Marcos 13

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jisas Gotenga ulke tempelemu tiye kolopa purumu wali yunge kitipi kanoli iye teni yundo nimbei, “Ungu imbo iyemu, kou pengama kinye tempel ulke awi kangomu kandonoya?” nimu.
1 Jesu Tafaror Bar bihamiy ana veya, ana bai’ufununayah orot ta eo, “Bai’obaiyenayan kwi’itin! Kabay gewagewasin maiyow naatu bar hiwowowab ana’itin gewasin maiyow.”
2 Jisasini topondopa nimbei, “Nuni ulke tempel awili i kangomu kandonoya? I kandono koumanga tendekure alaye neya tepa apu topa naa lembalo. Palima talaye tiko mainye mundunge,” nimu.
2 Jesu iya’afut eo, “Iti bar gagamin kwi’i’itin boro men kafa’imo kabay ta ana efanamaim kwana’itinimih, etei boro nihururuw nara’iy nasawar.”
3 Jisas kano Gotenga ulke tempelemunga nekondo Oliv nimbe mulu kembo tenga pumbe molorumu wali Pita, Jems, Jon, Andru poko Jisas yu molorumuna enongano pungo molkolio ungu te mainye munduko waliko pilkolio ningei,
3 Jesu yen in Olive Oyaw tafan Tafaror Bar batabat rounane imaim mare ma’am basit Peter, James, John naatu Andrew wa’iwa’iramaim hina biyan hitit,
4 “Neya aku nino uluma te wali wendo ombaloya? Te ulumani aku waimu kinye nondopa wendo oromo nimbe lino kuliene lipe ondombaloya?” ningi.
4 hibatiy, “Kuo anowar mar boro biy iti sawar hinamatar? Naatu ina’inanen boro abisa ni’obaiyi ana so’ob veya ina ebiyubin.”
5 Aku teko ningi wali, Jisasini iye kano pokondo nimbei, “Eno imbo teni kolo topa timbelo kani mongo lepili wamongo kane kane angileio.
5 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Mata toniwa’an men yait ta nan nikubibiruwimih.
6 Imbo pulumuni nanga imbi liko anekale teko ongolio ningei, ‘na Kraist oro’, ningolio kinye imbo pulumu kolo toko tinge.
6 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu’uban iti!’ Naatu moumurih maiyow boro hinanawiyih hai ef hinasair.
7 Imunga eno molonge malio nondoko opa tengena loi ele unguma pilinge. Kelko kombu anjikondo marenga opa teremele ningo ungu temanema tonge aku unguma pilkolio pipili naa kolaio. Paimbo, aku tepa uluma paa wendo ombalo, nalo peyalime waimu welea wendo naa ombalo.
7 Baiyow nidun iti yubinamaim o ef yokamaim kwananonowar men kwanabir, sawar iti na’atube boro hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i natit.
8 Kombu awinini nendo yando angilko alowa teko opa tenge. Kombu marenga parambala tepa engele awini lembalo, nalo aku uluma lemo wai kerimu kokele ombaimunga oi kumbe lepa mindili noli ulumu pulu mondombalo.
8 Tafaram ta boro namisir tafaram ta hairi hiniyow, aiwob ta boro aiwob ta hairi hiniyow. Nati’imaim iriyoy tafaram etei boro nab, naatu baimar kakafin boro namatar. Iti sawar hinamamatar i babin taubumih kek ebobotukwar na’atube.
9 Eno lemo paa wamongo kane kane angileio. Imbomani eno ambolko liko kotena meko punge. Aku tekolio eno nombeya ulke malio meli tuku pungolio koipeni pupu tonge. Aku wali imbomani nanga imbimunga kau nindikolio eno kombu nokoromele iyemanga kinye king iye awilimanga kumbekerena kot pilengei ningo meli pungo anjinge kinye enoni nanga ungu tukumemu imboma ningo tinge.
9 Kwa i kwanakaifi gewas mata toniwa’an, kwa boro hinafatumi naatu hinabuwi kwanan baibabatiyi isan, Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi, bonawiyenayah hai ukwarih naatu aiwob nahimaim kwanabat ayu wabu’umaim tur Gewasin hai tur kwana’owen.
10 Pileio! Oi Gotenga ungu tukumemu kombu palinga ambolko mandoko paa ningo tiengei. Aku tenge wali, pele peyalime waimu wendo ombalo.
10 Baise wan tur gewasin tafaram wanawanan sabuw etei isah kwanabinan.
11 Eno ambolko liko kotena meko punge wali, eno ambele ungu nimolonje ningo konopu umbuni naa leaio. Aku wali eno ungu ninge waimu wendo ombalo wali enonga ungu mare naa ninge, nalo Mini Kake Telimu kinye lepalie wendo ombalomuni ungu aku da konopuna neio nimbelo ungu mare neio.
11 Naatu hinafatumi baibabatiy isan kwananan men tur isan kwaniyababan kwanabirumih, tur o ana veya abisa a notamaim etitit i kwanao, anayabin men kwa kwao’omih, baise Anun Kakafiyin.
