor deles grande multidão, e os escribas a discutir com eles.
15 Aku imbomani Jisas kanokolio wali mini ltekolio mu ningo Jisas yu angilerimuna ongo yu panjiko ltingi.
15 Todo aquele povo, vendo de surpresa Jesus, acorreu a ele para saudá-lo.
16 Kano wali Jisas yunge kitipi kanoli iyemando nimbei, “Eno ambe telka mane ungu pimele ungu imbo iyema kinye ungu melenale teremeleya,” nimu.
16 Ele lhes perguntou: Que estais discutindo com eles?
17 Imbo pulumu angileringimanga iye te angilipelie Jisasindo nimbei, “Ungu imbo iyemuya, nani nanga malo ungulumu kuro keri wangorumu wali ungulumu ungu naa nimo akumu nuni teko koinjo ltindeni nimbo mepo oro.
17 Respondeu um homem dentre a multidão: Mestre, eu te trouxe meu filho, que tem um espírito mudo.
18 Wali mare, kuro kerimuni ungulumu ambolopa lipe yu maina mainye mikiripe mundurumo. Aku teremo kinye ungulumu apupu talo topa lipe ai polopa ungu nengerepu ltimu. Aku teremo wali, ungulumu yunge kangimu undukana tondolo lipe, lipe enge tirimo. Nunge kitipi kanoli iyema walipo pilipolio kuro kerimu makoroko mundeio nindu, nalo aku iyemani manda naa tendenge,” nimu.
18 Este, onde quer que o apanhe, lança-o por terra e ele espuma, range os dentes e fica endurecido. Roguei a teus discípulos que o expelissem, mas não o puderam.
19 Kano tepa nimu wali, Jisasini imbomando iri topa nimbei, “Eno imbo ipuki alaye naa pelima, ambe tepa walinga na eno kinye molopo eno enge tiemboi ningo teremeleya! Ungulumu meko waio,” nimu.
19 Respondeu-lhes Jesus: Ó geração incrédula, até quando estarei convosco? Até quando vos hei de aturar? Trazei-mo cá!
20 Ungulumu Jisas molorumuna meko oringi. Kuro kerimuni Jisas yu kanopa nendo lepalie wali, ungulu kanomu topa konopu naa ltenderimu. Aku kinye maina mainye pindu nimbelie nimumuni kerena apupu topa pewe torumu.
20 Eles lho trouxeram. Assim que o menino avistou Jesus, o espírito o agitou fortemente. Caiu por terra e revolvia-se espumando.
21 Jisasini aku ulu kanopalie wali, ungulumunga lapando walipe pilipelie nimbei, “Tewali i ulumu pulu polorumuya?” nimu.
21 Jesus perguntou ao pai: Há quanto tempo lhe acontece isto? Desde a infância, respondeu-lhe.
22 Wali awini ungulumu topa tipena tuku kalopa nomanga topa tuku mundupelie topa kondombai teremo. Nalo, nuni ulte manda tenio lemo, lino kondo kolko tapowi,” nimu.
22 E o tem lançado muitas vezes ao fogo e à água, para o matar. Se tu, porém, podes alguma coisa, ajuda-nos, compadece-te de nós!
23 Jisasini lapando nimbei, “Manda tembonje ninoya? Imbo ipuki timbelomuni ulu palima manda tembalo,” nimu.
23 Disse-lhe Jesus: Se podes alguma coisa!... Tudo é possível ao que crê.
24 Aku ungumu nimbe nendo lerimu wali, lapani enge nimbelie nimbei, “Na ipuki tiembo! Ipuki tiro ulumu teko enge tindiwi,” nimu.
24 Imediatamente exclamou o pai do menino: Creio! Vem em socorro à minha falta de fé!
25 Imbo pulumu eke lepa meliko nondoko nondoko oringina kanopalie wali Jisasini kuro kerimu iri topa nimbei, “Nu komu tili ungu naa nili kuromu, nani nundo nio, ungulumunga wendo ongo pa. Altoko yu wangoko naa molowi,” nimu.
25 Vendo Jesus que o povo afluía, intimou o espírito imundo e disse-lhe: Espírito mudo e surdo, eu te ordeno: sai deste menino e não tornes a entrar nele.
26 Pilipelie kuro kerimuni are kerire nimbelie ungulumu keri tepa topalie wendo orumu. Kano terimu wali ungulumu maina mainye imbo ono melemu lerimuna kanokolio imbo palini ningei, “Yu kolomo,” ningi.
