Lucas 2

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jon yu pamemu molorumu kano kinye Rom gavmanemuni nokorumu kombumanga pali Iye Nomi Awili Sisar Ogastasini ungu te nimbe panjipelie Rom gavmanemuni nokoromo kombumanga moromele imboma pali imbi lipo kambu tamili nimu.
1 Naquele tempo o imperador Augusto mandou uma ordem para todos os povos do Império. Todas as pessoas deviam se registrar a fim de ser feita uma contagem da população.
2 Kwirinius kombu Siria nokorumu iyemu molopili Rom gavmanemuni imbomanga imbima pulu polopa imbi lipe kambu torumu.
2 Quando foi feito esse primeiro recenseamento, Cirênio era governador da Síria.
3 Ungu akumu Ogastasini nimbe panjirimu wali imboma pali enonga lapali kolepaleni kalko ltingi kombumanga yu mele mele eno puringi.
3 Então todos foram se registrar, cada um na sua própria cidade.
4 Iye Josep kombu Galili tukundo ulke kombu Nasaret molopa, aku ungu pilipelie wali, Nasaret tiye kolopa Kombu Judia pumbe yunge kolepa iye nomi king Devitini yu kalopa ltimu ulke kombu Betlehemendo purumu.
4 Por isso José foi de Nazaré, na Galileia, para a região da Judeia, a uma cidade chamada Belém, onde tinha nascido o rei Davi. José foi registrar-se lá porque era descendente de Davi.
5 Akuna iltonga imbi talo mondangei pambili ningo yunge nondopa limbei ambo Maria kinye elo akuna puringili. Maria bakulu keri tepa molopili waye puringili.
5 Levou consigo Maria, com quem tinha casamento contratado . Ela estava grávida,
6 — ausente —
6 e aconteceu que, enquanto se achavam em Belém, chegou o tempo de a criança nascer.
7 — ausente —
7 Então Maria deu à luz o seu primeiro filho. Enrolou o menino em panos e o deitou numa manjedoura , pois não havia lugar para eles na pensão.
8 Betlehem kombu tawendo tenga kongi sipsip tapu iye mare era poinyemanga ipu leli enonga sipsipima tapu teko moloringi.
8 Naquela região havia pastores que estavam passando a noite nos campos, tomando conta dos rebanhos de ovelhas.
9 Kano kinye eno moloringina Awilimunga ensel te omba mona angilerimuna kanoko, Awilimunga pa enge nilimu omba eno moloringi kombu pa terimuna kanokolio, eno paa mini lteringi.
9 Então um anjo do Senhor apareceu, e a luz gloriosa do Senhor brilhou por cima dos pastores. Eles ficaram com muito medo,
10 Nalo enselemuni nimbei, “Nani eno temane penga te topo timboi oro kani mini naa lteaio! I temanemu imboma pali tono kolonge temanemu!
10 mas o anjo disse: — Não tenham medo! Estou aqui a fim de trazer uma boa notícia para vocês, e ela será motivo de grande alegria também para todo o povo!
11 Kinye oi molorumu iye nomi king Devitinga ulke kombuna ambo teni ungulu te memo. Aku ungulumuni imboma tepa limbelo. Yu Awilimu, Goteni imboma tepa lipili nimbe lipo mundumbo nimu Iye Kraist, akupe yu.
11 Hoje mesmo, na cidade de Davi , nasceu o Salvador de vocês — o Messias , o Senhor!
12 Bakulu kiki te maminyena okoko, kongi kao langi noli okolo tenga noingena pungo kanoko ltendekolio nani paimbo nimo lepamo ningo ipuki tinge,” nimu.
12 Esta será a prova: vocês encontrarão uma criancinha enrolada em panos e deitada numa manjedoura .
13 Aku ungu nimu kinye walitikale mulu kombuna ensel paa pulumu oi orumu enselemu angiltimona ongo mona angilkolio, Gotenga imbi ambolko ola munduko yu kapi ningolio ningei,
13 No mesmo instante apareceu junto com o anjo uma multidão de outros anjos, como se fosse um exército celestial. Eles cantavam hinos de louvor a Deus, dizendo:
14 “Paa Olando Mulu Kombuna Ola Iyemunga imbi paa ola molopili! Maina imbo yuni kanopa penga pimo imboma, konopu ame topili molangei!” ningi.