12 Aku waimunga iyemani enonga angenupili yokoli tendekuma opa pule iyemanga kindo tiko toko kondangei ninge. Aku kinye lapalini enonga bakuluma aku ulu tenge. Bakulumani enonga anupili lapali kinye opa pule tonge. Aku tekolio wali, enonga anupili lapali toko kondangei ningo iye marenga kindo tinge.
12 “Oro’orot boro taiyuwih taituwah babah hinao hinamorob, regaregah boro natunatuh babah hinao hinamorob, kek boro hinitafasar hinah tamah babah hinao hinamorob.
13 Eno nanga imboma molongemunga imbo palini eno tamili konopu leko mumindili kolonge. Nalo imbo narireni enge nimbe angilipe peyalime waimunga wendo pumbelo, da imbomu Goteni tukundo lipe tepa limbelo.”
13 Sabuw etei boro hinifa’ifa’i anayabin ayu isou, baise orot yait nabatabatkikin yomaninamaim boro yawas nab.
14 “Imboma tepa tombai mele paa pipili teli keri kangore ombalomu Gotenga ulke tempelena tuku naa angilipili konopu lenge kanona omba angilimbelo kinye enoni kanonge. Aku tembalo wali nanga imbo mare Judia kombu tuku molonge akuma lemo kowa lkiko lama mulu kembomanga pala pangei. (I ungumunga pulumu, nu kambu toko pilko imboreni wamongo liko manjiwi.)
14 “Gurugurusen ana sawar itinin birubir kakafin marasika nati’imaim men batabat boro nabatabat kwana’i’itin ana veya, sabuw iyab Judea tema’am boro hinabihir hin oyawamaim hinatit, o yait kubiyab iti tur anayabin i naso’ob.
15 Aku wali, ulke tulepena ola angilimbelo imbomu kelepa ulke tukundo pumbe walkumo naa mepili.
15 Orot yait ana bar afe’en ema’am men narubir o nare ana bar wanawanan narun ana sawar nabow.
16 Kelepa imbo te poinyena angilimbelomu altopa anjo pumbe yunge wale pakolimu naa lipili.
16 Orot yait ma masaw ebob men namatabir bar ana faifuw nabaimih,
17 Apa! Ambo bakulu keri teko molongema kinye bakulu ame tiko molonge ambomanga neya aku wai paa kerimu wendo ombalowa!
17 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu kek tibitotomanen boro yababan gagamin maiyow hinab!
18 Aku tembalomunga Gotendo konge ningolio neya aku waimu lemo lo kombu kinye naa wendo opili neiowa!
18 Kwanayoyoban saise iti sawar men yakukur ana veya namatar.
19 Paimbo aku tepa ulumu oi Goteni mulu mai talo pulu polopa terimu aku waina winjo aku tepa ulte kape naa wendo orumu. Kinye kape aku tepa ulumu naa wendo oromo. Altopa kape aku tepa ulumu wendo naa ombalo nalo neya aku waina wendo ombalo ulumu paa kerimuwa!
19 Anayabin iti bai’akir kakafin boun emamatar i aneika God tafaram bimatar iti na’atube men matar naatu boro men namatar maiye.
20 Nalo Gote Iye Awilimuni aku waimu tepa ponjimbelo. Yuni aku ulu naa telkanje, aku imbo te naa molko pali beambo nilimala. Nalo kelepa yuni yunge imbi topo ltiu imboma nimbelie kinye aku waimu tepa ponjindimbelo.
20 Baise Regah nati veya men tayayakabum na’at, sabuw boro men yawas hitab, baise i ana sabuw rurubiniyih isah iti veya yakabum.
21 Neya aku wali imbo teni enondo nimbei, ‘Kanaio! I Kraist oromo molo neya Kraist,’ nimo lemo, aku nimbelo ungumu ipuki naa tieio.
21 Naatu nati ana veya orot yait isa nao, ‘Kwanuw Keriso enan kwa’itin’, o iban ‘Iti ema’am!’ Men kwanitumitum.
22 Pileio! Kolo toko Gotenga imbo nokopa kondorumu iye Kraist lipe mundurumu iyema kinye kolo toko Gotenga ungu nimbe munduli nili iyema wendo ongolio Gotenga imbi topa lili imboma kolo toko tiko bembo tingei ulu wengendeli mare awini tenge. Aku uluma tekolio Gotenga imbi toli imboma konopu teko bembo tingei nalo manda naa tenge.
22 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab orot na’atube boro hinatit ina’inan ta ta, naatu baifofofor fairih hinasinaf sabuw hinabonawiyih hai ef hinasair, naatu hai ef nama’am na’at God ana roubinen sabuw auman boro hai ef hinawasa’ir.
23 Imunga aku waimu wendo ombalo uluma nani eno unguma pali oi nimbo tindu kano, akumunga eno lemo wamongo kane kane angileio.”
