Lucas 23
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs VC
1 Kano wali Juda imbomanga iye awilima pali eno ola angilko Jisas ambolko liko, kot tendengeindo Rom gavman iye nomi Pailat molorumuna meko puringi.
1 Levantou-se a sessão e conduziram Jesus diante de Pilatos,
2 Yu kot tendekolio Pailatendo ningei, “I iyemuni Rom gavmanemuni lino Juda imboma naa nokopili nimbe, Rom gavman iye paa awili Sisaramu kou takisi naa taio nimbe, yu yunu Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo nimbe kanopa ltimu iye Kraist, yu iye nomi king te moro nimbe nimuna lino pilipo karomolo,” ningi.
2 e puseram-se a acusá-lo: Temos encontrado este homem excitando o povo à revolta, proibindo pagar imposto ao imperador e dizendo-se Messias e rei.
3 Eno aku teko ningi ungu pilipelie Rom gavman iye nomi Pailateni Jisas yundo waltindipelie nimbei, “Nu Juda imbomanga iye nomi kingimuya?” nimu.
3 Pilatos perguntou-lhe: És tu o rei dos judeus? Jesus respondeu: Sim.
4 Yuni aku tepa nimu wali Pailateni Juda imbomanga ningo Gote popo tondoringi iye awilima kinye, we imboma akuna liko maku toringima kinye, enondo nimbei, “Iyemu ulu tepa kenjili te naa kando,” nimu.
4 Declarou Pilatos aos príncipes dos sacerdotes e ao povo: Eu não acho neste homem culpa alguma.
5 Nalo Pailateni aku ungu nimumu konopu naa mondokolio enoni karaye teko enge ningo ningei, “Yuni we imboma ulu teko kenjiko, mongo liengei nimbelie toperope tirimu. Yuni aku ulumu oi pulu polopa kombu Galili tepa, pele yandopa Kombu Judia kombu pali tilipe andopalie, kinye kamukumu ya Ulke Kombu Awili Jerusalem omba aku tepa moromo,” ningi.
5 Mas eles insistiam fortemente: Ele revoluciona o povo ensinando por toda a Judéia, a começar da Galiléia até aqui.
6 Galili kombu ningi ungu pilipelie Pailateni enondo waltindipelie nimbei, “Iyemu yu Galili kombu iyemuya?” nimu wali
6 A estas palavras, Pilatos perguntou se ele era galileu.
7 enoni ee ningina pilipelie yuni nimbei, “Iye Nomi King Herot, kombu Galili nokoli iyemu, Jisasinga kot yuni pilipili yu moromona kelko meko paio,” nimu. Aku walimunga kano iye nomi king Herot yu Jerusalem omba molorumu.
7 E, quando soube que era da jurisdição de Herodes, enviou-o a Herodes, pois justamente naqueles dias se achava em Jerusalém.
8 Herot yu Jisasini ulu terimu mele ungu awini pilipelie, kano iyemu kanamboa nimbe molopa, yuni ulu enge nili te tepili kanamboa! konopu lepa molopalie yu orumu wali kanopa konopu tirimu.
8 Herodes alegrou-se muito em ver Jesus, pois de longo tempo desejava vê-lo, por ter ouvido falar dele muitas coisas, e esperava presenciar algum milagre operado por ele.
9 Akumunga Herot yu molorumuna Jisas meko oringi wali yu ungu awini walipe pilerimu nalo Jisasini ungu te topondopa naa nimbe we angilerimu.
9 Dirigiu-lhe muitas perguntas, mas Jesus nada respondeu.
10 Juda imbomanga ningo Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, akuna angilkolio enoni King Herotendo enge ningo ningei, Jisasini i tepa ungu nimbe kenjipe, i tepa ulu awini tepa kenjipe moromo ningo ningi.
10 Ali estavam os príncipes dos sacerdotes e os escribas, acusando-o com violência.
11 Kano wali iye nomi King Herot kinye yunge ami iyema kinye enoni Jisas yu iye nomi molo, yu we iyere ningo iye nomimani pakoromele wale pakoli wamba te liko pakondoko, yu ungu taka tondoko kondowa ltindiringi. Aku tekolio Pailat molorumuna Heroteni Jisas lipe yando mundurumu.
11 Herodes, com a sua guarda, tratou-o com desprezo, escarneceu dele, mandou revesti-lo de uma túnica branca e reenviou-o a Pilatos.
12 Pailateni Herot molorumuna Jisas oi naa mundupili Pailat kinye Herot elo opa pule moloringili. Nalo Jisas aku ulu teringili walimunga pele elo popo tiko kanoko liko moloringili.
