Lucas 4
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs VC
1 Jisas no ltimu wali Mini Kake Telimu yu kinye omba molorumu kano kinye Mini Kake Telimu yunge konopuna paa molopa tengepeya tepili No Jordan tiye kolopalie, Mini Kake Telimuni yu kombu imbo naa pelina mepa purumu.
1 Cheio do Espírito Santo, voltou Jesus do Jordão e foi levado pelo Espírito ao deserto,
2 Akuna Jisas kuro kerimanga nomi Satan omba yu keri ulu tepili nimbe tope tipili wali 40 omba purumu. Kano walimunga kere langi tendeku kape naa noli we molopalie, wali 40 omba purumu kano kinye yu engele kolopa molorumu.
2 onde foi tentado pelo demônio durante quarenta dias. Durante este tempo ele nada comeu e, terminados estes dias, teve fome.
3 Kano kinye Satan yu molorumuna omba yu toperope tipelie nimbei, “Nu Gotenga Malo lemo i kouma bret apuwe lepili niwi,” nimu.
3 Disse-lhe então o demônio: Se és o Filho de Deus, ordena a esta pedra que se torne pão.
4 Nalo yuni topondopa nimbei, “Gotenga Bukuna ungu nimbe peremo mele i tepa:
4 Jesus respondeu: Está escrito: Não só de pão vive o homem, mas de toda a palavra de Deus {Dt 8,3}.
5 Kano kinye Sataneni Jisas yu lipe mepa pumbe kombu paa ola tenga anjipelie, yu mai kombuma pali walitikale lipe ondopalie,
5 O demônio levou-o em seguida a um alto monte e mostrou-lhe num só momento todos os reinos da terra,
6 — ausente —
6 e disse-lhe: Dar-te-ei todo este poder e a glória desses reinos, porque me foram dados, e dou-os a quem quero.
7 — ausente —
7 Portanto, se te prostrares diante de mim, tudo será teu.
8 Kano kinye Jisasini yundo nimbei, “Gotenga Bukuna ungu nimbe peremo mele i tepa:
8 Jesus disse-lhe: Está escrito: Adorarás o Senhor teu Deus, e a ele só servirás {Dt 6,13}.
9 Kano kinye Satan yuni yu lipe ulke kombu awili Jerusalem akuna mepa pumbe, Gote popo toko kaloli ulke tempelemunga mepa pumbe, akumunga paa ola tulepena mepa pumbe anjipelie, yundo nimbei, “Nu Gotenga Malo lemo Goteni nu lipe tapondombalo kani po ningo mainye puwi!
9 O demônio levou-o ainda a Jerusalém, ao ponto mais alto do templo, e disse-lhe: Se és o Filho de Deus, lança-te daqui abaixo;
10 Gotenga Bukuna ungu nimbe peremo mele i tepa:
10 porque está escrito: Ordenou aos seus anjos a teu respeito que te guardassem.
11 Enoni nu kou teni naa topili ningo nu enonga kimani oko polko linge, (Sng 91:11-12)
11 E que te sustivessem em suas mãos, para não ferires o teu pé nalguma pedra {Sl 90,11s.}.
12 Jisasini yundo topondopalie nimbei, “Gotenga imbomando ungu te peya nimbe peremola. Akumu i tepa:
12 Jesus disse: Foi dito: Não tentarás o Senhor teu Deus {Dt 6,16}.
13 Kuromanga nomimuni Jisas tope tipe pora tipelie, altopo yu manda tope timbo wali tenga ombo konopu lepa yu tiye kolopa purumu.
13 Depois de tê-lo assim tentado de todos os modos, o demônio apartou-se dele até outra ocasião.
14 Aku wali Mini Kake Telimunga enge ambolopalie Jisas kelepa kombu Galilindo yando orumu wali Kombu Galili akuna andopa terimu mele kombumanga pali yunge temanemu toko tilko andoringi.
14 Jesus então, cheio da força do Espírito, voltou para a Galiléia. E a sua fama divulgou-se por toda a região.
15 Yuni Juda Imboma nombeya teko Gotenga ungu pileringi ulkemanga pumbe imboma ungu mane tirimu kinye imbomani pali yu kapi ningi.
