Lucas 22
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Oi Goteni Israel imboma naa topa we omba purumo waimu liko manjiko Bret Yis Naa Munduli we kalko noromele wai awili akumu nondopa wendo ombai orumu. Aku waimundo Pasova ningo imbi tiringi.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Juda imbomanga ningo Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Gotenga ungu manema pilko imboma mane tili iyema kinye, kano Juda imbomanga iye nomima Jisas toko kondonge aulke te koroko moloringi nalo enoni lino Jisas imbomani kanangei ka timolo wali imbomani lino mumindili kolko iri tonge ningo pipili kolko we moloringi.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Aku wali Jisas lombili andoli iye 12 akumunga iye Judas Iskariot nili, kanomunga konopuna kuro keri nomi Satan omba tuku purumu.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Kano wali yu Gote popo tondoli iye awilima kinye ulke tempel nokoli ele iyemanga ele iye awilima kinye moloringina purumu. Jisas eno lipe timbelo mele eno kinye wai toringi.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Eno kamele paa akokolio yu kou mone tinge mele ningo panjiringi.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Yuni enonga unguma pilipelie, manda nimbe, imboma Jisas peya naa molonge wali yu eno lipe timbelo aulke te koropa molorumu.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Juda imbomani Pasova Waimu liko manjingeindo kongi sipsip angilino toko kalko plawa tepa awili tindili mele yis nili naa peli kalko peya talo nonge, kano waimu wendo orumu.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Kano wali Jisasini Pita kinye Jon talo lipe mundupelie nimbei, “Elo pungo linonga Pasova Walimunga kongi sipsip angilino nomolomu teko amenge teko noipelio,” nimu.
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Eloni waltindikolio ningili, “Tena tepo amenge tepo noipembili konopu leko ninoya?” ningili.
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Yuni topondopa nimbei, “Pilelio! Elo ulke kombu awilina pungolio, iye te no mingi te mepa aulkena omba pumbelona kanokolio, yu pumbelo mele lombili pungo ulke tukundo pumbelona peya pungolio
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 kano ulke pulu iyemundo ningili, Ungu Mane Tilimuni waltindipelie nimbei, ‘Yu kinye yu lombili andolima kinye Pasova kongi sipsip angilinomu nomolo ulke kiripimu tena ltemoya?’ nimu nelio!
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Aku teko ningele wali yuni ulke olandomunga kiripi awili te langi noli polomu kinye langi noipe noli melema kinye akuna oi lemoma, lipe ondombalo. Akuna linonga Pasova Walimunga kongi sipsip angilinomu kinye plawa kinye teko amenge teko noielio,” nimu.
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Elo pungolio, Jisasini nimu kano mele kanokolio Pasova langi akuna teko amenge teko noiringili.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Juda Imbomani ipo lembai kombu kala torumu wali Pasova Walimunga kongi sipsip angilinomu noringi aku walimunga Jisas kinye yunge aposel iyema kinye langi noli polona Pasova Walimunga sipsip angilinomu kinye yis naa peli bret kaloli kinye ongo maku toko molko noringi.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Langi nongo moloringi wali yuni enondo nimbei, “Na mindili oi naa nombolio i Pasova Walimunga langima eno kinye peya namili konopu lepo andopo moloru mele kinye paa noromolo.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Nani enondo paimbo i tepo nimbo tiro. Akumu na i langimu i teli oi altopo naa nombo. Gote iye nomi kingimu kamukumu molombalo walimu wendo ombalie i Pasova langimanga paimbo ulu pulumu wendo ombalo aku wali altopo nombo,” nimu.
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Yuni no kap wain lipe ambolopalie Gotendo paa tereno nimbelie nimbei, “Imu kolko moke teko naio!
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Nani enondo paimbo i tepo nimbo tiro. Gote iye nomi kingimu kamukumu molombalo walimu oi wendo naa oli i no wain paa naa nombo,” nimu.