12 Naquele mesmo dia, Pilatos e Herodes fizeram as pazes, pois antes eram inimigos um do outro.
13 Jisas Pailat molorumuna yando meko oringi wali Pailat yuni Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Juda Imbomanga tapu iyema kinye, we imboma kinye, enondo waio nimbelie nimbei,
13 Pilatos convocou então os príncipes dos sacerdotes, os magistrados e o povo, e disse-lhes:
14 “Enoni i iyemuni imbomando Rom gavmanemu lino naa nokopili nimbe eno mongo liengei nimbe moromo ningo na morona meko onge. Kano wali eno kanoko molangei nani kot pilipolio enoni yu tepa kenjirimu nimele mele na ulu te naa kanopo ltendero.
14 Apresentastes-me este homem como agitador do povo, mas, interrogando-o eu diante de vós, não o achei culpado de nenhum dos crimes de que o acusais.
15 Kombu Galili iye nomi King Herot, yu kape i iyemu ulu te tepa kenjirimu te naa pilipelie yu altopa yando mundumo. Piltimeleya? Yu ulu te tepa naa kenjimo. Yu we ambe telka topo kondomoloya?
15 Nem tampouco Herodes, pois no-lo devolveu. Portanto, ele nada fez que mereça a morte.
16 Ulu te tepa naa kenjimomunga nani yu we ka pulteni topolio kelko puwi nimbo,” nimu.
16 Por isso, soltá-lo-ei depois de o castigar.
17 Poinye yaka nimbe Pasova wali wendo orumu wali Rom gavman iye awilimuni ka iye te ka ulkena wendo lipe mundupe we puwi nimu.
17 {Acontecia que em cada festa ele era obrigado a soltar-lhes um preso.}
18 Imbo palini Pailat yuni aku tepa tembai terimu ulu liko manjikolio yundo ungu enge ningo ru ningo ningei, “Iye imu wendo pupili ungu naa niwi! Yu kolopili meko pungolio, pele kolo wangoko Barabas, ka ulkena peremo iyemu, wendo pupili niwi,” ningi.
18 Todo o povo gritou a uma voz: À morte com este, e solta-nos Barrabás.
19 Ulke kombu awili Jerusalem imboma oi walite Rom gavman iyema topo, linongano gavman molamili ningolio kano iye Barabas yu peya aku teko ningo tekolio, yuni iye te topa kondorumumunga yu ka ulkena perimu.
19 {Este homem fora lançado ao cárcere devido a uma revolta levantada na cidade, por causa de um homicídio.}
20 Pailateni Jisas we pupili nimbelie enondo ungu te altopala nimu
20 Pilatos, porém, querendo soltar Jesus, falou-lhes de novo,
21 nalo enoni yundo ru ningolio ningei, “Da iyemu kolopili unjo polopeyana toko uku taio niwi,” ningi.
21 mas eles vociferavam: Crucifica-o! Crucifica-o!
22 Aku teko ningi wali yuni enondo altopa wali yupoko tipe waltindipelie nimbei, “Yuni ulu keri ambelemu temona yu tamboya? Yu ulu te tepa naa kenjimo. Yu we ambe telka topo kondomoloya? Nani yu mapu topolio kelko puwi nemboi,” nimu.
22 Pela terceira vez, Pilatos ainda interveio: Mas que mal fez ele, então? Não achei nele nada que mereça a morte; irei, portanto, castigá-lo e, depois, o soltarei.
23 Nalo enoni ru ningo ungu enge ningolio ningei, “Da iyemu kolopili unjo polopeyana toko uku towi,” ningi wali enoni enge ningi ungu Pailateni pilipelie
23 Mas eles instavam, reclamando em altas vozes que fosse crucificado, e os seus clamores recrudesciam.
24 kano ungu nimbe panjipe “Aku tepa wendo opili,” nimu, kano wali
24 Pilatos pronunciou então a sentença que lhes satisfazia o desejo.
25 iye Barabas, oi Juda imboma linongano gavman molamili nimbe iye te torumuna ka ulkena pepili panjiringi kano iye Barabas, wendo lipe we puwi nimbelie, pele enoni Jisas kolopili ningi ungu pilipelie yu toko kondangei nimbe ami iyema tirimu.
25 Soltou-lhes aquele que eles reclamavam e que havia sido lançado ao cárcere por causa do homicídio e da revolta, e entregou Jesus à vontade deles.
26 Jisas meko pungei pungolio, kombu Sairini iye Saimon, yu imbo kombu te mundupe kelepa ulke kombu awili Jerusalem pumbei orumu wali, ami iyemani yu ambolko likolio, Jisasinga unjo polopeyamu mendeko yu lombili puwi ningo liko pendekona ola gomo ltenderingi.
26 Enquanto o conduziam, detiveram um certo Simão de Cirene, que voltava do campo, e impuseram-lhe a cruz para que a carregasse atrás de Jesus.