15 Ele ensinava nas sinagogas e era aclamado por todos.
16 Jisas kombu Galili Imboma ungu mane tilipe andopalie, yu ulke kombu Nasaret oi molopa awi lerimuna kelepa orumu. Ombalie Juda Imbomanga koro moloringi wali kinye kombumanga pali enonga maku toko Gotenga ungu pileringi ulkemanga waliwali purumu mele Nasaret imboma Gotenga ungu pileringi ulke akuna aku tepa purumu. Aku wali yuni na bukumu kanopo nemboi nimbe ola angilerimu.
16 Dirigiu-se a Nazaré, onde se havia criado. Entrou na sinagoga em dia de sábado, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Gotenga ungu moromo bukuma nokorumu iyemuni Gotenga profet iye Aisaiani koro oi torumu bukumu lipe tirimu. Jisas yuni akumu lipe tukundo ungu molorumu te kanopalie nimbei,
17 Foi-lhe dado o livro do profeta Isaías. Desenrolando o livro, escolheu a passagem onde está escrito {61,1s.}:
18 “Awilimunga Mini Kake Telimu na kinye moromomu yuni nando nimbei,
18 O Espírito do Senhor está sobre mim, porque me ungiu; e enviou-me para anunciar a boa nova aos pobres, para sarar os contritos de coração,
19 Kinye i waina Awilimuni imboma kanopa kondo kolombalo waimu wendo oromo ningo tilko andowi nimbe Mini Kake Telimuni aku tepa iye te imbi topalie nimu.” (Ais 61:1-2)
19 para anunciar aos cativos a redenção, aos cegos a restauração da vista, para pôr em liberdade os cativos, para publicar o ano da graça do Senhor.
20 Ungu akumu buk kanopa nimbe pora tipelie bukumu altopa panga tepa bukumu nokorumu iyemu tipe, ungu te nemboi nimbe Jisas yu mainye molorumu. Imboma pali yu kau neme neme ningo kanoko moloringi.
20 E enrolando o livro, deu-o ao ministro e sentou-se; todos quantos estavam na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Kano kinye yuni enondo nimbei, “Gotenga ungu buk kanopo nindu pilinge ungumunga Aisaiani wendo ombalo oi nimu mele, kinye wendo oromo,” nimu.
21 Ele começou a dizer-lhes: Hoje se cumpriu este oráculo que vós acabais de ouvir.
22 Moloringi imbomani yu iye pengamu, yu paa teremo ningo yu nimu mele pilkolio paa nimbe kondoromo ningolio konopu awini liko munduringi. Nalo mareni ningei, “Yu Josep malo kau, we iyere molo,” ningo yu konopu talo teko leringi.
22 Todos lhe davam testemunho e se admiravam das palavras de graça, que procediam da sua boca, e diziam: Não é este o filho de José?
23 Jisasini yu molopa nimu ungu pilkolio yuni kolo toromonje ningo pilko yundo konopu keri panjiringi ulu lipe manjipelie enondo nimbei, “Ungu iko toromelemanga te nando i teko ningei konopu lteo. Nu paimbo dokta morono lemo nu kuro tombalo walimu nunu teko koinjo liwi. Nando ningei, Nuni ulke kombu Kaperneam ulu enge nilima terinu pilerimulu mele ya nunge pulu kombu Nasaret akuna aku teko tewi ninge,” nimu.
23 Então lhes disse: Sem dúvida me citareis este provérbio: Médico, cura-te a ti mesmo; todas as maravilhas que fizeste em Cafarnaum, segundo ouvimos dizer, faze-o também aqui na tua pátria.
24 Nilipe pumbelie nimbei, “Nani enondo paimbo i tepo nimbo tiro. Ulu pulu te teremele mele i tepa: Gotenga nimbe munduli ungu nili profet iye teni yunge pulu kombumanga imbomando ungu nimbe tirimo kinye naa pilko liko liko tui tirimele.
