Lucas 21

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jisas Gote popo toko kaloli ulke tempelena molopa tempel ulkena tukundo kongono tengeindo kou mone munduringi unjo ketena nondopa molorumu. Akuna molopalie yu olando tipe kanopalie iye kamakomani kano ketena kou mone munduringina kanorumu.
1 Jesu Tafaror Bar wanawanan siwar ya’aya ana efamaim mare ma sabuw kabay wairafih hina hai siwar tew wanawanan hibiwanen itih.
2 Kanopalie wali ambo wai paa koropa noli te omba kou kololi talo akuna mundurumuna kanopalie
2 Naatu kwafur babin yababan wairafin auman na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan biwan itin.
3 nimbei, “Nani enondo paimbo nio. I ambo wai koropamu yuni kou mone mundurumomu paa olandopa mundurumo, we mundurumelema mainyendopa.
3 Naatu sabuw iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin, yababan wairafin ana siwar God bitin i sabuw etei natabirih.
4 Eno kou mone awini noirimele nalo koltalo kau ongo mundurumele. Nalo ambo waimu kou mone te paa naa noirimo. Yunge koltalo noimo talo undukana mepa omba timo. Langi nomba molopa pembalo mele te anjo naa noirimo,” nimu.
4 Anayabin sabuw afa i totobuyoy wairafih, imih hai siwar gagamin na’in hiyai, baise iti kwafur babin ana efanamaim abisa i isan yai inu’in i etei bai na ana siwar yai.”
5 Kano wali eno ulke tempel kombu akuna molkolio tempel ulke takoringi kou paa penga kinye Gotendo paa tereno ningo mele penga tiringima akuna au tiringi ulu kanoko, ungu nendo yando ningo moloringi wali Jisasini enondo nimbei,
5 Jesu ana bai’ufununayah afa Tafaror Bar hiwowowab ana gewasin hi’itin, naatu kabay hitar hikikirum isan, na’atube siwar ta ta God isan hiyasairen bar hibi’abur hi’itah isan hio hibifofofor. Baise Jesu eo,
6 “I ulke tempel penga angimona kandomele melemando ungu te nemboi. Walite i ulke kombu awili Jerusalem imboma umbuni linge walimunga i ulke tempelemu toko konoko bilibala tiko kou pali mainye toko talau tinge. Kou tendekure kape we naa lepili ningo ungu mangu toko bulu balu tinge,” nimu.
6 “Sawar iti etei kwa’itih kwa’o, mar boro kabay iti etei boro nihururuw nare narubar na’in, boro men ta iti hai efanamaim hina’inumih.”
7 Jisasini aku tepa nimu ungu pilkolio enoni yundo waliko pilkolio ningei, “Ungu Mane Tilimu, nuni nino mele te wali wendo ombaloya? Altopa aku ulu nondopa wendo ombai tembalo wali oi ambele ulure lipe ondopa wendo ombaloya?” ningo waltindiringi.
7 Sabuw Jesu hibatiy hio, “Bai’obaiyenayan, mar i boro biy iti sawar hinamatar, naatu ina’inan i boro abisa namatar saise aki ana’itin ana so’ob veya i na tit?”
8 Pilipelie yuni enondo nimbei, “Imbomani eno kolo toko tinge kani kanoko kondoko molangei! Iye awini nanga imbi leko ongo kolo toko ningei, ‘Ombalo ningo nokoko moromele iyemu na,’ ningolio, ‘Maimu pora nimbelo nimu waimu wendo ombai teremo,’ ninge. Eno aku teko ningena lombili naa paio!
8 Jesu iuwih eo, “Mata toniwa’an, men koko’aw na’atube hinifufuwimih. Anayabin orot moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu i Keriso, naatu Veya i na kabom.’ Men kwani’ufnunih.
9 Altoko opa awili kombu marenga tenge ungu pilko, imbomani enonga iye nomima tonge ungu pilkolio mini naa lteaio! Aku uluma Goteni oi kumbe lepa wendo opili nimu mele tembalo. Nalo peyalime waimu welea naa wendo ombalo,” nimu.
9 Hinabiyow tur kwananonowar men kwanabir, naatu yababan nara’at ef hinafofokar auman men kwanabir, anayabin sawar nati na’atube boro wan hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i na kabom.”