27 Imbo awini yu lombili puringi. Ambo mare yu tongeimunga kola teliko puringi.
27 Seguia-o uma grande multidão de povo e de mulheres, que batiam no peito e o lamentavam.
28 Kano wali Jisasini topele topa aku ambomando nimbei, “Jerusalem amboma, eno na kolombomunga pilkolio kola naa teangei! Eno enono kinye enonga bakuluma kinye ulu altopa wendo ombalomunga pilkolio kola teaio!
28 Voltando-se para elas, Jesus disse: Filhas de Jerusalém, não choreis sobre mim, mas chorai sobre vós mesmas e sobre vossos filhos.
29 Aku tepo niomu, ambe telka nio? Nemboi. Walite eno Jerusalem imboma umbuni timbelo walimu wendo ombalo wali eno kinye enonga bakuluma kinye mindili nonge wali imbomani ningei, ‘Ambo bakulu te naa meko, bakulu ame naa tiko, wangono moromele amboma eno malo,’ ninge.
29 Porque virão dias em que se dirá: Felizes as estéreis, os ventres que não geraram e os peitos que não amamentaram!
30 Altoko
30 Então dirão aos montes: Caí sobre nós! E aos outeiros: Cobri-nos!
31 Aku tepa nimbelie pele kamukumu ungu iko te topa enondo nimbei, “Unjo koinjo angimomu peke toromele. Pele unjo kololimu ambe tengeya?” nimu.
31 Porque, se eles fazem isto ao lenho verde, que acontecerá ao seco?
32 Iye talo Jisas peya toko uku tongeindo meko puringi. Aku iye talo wapu noringili iye talo.
32 Eram conduzidos ao mesmo tempo dois malfeitores para serem mortos com Jesus.
33 Kombu Pinyewe Kaungala nilina oringi wali yu kinye wapu noli iye talo kinye unjo polopeya yupokonga ola toko uku toko mondoringi. Wapu noli iye talo te Jisas yunge imbo kindo uku toko, te Jisas yunge koya kindo uku toringi.
33 Chegados que foram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, como também os ladrões, um à direita e outro à esquerda.
34 Kano wali Jisasini nimbei, “Ara, nando i teremele imbomani naa liko manjikolio teremele kani nuni teremelemunga umbuni naa tiko tiye kondowi,” nimu. Ami iyemani yunge wale pakolima oi yu unjona toko uku naa tokolio kulko ltingima moke teamili ningo eno te te ningo lingeimunga kat mele teko wale pakolima ltingi.
34 E Jesus dizia: Pai, perdoa-lhes; porque não sabem o que fazem. Eles dividiram as suas vestes e as sortearam.
35 We imboma enoni yu teringi mele kanoko we angileringi nalo enonga awilimani yundo ungu taka tondoko ningei, “Yu imboma lipe tapondolimu kani kinye yu yunu lipe tapondopili! Yu Goteni lino nokopa kondombalo iye te mundumbo nimu iye Kraist molopa, Goteni Nanga kongono tendepili nimbe kanopa ltimu iyemu molomo lemo, kinye yu yunu lipe tapondopili,” ningi.
35 A multidão conservava-se lá e observava. Os príncipes dos sacerdotes escarneciam de Jesus, dizendo: Salvou a outros, que se salve a si próprio, se é o Cristo, o escolhido de Deus!
36 Ami iyema peya yu ungu kondowa ltindiko molkolio no wain kombili teli te nopili tiemili ningolio
36 Do mesmo modo zombavam dele os soldados. Aproximavam-se dele, ofereciam-lhe vinagre e diziam:
37 yundo ningei, “Nu Juda imbomanga iye nomi king molonio lemo nu nunu liko tapowi,” ningi.
37 Se és o rei dos judeus, salva-te a ti mesmo.
38 Yu unjona toko uku toringi unjona ola ungu te toko mondiringimu i tepa: IYE IMU JUDA IMBOMANGA IYE NOMI KINGIMU.
38 Por cima de sua cabeça pendia esta inscrição: Este é o rei dos judeus.
39 Wapu noli iye talo unjo polopeyana ola toko uku toko panjiringi iye talonga teni Jisasindo ungu taka tondopalie nimbei, “Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo nimbe kanopa ltimu iyemu nu molo nariya? Lipo mundumbo nimu iye Kraist nu lemo, nu kinye ilto kinye lipo tapondambo ningo unjona mainye pamili niwi,” nimu.
39 Um dos malfeitores, ali crucificados, blasfemava contra ele: Se és o Cristo, salva-te a ti mesmo e salva-nos a nós!
40 Nalo wapu noli iye talonga teni pilipelie yu iri topalie nimbei, “Ilto umbuni tendeku tiko mele tingemunga Gote pipili naa koltonoya?