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Bret kaloli te lipe Gotendo paa tereno nimbelie ambolopa pike lepa eno tipelie nimbei, “Imu nanga kangimu. Nanga kangimu enonga nimbo kolo wangopo tipolio eno tepo limboimunga tangei timboi tero imu. I ulu altoko tenge wali na liko manjengei,” nimu.
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Aku tepa mele Pasova langi nongo pora tiringi wali yuni no wain kap lipe ambolopalie nimbei, “Na eno tepo limbo nimbo na enonga nimbo kolondombo. I no wainimu ee nili ungu koinjomu nimbo panjipolio nanga mememuni tepa enge tipili eno ondopo tiro.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Nalo na lipe nanga opa pulemanga kindo timbelo iyemu na kinye peya i langi noromolo polona moromo.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Goteni Iyemunga Malondo nu tangei puwi nimu mele aku tepa paimbo wendo ombalo nalo Yu opa pule iyemanga kindo lipe timbelo iyemu yu Goteni paa tepa tombalo lepamo,” nimu.
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Aku tepa nimu ungu pilkolio yu lombili andolimani nendo yando waltindikolio ningei, “Iye narini paa aku ulumu tembalonje?” ningi.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Aposel iyemani enongano nendo yando ningolio ningei, “Nari imbi ola moromo,” ningo keru kuru liko moloringi.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Jisasini enondo nimbei, “Imbo talape lupemanga iye nomimani enonga imboma enge ningo nokoko kongono awini mindili teko tirimele nalo kano iye nomimani nokoromele imbomani enonga imbi ola ltindiko, linonga nokoko kondoko liko tapondoli iyema nimele.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Nalo na lombili andolima, iye nomi akumani teremele mele enoni aku teko naa teangei, molo! Enonga iye te imbi ola molombalo wali aku iyemu iye koropa mele molopili! Iye nomi molopa iye lupema nokombalo iyemu iye kendemandemu mele molopa iye lupemanga kongono tendepili!
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Iye nari paa iye nomimuya? Langi noromo iyemu iye nomimu molo langi peke topa kalopa plet kulumie topa aku kongonoma tenderemo iyemu iye nomimuya? Langi noromo iye akumu iye nomimu ltemo. Aku tepa, nalo na aku tepa molo. Na paimbo enonga iye awilimu nalo enonga kendemande mele molopo eno lipo tapondoli iyemu moro.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Na mindili nombo moro mele eno na kinye peya tapu topo mindili nombo moromolo kano.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Nanga Lapa iye nomi kingimu omba molopa imboma nokombalo wali nando nokondowi nimu mele nani aku tepo enondo akuna imboma nokondangei nimbo nio.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Akuna na iye nomi king molopo imboma nokombo wali eno na kinye peya langi polona nombo molomolo. Eno iye nomi kingimanga polomanga mainye molkolio, Israel imbo manga pupu 12 nokonge,” nimu.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Jisasini Pitando nimbei, “Saimon, piliwi! Kuro kerimanga nomi Sataneni Gotendo konge tepalie eno teko kenjingenje tope tipo manda manjipo kanambo nimu wali Goteni ee nimu.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Nalo Saimon, nani Gote nunge konge tendepolio nimboi, Satan yuni nu aku tembalo wali Pita nuni na naa mundupe kelepa na ipuki tipe molopili nindu. Saimon, Satan alaye kolte pilko na munduko kelkolio, pele konopu topele toko na kelko ipuki tiko molkolio, angenalima enge tiwi,” nimu.
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Nalo Pitani nimbei, “Awilimu, nani nu tiye kolopo kowa pumbo ningolio ninoya? Manda molo. Ilto peya ka tiemili ninge lemo paa. Molo ilto peya topo kondamili ninge lemo ulure molo. Peya kolambili,” nimu.