26 E, gritando e maltratando-o extremamente, saiu. O menino ficou como morto, de modo que muitos diziam: Morreu...
27 Nalo Jisasini yunge ki ambolopalie ungulumu tapopa ola ltimu wali ungulu kanomu ola angilerimu.
27 Jesus, porém, tomando-o pela mão, ergueu-o e ele levantou-se.
28 Altopa Jisas ulkendo purumu wali yunge kitipi kanoli iyemani Jisas kinye enongano molko waliko pilkolio ningei, “Ambe telka linoni kuro kerimu makoropo naa mundurumoloya?” ningi.
28 Depois de entrar em casa, os seus discípulos perguntaram-lhe em particular: Por que não pudemos nós expeli-lo?
29 Jisasini topondopa nimbei, “Aku melemu Gote kinye konge tengemuni kau makoroko mundunge,” nimu.
29 Ele disse-lhes: Esta espécie de demônios não se pode expulsar senão pela oração.
30 Jisas kinye yunge kitipi kanoli iye kanoma aku kombumu tiye kolko Galili nimbe kombu tenga tuku puringi. Imbo teni yu molombai purumu kombumu naa kanongei konopu lepa pumbelie wali
30 Tendo partido dali, atravessaram a Galiléia. Não queria, porém, que ninguém o soubesse.
31 Jisasini yunge kitipi kanoli iyema kau ungu mane tipelie nimbei, “Na Iyemunga Malo opa pule iyemanga kindo tinge. Aku wali, aku iyemani na tongena kolopolio nalo wali yupoko tipemunga makilipo koinjo molombo,” nimu.
31 E ensinava os seus discípulos: O Filho do homem será entregue nas mãos dos homens, e matá-lo-ão; e ressuscitará três dias depois de sua morte.
32 Nalo yunge nimu ungu pilko tundukolio naa liko manjiringi. Aku tekolio, yu altoko nendo waliko piliwinga, eno pipili koloringi.
32 Mas não entendiam estas palavras; e tinham medo de lho perguntar.
33 Jisas kinye yunge kitipi kanoli iye kanoma Kaperneam kombu wendo oringi. Akuna yunge ulke tuku pungo molkolio Jisasini yunge kitipi kanoli iyema walipe pilipelie nimbei, “Eno aulke pulena ungu ambelemunga ungu melenale teliko ongeya?” nimu.
33 Em seguida, voltaram para Cafarnaum. Quando já estava em casa, Jesus perguntou-lhes: De que faláveis pelo caminho?
34 Nalo enoni nari kamako molombaloya ningo ungu mele nale teliko ongolio Jisasinga walipe pilerimu ungumu pilkolio ungu naa ningi.
34 Mas eles calaram-se, porque pelo caminho haviam discutido entre si qual deles seria o maior.
35 Kano wali, Jisas mainye molopalie yunge kitipi kanoli iye 12 kano pokondo waio nimbelie nimbei, “Imbo narireni yu kiyendo molamboi konopu lembalo, aku imbomu lemo yu peyalime molopalie imbo palinga kongono imbomu molopili,” nimu.
35 Sentando-se, chamou os Doze e disse-lhes: Se alguém quer ser o primeiro, seja o último de todos e o servo de todos.
36 Kanongei nimbe Jisas yuni bakulu kelo te lipelie eno angileringina angilipili nimu. Aku bakulumu kangulupe lipelie yunge kitipi kanoli iyemando nimbei,
36 E tomando um menino, colocou-o no meio deles; abraçou-o e disse-lhes:
37 “Imbo narireni nanga imbina bakulu kelo i teli te panjipe limo lemo, aku na panjipe ltimo. Imbo narireni na panjipe limo lemo, aku na kau panjipe naa ltimo nalo na lipe mundurumu iye awilimu kape ilto waye panjipe ltimo,” nimu.
37 Todo o que recebe um destes meninos em meu nome, a mim é que recebe; e todo o que recebe a mim, não me recebe, mas aquele que me enviou.
38 Aku tepa nimu wali, Jononi Jisasindo nimbei, “Ungu imbo iyemuya, linoni iye teni Jisas nunge imbina kuro kerima makoropa mundurumuna kanomolo. Aku wali, aku iyemu lino kinye tapu topa naa andorumu akumunga linoni aku tereno ulumu kelewi nimbo, molo nimolo,” nimu.