14 — Glória a Deus nas maiores alturas do céu! E paz na terra para as pessoas a quem ele quer bem!
15 Aku teko ningolio eno kongi sipsip tapu iyema tiye kolkolio mulu kombuna kelko olando puringi. Aku teko puringi wali sipsip tapu iyemani nendo yando ningei, “Lino Betlehem pumbo Awilimuni wendo omo nimo ulumu kanopamili!” ningi.
15 Quando os anjos voltaram para o céu, os pastores disseram uns aos outros: — Vamos até Belém para ver o que aconteceu; vamos ver aquilo que o Senhor nos contou.
16 Aku ningolio walitikale pungolio, Maria Josep talo moloringilina kanoko, bakulu kikimu kongi kaomanga langi noli okolona tuku lerimuna kanoko ltenderingi.
16 Eles foram depressa, e encontraram Maria e José, e viram o menino deitado na manjedoura.
17 Yu mongoni kanokolio, oi enselemuni eno aku bakulumundo nimbe tirimu mele imboma ningo tiringi.
17 Então contaram o que os anjos tinham dito a respeito dele.
18 Kano wali sipsip tapu iyema enoni ningo tiringi ungu pilkolio imbomani konopu awini liko munduringi.
18 Todos os que ouviram o que os pastores disseram ficaram muito admirados.
19 Nalo Maria i uluma pali konopuna panjipelie lipe manjipe molorumu.
19 Maria guardava todas essas coisas no seu coração e pensava muito nelas.
20 Sipsip tapu iyema kelko yando ongolio ningimuni, enselemuni nimbe tirimu mele paa aku teko pilko kanokoliomunga Gote kape nilko yunge imbi ambolko ola ltindiliko yando oringi.
20 Então os pastores voltaram para os campos, cantando hinos de louvor a Deus pelo que tinham ouvido e visto. E tudo tinha acontecido como o anjo havia falado.
21 Ungulumu kanopa ltimuna moloringili, wali kite yupoko pakera omba purumu kano kinye, wali ki talo tipemunga yunge kangi pundu te kopikolio, anumuni yu olona naa mondopili enselemuni yunge imbi i teko tiwi nimu mele lipe manjirimuna yunge imbi Jisas ningo tiringi.
21 Uma semana depois, quando chegou o dia de circuncidar o menino, puseram nele o nome de Jesus. Pois o anjo tinha dado esse nome ao menino antes de ele nascer.
22 — ausente —
22 Chegou o dia de Maria e José cumprirem a cerimônia da purificação , conforme manda a Lei de Moisés. Então eles levaram a criança para Jerusalém a fim de apresentá-la ao Senhor.
23 — ausente —
23 Pois está escrito na Lei do Senhor: “Todo primeiro filho será separado e dedicado ao Senhor.”
24 — ausente —
24 Eles foram lá também para oferecer em sacrifício duas rolinhas ou dois pombinhos, como a Lei do Senhor manda.
25 Iye anda te Jerusalem molopili elo puringili, yunge imbi Simeon. Yu ulu keri te naa peli iye pengamu. Yu Gotenga ungu pilipe Gote popo toli iyemu. Yu Israel imboma molko kondangei nimbelo iyemu kanombaindo nokopa molorumu. Mini Kake Telimu yunge konopuna tukundo molorumu.
25 Em Jerusalém morava um homem chamado Simeão. Ele era bom e piedoso e esperava a salvação do povo de Israel. O Espírito Santo estava com ele,
26 Mini Kake Telimuni yundo ungu te oi nimbeindo, nu oi we naa kolani, nu oi Awilimuni eno nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo nimbe kanopa ltimu iye Kraist nimomu kanokolio wali pele kolonio nimu.
26 e o próprio Espírito lhe tinha prometido que, antes de morrer, ele iria ver o Messias enviado pelo Senhor.