40 Mas o outro o repreendeu: Nem sequer temes a Deus, tu que sofres no mesmo suplício?
41 Ilto tepo kenjirimumbulumunga mindili paa awili tinge. Nalo iye imupe yu ulu keri te naa terimu,” nimu.
41 Para nós isto é justo: recebemos o que mereceram os nossos crimes, mas este não fez mal algum.
42 Aku tepa nimbelie yuni Jisasindo nimbei, “Jisas, nu iye nomi kingimu ongo molkolio wali, na liko manjiwia,” nimu.
42 E acrescentou: Jesus, lembra-te de mim, quando tiveres entrado no teu Reino!
43 Jisasini topondopa yundo nimbei, “Nani nundo paimbo nio. Kinye nu na kinye waye imboma Molko Kondoromele Kombu Pengana pumbo molombolo,” nimu.
43 Jesus respondeu-lhe: Em verdade te digo: hoje estarás comigo no paraíso.
44 — ausente —
44 Era quase à hora sexta e em toda a terra houve trevas até a hora nona.
45 — ausente —
45 Escureceu-se o sol e o véu do templo rasgou-se pelo meio.
46 Kano wali Jisasini are nimbelie nimbei, “Ara, nanga minimu nu moronona opili nimbo nu tiro,” nimbelie yu nomi ka akupe ltimu.
46 Jesus deu então um grande brado e disse: Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito. E, dizendo isso, expirou.
47 Jisas toringi ami iyemanga nokoli iyemuni Jisas ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie yuni Gote kapi nimbelie nimbei, “I iyemu yu paimbo ulu pulu keri te naa tepa, iye tumbi nili te lepamo,” nimu.
47 Vendo o centurião o que acontecia, deu glória a Deus e disse: Na verdade, este homem era um justo.
48 Kano wali yu unjo polopeyana toko uku tonge kanomolo ningo oi liko maku toringi imboma yu terimu ulu kanokolio lupe lupe pungo ungu awini konopu liko munduko kondo kololiko ulkendo puringi.
48 E toda a multidão dos que assistiam a este espetáculo e viam o que se passava, voltou batendo no peito.
49 Yu oi lombili andoringi iyema kinye kombu Galili amboma yu peya andoringima kinye enoni tulu teko angilko yu toringi kolorumu ulu kanoko angileringi.
49 Os amigos de Jesus, como também as mulheres que o tinham seguido desde a Galiléia, conservavam-se a certa distância, e observavam estas coisas.
50 — ausente —
50 Havia um homem, por nome José, membro do conselho, homem reto e justo.
51 — ausente —
51 Ele não havia concordado com a decisão dos outros nem com os atos deles. Originário de Arimatéia, cidade da Judéia, esperava ele o Reino de Deus.
52 Aku iyemuni Rom gavman iye awili Pailat molorumuna pumbelie Jisasinga onomu liemboya nimbe konge terimu.
52 Foi ter com Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 Pailateni manda nimu wali Josep pumbe Jisasinga onomu unjona mainye lipe, maminye koinjo teni lipe onomu kulupi topalie, ono kombuna kou anga tenga mepa pumbe tuku noirimu. Aku kou angana imbo te oi ono naa telina, yu pumbe ono terimu.
53 Ele o desceu da cruz, envolveu-o num pano de linho e colocou-o num sepulcro, escavado na rocha, onde ainda ninguém havia sido depositado.
54 Jisas ono terimu walimu, Juda imbomani Otili Koro Mololi Sabat waimu ombalo ningo melema tumbi tiko noirimele walimu.
54 Era o dia da Preparação e já ia principiar o sábado.
55 Oi Jisas kinye kombu Galili munduko kelko Jerusalem oringi amboma ulke kombu Arimatea iye Josep Jisasinga onomu mepa purumu wali yuni Jisas ono terimu kou angamu kanoko akuna tuku onomu noirimu mele neme neme ningo kanoringi.
55 As mulheres, que tinham vindo com Jesus da Galiléia, acompanharam José. Elas viram o túmulo e o modo como o corpo de Jesus ali fora depositado.
56 Kanoko pora tikolio yando ongo enonga ulkendo pungolio, yunge onona kopongo welema kinye mele lupe mune tolima kinye kandandamili ningo tumbi tiko noiringi. Nalo aku teko pora tikolio sabat walimu wendo orumuna Gotenga ungu manemuni Sabat wali kinye koro molangei nimu mele pilko likolio mele tumbirumbi tiko noiringi melema ono kombuna naa meko pungolio we noiko koro moloringi.
56 Elas voltaram e prepararam aromas e bálsamos. No dia de sábado, observaram o preceito do repouso.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.