38 João disse-lhe: Mestre, vimos alguém, que não nos segue, expulsar demônios em teu nome, e lho proibimos.
39 Aku tepa nimu wali, Jisasini nimbei, “Enoni aku iyemundo molo ningo kelewi ungu naa neio. Imbo teni nanga imbina ulu wengendeli te tepalie, altopa nanga ungu kerima naa nindimbelo.
39 Jesus, porém, disse-lhe: Não lho proibais, porque não há ninguém que faça um prodígio em meu nome e em seguida possa falar mal de mim.
40 Pileio! Imbo te lino kinye opa pule naa tombalomu lemo, aku linonga imbomu.
40 Pois quem não é contra nós, é a nosso favor.
41 Nani enondo ungu kamukumu nio. Imbo teni eno nanga imboma molonge ulu kanopalie wali nanga imbina no kolopa timo lemo paimbo aku imbomunga tembalo ulumu pundu topa Goteni mele tipe kalolimu awilimu timbelona limbelo,” nimu.
41 E quem vos der de beber um copo de água porque sois de Cristo, digo-vos em verdade: não perderá a sua recompensa.
42 “Imbo teni na ipuki tirimo bakulu kelo teni ulu kerima tepili nimbe toperope timo lemo aku ulu oi naa teli yunge nomina kou muluwele kangore moko tokolio nomu kutana toko mainye mundunge, aku paa penga.
42 Mas todo o que fizer cair no pecado a um destes pequeninos que crêem em mim, melhor lhe fora que uma pedra de moinho lhe fosse posta ao pescoço e o lançassem ao mar!
43 Nunge kimuni ulu pulu keri te tenio lemo aku tembalo kimu karu leko ltewi. Ki kalalendomu angili nu koinjo mololi ulumu linio lemo aku penga. Nalo ki peya talo angili tipe kombuna punio lemo, aku paa keri lepamo.
43 Se a tua mão for para ti ocasião de queda, corta-a; melhor te é entrares na vida aleijado do que, tendo duas mãos, ires para a geena, para o fogo inextinguível
44 Neya aku tipe kombuna tuku korowa imbo noromelema naa koromele. Aku tipe imbo noromomu kape walite naa kumburumo.
44 {onde o seu verme não morre e o fogo não se apaga}.
45 Nunge kimbomuni ulu pulu keri te tenio lemo, aku tembalo kimbomu karu leko ltewi. Nu kimbo ekondo kalalendo angili koinjo mololi ulumu linio lemo, aku penga lepamo. Nalo kimbo peya talo angili nu tipe kombuna toko mundunge lemo, aku paa keri lepamo.
45 Se o teu pé for para ti ocasião de queda, corta-o fora; melhor te é entrares coxo na vida eterna do que, tendo dois pés, seres lançado à geena do fogo inextinguível
46 Neya aku tipe kombuna tuku korowa imbo noromelema naa koromele. Aku tipe imbo noromomu kape walite naa kumburumo.
46 {onde o seu verme não morre e o fogo não se apaga}.
47 Nunge mongomuni ulu pulu keri te tenio lemo, aku tembalo mongomu akuko ltewi. Gotenga molopa kondoli kombu mongo tendekumu kau angilipili tuku punio lemo, aku penga lepamo. Nalo mongo peya talo angili tipe kombuna toko mundunge lemo, aku paa keri.
47 Se o teu olho for para ti ocasião de queda, arranca-o; melhor te é entrares com um olho de menos no Reino de Deus do que, tendo dois olhos, seres lançado à geena do fogo,
48 Neya aku tipe kombuna tuku korowa imbo noromelema naa koromele. Aku tipe imbo noromomu kape walite naa kumburumo.
48 onde o seu verme não morre e o fogo não se apaga.
49 Imbomani Gote popo toko kaltomele melema tingeindo Goteni langi kake telima kanopili ningo api kuta mundukolio tirimele. Api kuta mele tipeni imbo pali molongena wendo ombalo.
49 Porque todo homem será salgado pelo fogo.
50 Kutamu penga, nalo yu tingo naa temo lemo tingo tepili ningo ulu te manda teremeleya? Eno api kuta mele tingo tepili molkolio enonga imunana konopu tendekuna pupili taka liko molaio,” nimu.
50 O sal é uma boa coisa; mas se ele se tornar insípido, com que lhe restituireis o sabor? Tende sal em vós e vivei em paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.