24 E acrescentou: Em verdade vos digo: nenhum profeta é bem aceito na sua pátria.
25 Nani enondo i tepo paimbo nimbo tiro. Elaija kinye Elisa taloni teringili mele nembo! Elaija oi Gotenga ungu nimbe mundulima imboma nimbe tipe molopili ulu te wendo orumumu nembo! Goteni lo naa opili nimu kinye poinye yupoko kelepa oli kite talo pakera lo naa omba engele lerimu. Kano walimunga Israel kombuna tukundo ambo wai pulumu engele kolko moloringi.
25 Em verdade vos digo: muitas viúvas havia em Israel, no tempo de Elias, quando se fechou o céu por três anos e meio e houve grande fome por toda a terra;
26 Aku wali Goteni aku ambo waima Elaijani tapopili nimbe naa lipe mundurumu. Nalo Israel tawendo lerimu kombu Saidon ulke kombu Sarefat ambo wai te tapopili nimbe akuna lipe mundurumu.
26 mas a nenhuma delas foi mandado Elias, senão a uma viúva em Sarepta, na Sidônia.
27 Gotenga profet iye Elisa molorumu kinye Israel kombuna tukundo imbo awini kuro kendi norumu, nalo eno pali tendeku kape koinjo naa puringi, kuro kendi nomba we perimu. Kombu lupe Siria nili iye Naman kau kuro kendi norumu kinye Elisani yu tepa koinjo ltimu,” nimu.
27 Igualmente havia muitos leprosos em Israel, no tempo do profeta Eliseu; mas nenhum deles foi limpo, senão o sírio Naamã.
28 Aku tepa nimu ungu pilkolio Gotenga ungu pileringi ulkena tukundo moloringi imboma pali paa mumindili koloringi.
28 A estas palavras, encheram-se todos de cólera na sinagoga.
29 Mumindili kolkolio ola angilko yu ulke kombuna wendo toko kiri tiko munduko, enonga ulke kombu lerimu kembona meko pala pungolio waruna toko mainye mundungei teringi.
29 Levantaram-se e lançaram-no fora da cidade; e conduziram-no até o alto do monte sobre o qual estava construída a sua cidade, e queriam precipitá-lo dali abaixo.
30 Nalo yu eno maku toko angileringina takapunena eno tiye kolopa yu purumu.
30 Ele, porém, passou por entre eles e retirou-se.
31 Aku wali Jisas yu kombu Galili ulke kombu te Kaperneam nili akuna mainyendo purumu. Akuna Juda Imbomanga koro mololi wali sabat ningi kano walimunga Jisas Juda Imboma maku toko Gotenga ungu pileringi ulke kanona tuku pumbe ungu mane tirimu.
31 Desceu a Cafarnaum, cidade da Galiléia, e ali ensinava-os aos sábados.
32 Yu imbi mololi iyemani pipili naa kolko ungu enge ningo nimele mele aku tepa nimbe ungu mane tirimumunga imbomani pilkolio konopu liko munduringi.
32 Maravilharam-se da sua doutrina, porque ele ensinava com autoridade.
33 Kano kinye enonga ungu pileringi ulkena iye kuro keri te yunge konopuna molorumumuni ungu niwi nimbe tope tirimuna are nimbelie nimbei,
33 Estava na sinagoga um homem que tinha um demônio imundo, e exclamou em alta voz:
34 “Ulke kombu Nasaret Jisas, nu lino kinye ambele ulumu teni onioya? Nu lino toko kondoni onioya? Nani nu lipo manjiro. Nu Gotenga Iye Kake Telimu,” nimu.
34 Deixa-nos! Que temos nós contigo, Jesus de Nazaré? Vieste para nos perder? Sei quem és: o Santo de Deus!
35 Jisasini kano kuromu iri topalie yundo nimbei, “Nu ungu naa ningo ongo wendo pa,” nimu kano wali kuro kerimuni kano iyemu topa mainye mundupelie wendo omba purumu. Iyemu yu ulure naa terimu, we manda molorumu.