27 Mini Kake Telimuni Simeon yu lipe mundurumu kinye yu Gote popo toko kaloli ulke tempelemunga purumu. Kano kinye Jisas anumu lapa talo ungu manemuni ungulumando teaio nimbe tirimu mele tengilindo ungulu Jisas meko ulke tempelemunga tukundo puringili wali
27 Guiado pelo Espírito, Simeão foi ao Templo. Quando os pais levaram o menino Jesus ao Templo para fazer o que a Lei manda,
28 Simeononi ungulumu kangulupe lipe Gote kapi nimbelie nimbei,
28 Simeão pegou o menino no colo e louvou a Deus. Ele disse:
29 — ausente —
29 — Agora, Senhor, cumpriste a promessa que fizeste e já podes deixar este teu partir em paz.
30 — ausente —
30 Pois eu já vi com os meus próprios olhos a tua salvação,
31 Kano Tepa Lilimu kombumanga pali imbomani kanangei ningo tereno.
31 que preparaste na presença de todos os povos:
32 Yu Israel Imbomanga tawendo moromele imbomanga pa tendembalo wali,
32 uma luz para mostrar o teu caminho a todos os que não são judeus e para dar
33 Anumu lapa talo Simeononi Jisasindo nimu mele pilkolio konopu awini liko munduringili.
33 O pai e a mãe do menino ficaram admirados com o que Simeão disse a respeito dele.
34 Simeononi Goteni eno nokopa kondopili nimbelie anumu Mariando nimbei, “Piliwi! Goteni yu lipe mundurumumunga, Israel imbo awini oi imbi molorumuma altoko mainye punge, awini oi imbi naa molorumuma altoko imbi molombalo. Aku Yu molombalo wali imbomani kanokolio yu umbulu tiko ungu taka tondonge.
34 Simeão os abençoou e disse a Maria, a mãe de Jesus: — Este menino foi escolhido por Deus tanto para a destruição como para a salvação de muita gente em Israel. Ele vai ser um sinal de Deus; muitas pessoas falarão contra ele,
35 Aku wali, ambomu, nu kape ulu te wendo ombalo. Nunge kamelena mindili pulumu tembalo. Imbo pulumunga konopu lopeke teko lengema mona ltendembalo,” nimu.
35 e assim os pensamentos secretos delas serão conhecidos. E a tristeza, como uma espada afiada, cortará o seu coração, Maria.
36 Gotenga ungu nimbe munduli imboma nimbe tirimo ambo profet te, yunge imbi Ana. Yu Israel talape Asa iye Panuelenga lemenu. Yu paa amboi lerimu. Yunge omenu iyemu waye molangili poinye kite yupoko pakera omba purumu wali kolorumu kinye yu ambo waimu molorumu.
36 Havia ali também uma profetisa chamada Ana, que era viúva e muito idosa. Ela era filha de Fanuel, da tribo de Aser. Sete anos depois que ela havia casado, o seu marido morreu.
37 Yu maina molopili yunge poinye 84 perimu. Yu ulke tempelemu tiye naa kolopalie, waliwali kanona kau molopa ipu leli tangoli kape Gotenga imbi ambolopa kapi nimbe, wali awinimanga langi naa nomba Gote konge tepa kau molorumu.
37 Agora ela estava com oitenta e quatro anos de idade. Nunca saía do pátio do Templo e adorava a Deus dia e noite, jejuando e fazendo orações.
38 Simeononi Jisasindo ungu nimbe molopili eno moloringina kano ambomu yu ombalie Gotendo paa tereno nimu. Kano kinye Jerusalem imboma tepa limbeindo ombalo iyemu ombalo ningo nokoko moloringi imbomando, Ana yuni ungulu moromo mele ungu mare nimbe tirimu.
38 Naquele momento ela chegou e começou a louvar a Deus e a falar a respeito do menino para todos os que esperavam a libertação de Jerusalém.
39 Josep Maria talo eloni Awilimunga ungu mane nimbe perimu mele pali pilko liko tekolio ningilimuni, elo Jisas kinye kelko kombu Galili pungo elonga ulke kombu Nasaret yando oringili.
39 Quando terminaram de fazer tudo o que a Lei do Senhor manda, José e Maria voltaram para a Galileia, para a casa deles na cidade de Nazaré.
40 Ungulumu akopa awili lepa enge nimbe yunge konopu kekere nimbe molorumu. Goteni yu molopa kondopili nimbe mane ungu tirimu.