23 Sawar iti etei isah ao kwanonowarabo namatar, imih kwanakaifi gewas!
24 “Nalo neya aku wai kerina, aku mindili nonge nio uluma wendo ombalo kinye pele,
24 Baise nati bai’akir hinamamatar ana veya,
25 Muluna kombu kandiyema oo leko mainye onge. Muluna pala ltemo melemanga engemu Goteni ambolopa parambala tendembalo. (Ais 13:10, 34:4)
25 daman auyomane boro hinihururuw hinare,
26 Neya aku wali, Iyemunga Malo kupena enge paa awilimu kinye au tiperipere nimbo molopolie yando ombo.
26 “Nati ana veya’amaim Orot Natun boro kasakasaw wanawananamaim nanan kwana’itin ana fair bonamanamarin auman.
27 Aku wali, yunge enselema mai kombuna mainye ambolopa mandopa Gotenga imbi toli imbo molongema lipo nombeya teangei lipe mundumbelo. Aku liko nombeya tenge imbo korongeimu lemo mai pundu ekondo koroliko pungo mai pundu ekondo ulu lengei.”
27 I boro ana tounamatar niyafarih hinatit tafaram tutufin wanawanan ana huhun etei kwafe’en imaim hinarun hinatit God ana roubiniyen sabuw hinabow hinan yomanin hinatit.
28 “Imunga unjo fikimuni tembalo ulumu kanoko moke ltendeko mane lieio. Unjo fikimu mu tepa gomo anjimbelo kinye, kinye pane yalie tembalo waimu nondopa lepamo ningo liko manjirimele.
28 “Ai fofou rourinamaim ebi’obaiyi kwana’itin, ai famefamenamaim rourin narusasar kwana’i’itin kwa boro kwanao ai abeb ana veya tit,
29 Aku tepa mele kala, enoni i ulumu wendo ombalona kanokolio wali, aku enoni kinye waimu wendo ombai nondoromo kimbo puluna mainye omba ltemo lepamo ningo konopu lenge.
29 ef i nati ta’imon sawar iti hinamatar kwana’i’itin, kwa i kwanaso’ob veya i nakabom, iyubin etawan awan ebatabat.
30 Nani enondo ungu paimbomu nio. Neya aku uluma wendo ombalona kanonge imbo mare oi naa kolangei kau i uluma pali wendo ombalo.
30 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti tema’am boro hinama’am sawar namatar hina’itinibo hinamorob.
31 Akumunga mulu mai talo kape beambo ningele nalo nanga ungumu lemo beambo naa nimbe enge nimbe lepa kau pumbelo.”
31 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.”
32 “Na yando ombo waimu lemo, muluna olando enselemani kape na Gotenga malo kape paa naa lipo manjirimolo. Nalo Gote Ara yunu kau aku waimu lipe manjirimo.
32 “Men yait ta veya o fur so’obamih, tounamatar no maramaim na’atube i Natun, baise Tamah akisinamo so’ob.
33 Na altopo yando ombo wai akumu eno naa liko manjirimele. Akumunga eno lemo wamongo konopu toimbo topili enge ningo angilko kane kane molaio.
33 Mata toniwa’an kwanabat yewayew, anayabin veya men kwaso’ob mar biy boro namatar.
34 Aku wai wendo ombalomu lemo i tepa mele: iye te yunge ulke kombu tiye kolopa kombu ponenge purumu. Aku wali yunge kongono iyema yu mele mele kongono moke tepa tipelie yunge ulkemu nokoko tapu tendaio nimu. Pumbei terimu wali, ulke kerepuluna angilerimu iyemundo nimbei, ‘Ulke kerepulumu lemo wamongo nokoko tapu tewi,’ nimu.
34 Ana itinin i nanawan orot na’atube, orot bainanawanamih ana’akir wairafih boro ta’ita’imon bowabow nitih. Naatu orot etawan kaifin isan ya’iyai boro nau, matan toniwa’an etawan nakaif nama.
35 Ulke pulu iyemu altopa ulkendo yando ombalomu aku ipo kala toli ombalonje molo amburume tuku ombalonje, molo kombu tangombai telimuni kinye ombalonje molo ipo leli oi ena mundi kinye ombalonje akumu eno naa liko manjirimele akumunga eno kape paa wamongo kane kane molaio.
35 Imih mata toniwa’an, anayabin kwa men kwaso’ob orot bar matuwan i boro biy namatabir, rabirab nan, o fai inusabobor, kwasiy hinao ana veya, o yasi’uw,
36 Nalo yu kiyengo nimbe walitikale wendo omo lemo aku yuni eno paa uru peko molangei omba naa kanopa ltendepili.
36 naniyan meyemeye natitit na’at men kwana’inu’in natitamih.
37 Akumunga nani enondo i nio ungumu lemo, aku imbo palindo nio. Eno lemo paa wamongo kane kane molaio,” nimu.
37 Abisa au’uwi, i sabuw etei isah ao’o, ‘Mata toniwa’an!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.