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Jisasini Pitando nimbei, “Pita, nani nundo paimbo i tepo nimbo tiro. Kinye kera gula oi ko naa tombalo wali nuni nando wali yupoko ninindo, ‘Na Jisas naa karo,’ ningo umbulu tinio,” nimu.
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Jisasini yu kitipi kanoli iye 12 akumando kelepa nimbei, “Nani eno oi kongono lipo munduru wali kou naa meko, mele wale naa meko, kimbo su naa meko, we pangei nimbo munduru wali eno mele molo lerimuya?” nimbe walipe pilerimu wali, enoni “Mele tendekure kape molo naa lerimu,” ningi.
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Yuni enondo kelepa nimbei, “Nalo kinye na kinye ulure wendo ombalomunga, kou mone noirimo iyemu kano kou monemu lipe ambolopa, mele wale noirimo iyemu kano walemu lipe ambolopa, aku teko molangei! Opa teli loi gelea naa noirimo iyemu yunge wale pakoli te yoko lipe loi gelea te pame tepili!
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Nani aku tepo ambe telka nio ungumu, nemboi! Oi imbomani nando ningo Gotenga bukuna toringi moromo mele kinye wendo ombai teremo mele i tepa:
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Yuni aku tepa nimu ungu pilko tundukolio enoni yundo ningei, “Awilimu, ya opa teli loi gelea talo noirimolo kanowi,” ningi.
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Kano wali Jisas ulke mundupe kelepa ulke kombu awili Jerusalem tawendo pumbelie, yu takiraki Unjo Oliv Angili Mai Kembona ola pupundala terimu kano mele akuna purumu. Yunge ki tipi kanoli iyema yu lombili akilio leko waye puringi.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Akuna pumbelie yuni yu lombili andolimando nimbei, “Kuro kerimanga nomi Satan lino toperope tipe tepa maindo naa mundupili ningo Gote konge teaio,” nimu.
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Aku tepa nimbelie yu alaye anjo pumbelie komongo topa pondopalie, Gote kinye ungu nimbelie nimbei,
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 “Ara, na mindili nombo kolomboi teromunga nuni molo, naa tepili konopu lenio lemo aku teko teani nalo nanga konopu lteo mele naa teamboi. Nunge konopu lteno mele paa teambo,” nimu.
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Aku tepa nimbelie kanopa molorumu wali, ensel teni mulu kombu tiye kolopa Jisas yu molorumuna omba yu tepa enge tirimu.
43 — ausente —
44 Kano wali, yu konopuna umbuni awili tepa, mindili nomba molopalie yu enge nimbe Gotendo ungu nimbe konge tepalie yunge kangina kuru topa kano kurumu meme none tepa maina mainye purumu.
44 — ausente —
45 Yu nimbe kelepa ola angilipe yu lombili andoli iyema moloringina yando omba eno yu kondo kolko konopu umbuni ltingimu eno tepa uru panjirimuna kanopalie
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 enondo nimbei, “Kinye ambe telka uru peremeleya? Satan omba eno ulu keri teangei nimbe tope timbei ombalo kani ola molko Gote konge teko molaio,” nimu.
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Kano wali Jisasini aku nimbe molopili eno moloringina iye awini oringi. Oringi iyemanga kumbena molorumu iyemu yu iye Judas, ki tipi kanoli iye 12 akumanga te. Judas yu Jisas molorumuna nondopa omba yu kangulurumu.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Aku ulu terimu wali Jisasini yundo nimbei, “Judas, opa pule iyemani Iyemunga Malo kanoko imbi tiengei ningo nuni na ambe telka kangultunoya?” nimu.