40 O menino crescia e ficava forte; tinha muita sabedoria e era abençoado por Deus.
41 Jisas anumu lapa talo Israel imbomanga koro moloringi wai te, Gote Omba Israel Imboma Naa Topa We Kanopa Omba Purumu Waimu ningi, akumundo Pasova Waimu nimele, kano koro mololi waimunga poinye yaka nimbe wendo orumu wali elo ulke kombu awili Jerusalem olando puringili.
41 Todos os anos os pais de Jesus iam a Jerusalém para a Festa da Páscoa .
42 Ungulu Jisas molopili poinye ki yupoko omba purumu wali Pasova wai akumunga kano teko puringili mele anumu lapa talo kinye Jisas kinye waye olando puringi.
42 Quando Jesus tinha doze anos, eles foram à Festa, conforme o seu costume.
43 Pasova waimu pali pora nimu wali anumu lapa talo ulkendo pungili puringili kinye ungulu Jisas anjo molorumu ulu elo naa kanoringili.
43 Depois que a Festa acabou, eles começaram a viagem de volta para casa. Mas Jesus tinha ficado em Jerusalém, e os seus pais não sabiam disso.
44 Waye purumolo, imboma kinye oromo konopu leko, wali tendekumunga we pungolio ningilimuni, pele ipupene kala torumu kinye pungo elonga pulu lerimu imboma kinye we imboma kinye waye pungo moloringimando waliko pilko andoko kororingili.
44 Eles pensavam que ele estivesse no grupo de pessoas que vinha voltando e por isso viajaram o dia todo. Então começaram a procurá-lo entre os parentes e amigos.
45 Yu naa kanoko likolio kinye Jerusalem altoko pungo kororingili.
45 Como não o encontraram, voltaram a Jerusalém para procurá-lo.
46 Koroko korokolio, pele wali yupoko tipemunga Gote popo toko kaloli ulke tempelena pungo kanoringili kinye yu akuna tuku molorumuna kanoko ltenderingili. Yu ungu manema pilko ningo tili iyema kinye waye moloringi, yuni enonga ungu ningima pilipelie, nendo ungu waltindipe molorumu.
46 Três dias depois encontraram o menino num dos pátios do Templo, sentado no meio dos mestres da Lei, ouvindo-os e fazendo perguntas a eles.
47 Yu enoni ningima pilipe ltimu mele kape, topondopa nimbe kondorumu mele kape, imbo moloringimani pilkolio yunge lipe manjili paa pepamo ningo pilko konopu liko munduko mini lteringi.
47 Todos os que o ouviam estavam muito admirados com a sua inteligência e com as respostas que dava.
48 Yu kano ulkena tuku molorumu pungo kanoko mini lteringili anumuni yundo nimbei, “Ungulumu, ilto kinye peya pamili naa oli, ambe temona tenioya? Na andopo koropo koropo kelepolio lanie ilto mini ltembolo,” nimu.
48 Quando os pais viram o menino, também ficaram admirados. E a sua mãe lhe disse: — Meu filho, por que foi que você fez isso conosco? O seu pai e eu estávamos muito aflitos procurando você.
49 Kano kinye yuni anumu lapa talondo nimbei, “Elo kombuma pali ambe telka na andoko korongeleya? Na ya Aranga ulkena moromu konopu naa lengeleya?” nimu.
49 Jesus respondeu:
50 Nalo yuni nimu ungu pulumu eloni naa liko manjiringili.
50 Mas eles não entenderam o que ele disse.
51 Yu elo kinye Nasaret mainyendo pumbelie nimumuni, elonga unguma pilipe tenge tipe molorumu. Yunge anumuni kano uluma pali konopuna panjipe pilipe molorumu.
51 Então Jesus voltou com os seus pais para Nazaré e continuava a ser obediente a eles. E a sua mãe guardava tudo isso no coração.
52 Jisas yu akopa awili lerimu kinye yu lipe manjili kekere nilipe orumu. Yu Goteni kape imbomani kape kanoko paa penga pilko moloringi.
52 Conforme crescia, Jesus ia crescendo também em sabedoria, e tanto Deus como as pessoas gostavam cada vez mais dele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.