35 Mas Jesus replicou severamente: Cala-te e sai deste homem. O demônio lançou-o por terra no meio de todos e saiu dele, sem lhe fazer mal algum.
36 Jisasini aku terimu ulu kanokolio imboma araya ningo, mini lteko, enongano nendo yando ungu toropo tokolio ningei, “I ulu ambele te teremonje? Ulu koinjo te wendo oromo lepamo. Imbi molopa enge peli iyemuni teremo mele i iyemuni kuromando kape nimo wali kano kuroma yunge ungu pilko tenge tiko wendo oromele kani,” ningi.
36 Todos ficaram cheios de pavor e falavam uns com os outros: Que significa isso? Manda com poder e autoridade aos espíritos imundos, e eles saem?
37 Kano wali, Jisas molopa terimu uluma anjo anjo temane toliko andoringina kule kule lerimu kombumanga imboma pali pileringi.
37 E corria a sua fama por todos os lugares da circunvizinhança.
38 Gotenga ungu pileringi ulke kanomu Jisas tiye kolopa pumbelie, Saimononga ulkena tuku purumu. Akuna Saimononga bamu ambomu kuro topalie kangi tipe topa lerimuna Jisasindo liko tapowi ningo waliko pileringi.
38 Saindo Jesus da sinagoga, entrou na casa de Simão. A sogra de Simão estava com febre alta; e pediram-lhe por ela.
39 Aku wali yu lerimuna pumbe angilipelie kuro pora niwi nimu wali kangi tipe torumu ulumu pora nimu. Kano ambomuni tumbi tipe ola angilipe wendo ombalie, oringi iyema langi tipe nokopa molorumu.
39 Inclinando-se sobre ela, ordenou ele à febre, e a febre deixou-a. Ela levantou-se imediatamente e pôs-se a servi-los.
40 Aku walimunga ipupene, ena pepumbei purumu kinye, kuro lupe lupe torumu imboma Jisas molorumuna meko oringi kano wali aku imboma eno yu mele mele kini noindipelie eno pali tepa koinjo ltimu.
40 Depois do pôr-do-sol, todos os que tinham enfermos de diversas moléstias lhos traziam. Impondo-lhes a mão, os sarava.
41 Konopuna kuro keri wangorumu imboma waye oringi. Kano kuro kerimando ongo wendo paio nimu wali ongo wendo pungo ru ningolio ningei, “Nu Gotenga Malo morono lepamo,” ningi. Kuroma enoni yu aku teko imbi lekolio yu Goteni Imboma nokopa kondombalo iye te mundumbelo nimu iye Kraist ningo liko manjiringi kala yuni eno iri topa na moro mele imbomani naa pilengei nimbe enonga kerema pipi tirimu.
41 De muitos saíam os demônios, aos gritos, dizendo: Tu és o Filho de Deus. Mas ele repreendia-os severamente, não lhes permitindo falar, porque sabiam que ele era o Cristo.
42 Ipu leli oi Jisas ola angilipe penando pumbe kombu ku leli tenga purumu kano wali imbo pulumu yu koroko kanoko ltendekolio ningei, “Lino peya kamukumu molamili! Tenga naa puwi,” ningo waliko pileringi.
42 Ao amanhecer, ele saiu e retirou-se para um lugar afastado. As multidões o procuravam e foram até onde ele estava e queriam detê-lo, para que não as deixasse.
43 Yuni enondo topondopa nimbei, “Waye naa molomolo. Ulke kombu lupema waye pumbo Gote omba iye nomi king molombalo ungu pengamu nimbo tilipo andombo. Akumunga na maindo lipe mundurumu,” nimu.
43 Mas ele disse-lhes: É necessário que eu anuncie a boa nova do Reino de Deus também às outras cidades, pois essa é a minha missão.
44 Aku tepa nimbelie yu Galili kombu ulke kombu lupe lupemanga pumbe Juda imboma liko maku toko Gotenga ungu pileringi ulkemanga pumbe kano ungu pengamu nimbe tilipe andorumu.
44 E andava pregando nas sinagogas da Galiléia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.