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Kano wali akuna angileringi lombili andoli iyemani yu ulu tembai terimuna kanokolio enoni yundo ningei, “Awilimu, opa teli loi geleamani iyema tamiliya?” ningi kano wali
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 enonga iye teni loi gelea lipe ambolopalie Juda imbomanga ningo Gote popo tondoringimanga iye nomimunga kendemande iye tenga komumu imbondo topa laka ltenderimu.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Aku terimu ulu kanopalie Jisasini yundo nimbei, “Aku ulu naa teaio,” nimbelie torumu iyemunga komumu lipe ambolopa tambu tindirimu.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Juda imbomanga ningo Gote popo tondoringi iye awili mare kinye, Gote popo toko kaloringi ulke tempelemu nokoko moloringi ami iye nokoli iye mare kinye, Juda imbomanga tapu iye mare kinye, enoni Jisas ka tingei oringi. Kano wali Jisasini eno aku teko oringina kanopalie nimbei, “Na imbo topo wapu noli iyere naa moro kani loi geleama kinye koipema kinye ambe telka meko oromeleya?
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Oi takiraki ulke tempelena eno peya molomolo wali na ambolko liko ka naa tinge. Nalo kinye tumbulu tolina ongo tumbulu toli engemuni teremele,” nimu.
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Aku wali enoni Jisas ambolko liko meko pungolio Juda imbomanga ningo Gote popo tondoringimanga iye nomi awilimunga ulkena tukundo meko puringi. Yu lombili andoli iye Pita tule tepa eno umbulkondo akilio lepa purumu.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Jisas meko oringi ulke kanomunga kerepuluna tipe kalko pilko moloringina Pita pumbe kopu tepa mainye molorumu.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Yu akuna molopili kendemande ambo wenepo te omba tipe nomba pa terimuna Pita molorumuna yu neme neme nimbe kanopalie nimbei, “I iyemu Jisas kinye peya andoringilina kanoru iyemu,” nimu.
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Pitani kolo topalie nimbei, “Ambomu, aku nino iyemu na naa karo,” nimu.
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Alaye kolte mololiko puringi wali iye teni Pita kanopalie yundo nimbei, “Nu Jisas lombili andoli iye te lepamo,” nimu kano wali Pitani nimbei, “Yane iyemu, na aku iyere molo,” nimu.
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Pele ena mongo mele omba purumu wali imbo te Pita yu ungu nimu nomi ka pilipe imbi tipelie yuni enge nimbelie nimbei, “Paimbo, i iyemu Jisas peya moloringili. Elo peya kombu Galili iye talo kanomu,” nimu.
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Aku tepa nimu wali Pitani nimbei, “Iyemu, nu nino mele na naa lipo manjiro,” nimu. Aku tepa nimbe molopili kera gula ko torumu.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 — ausente —
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 — ausente —
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Aku wali Jisas akuna nokoko moloringi ele iyemani yu ungu taka tondoko kondowa ltindiko yu larauwe toringi.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Eno maminye te liko yuni eno naa kanopili ningo yunge kumbekere maminye ka tondoko pipi tindiko yu tokolio yundo ningei, “Nu Gotenga profet iyere morono nimele kani nu nari toromonje ningo tiwi,” ningi.
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Enoni yu aku ungu taka tondoko ungu awini aku teko ningi kala.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Kombu tangorumu wali Juda imbomanga ningo Gote popo tondoringi iye awilima kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, kano Juda imbomanga tapu iye kaunsilima pali Jisasinga kot pilemili ningi. Enonga ele iyemani yu eno liko maku toko moloringina meko puringi wali enoni yundo ningei,
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 “Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo nimbe kanopa ltimu iye, akumundo Kraist nimolo akumu nuya, ningo tiwi,” ningi.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Nani enondo ungu te walipo pilkanje yando pundu naa telemala.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Nalo Iyemunga Malo kinye pulu mondopa altopa kape enge pali peremo Gotenga ki imbondo mainye molopa yu peya melema nokombalo,” nimu.
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Eno palini yundo ningei, “Nu Gotenga Malo moro ningo ninoya?” ningi.
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 “Linope, ungu te peya pilemili ambe telka nimoloya? Yuni yunu nimbe kenjirimo ungu piltimolo,” ningi.
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.