10 Kano wali Jisasini yu lombili andolimando kelepa nimbei, “Maimu pora nimbelo waimu oi wendo naa opili imbo talape awilima nendo yando opa teko, iye nomi king tenga talapemu kinye tenga talapemu kinye opa tenge.
10 Naatu iban iuwih maiye eo, “Tafaram ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow na’atube bar merar ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow.
11 Ya maina kombu marenga mai parambala awili tepa, engele awili lepa, kuro awili topa tembalo. Imboma pipili awili tepa kuliene leli ulu enge nilima muluna wendo ombalona kanonge.
11 Iriyoy gagamih boro hinamatar, baimar kakafin, sawow yumatah ta ta tafaram wanawanan boro awan nakaratan, maramaim sawar itah birubir boro hinamatar.
12 Ulu aku tepama wendo ombalo nalo oi naa wendo oli eno nanga imboma ningo molongena eno liko ka tiko, teko kenjiko, Juda imboma Gotenga ungu pileli ulkemanga eno meko pungo akuna kot tendeko, ka ulkena meko pungo panjiko, iye nomi kingima kinye gavman iye awilima kinye molongena eno kot tendengeindo meko pungo tenge.
12 Wabu’umaim kwabowabow isan, hinarab hini’a’akir, hinabuw hinafatumi kwanan Kou’ay Bar hai ukwarih umahimaim hinayai, naatu i boro hinabuw kwanan dibur hinayariyi, tafaram ana aiwob na’atube orot gagamih nahimaim kwanatit hinibabatiy.
13 Aku uluma wendo ombalo wali enoni kano ka tinge imboma ungu mane tinge. Eno nanga imboma molonge mele kinye, eno nani ungu mane tiru mele kinye, nani eno kinye ulu enge nili teru mele akuna eno pilengei ningo, imbo akuma ningo tinge.
13 Imih nati’imaim kwanatitit, veya keboroban i nati, ayu mi’itube kwaitutumu kwabowabow i hai tur kwana’owen.
14 — ausente —
14 Naatu baibatiyimih hinabuw kwananan men bogaigiwas taiyuw was fafari isan kwananot kwaniyababanamih.
15 — ausente —
15 Anayabin ayu boro tur anit a not hinarerekab tur kwanao a kamabiy sabuw hinanonowar boro men karam a tur hinarukouw naatu bairi kwanibasamih.
16 Enonga aminyeli lanieli kinye angenali kinye, pulu lepa imboma kinye, akumani kape eno nanga imboma liko ka tiko kot tendekolio eno mare toko kondonge.
16 Hinat, tamat, taituwa, a ofonah boro baba hinao, hinabuw orot gagamih umahimaim hinaya’i, baimakiy hinit naatu kwa afa boro hina’asbuni kwanamorob.
17 Eno nanga imboma molongena imboma pali eno kinye opa pule tonge.
17 Sabuw etei boro hinifa’ifai, anayabin ayu kwabi’ufnunu isan.
18 Nalo enonga pinyendi tendekumu kape Lapani komu naa tindimbelo.
18 Baise ukwarimaim arib ta boro men nakasiyomih.
19 Eno enge ningo angilingemunga eno koinjo molopa kau puli ulumu linge,” nimu.
19 Naatu kwa a batkikinamaim yawas boro kwanatita’ur kwanab kwanama gewas.
20 Kano wali Jisasini yu lombili andolimando kelepa nimbei, “Walite, ami iyema i ulke kombu awili Jerusalem imboma tongeindo ongo liko makai tendeko angilingena kanokolio i kombu Jerusalem imboma toko mundunge walimu nondopa wendo ombalo liko manjingei.
20 Baiyowayah sabuw Jerusalem hina’ar bebera’uh kwana’i’itin kwa i kwanaso’ob, Jerusalem rabin baitaiyin isan ana veya i kabom.
21 Eno kombu Judia kombumanga molongema mai kembo ltemomanga kowa pungo, ya ulke kombuna tuku molongema wendo ongo kowa pungo, eno ulke kombuna wendo molongema tukundo naa pangei!
21 Sabuw iyab Judea wanawanan tema’am boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen, sabuw iyab Jerusalem tema’am boro tafaram hinihamiy, sabuw iyab bar meraramaim tema’am boro men hinan Jerusalem hinatit.
22 Aku walimanga Jerusalem imbomani oi takiraki Gote teko kenjiringimunga yuni eno umbuni timbelo. Koro oi yuni walite aku ulu tembo nimbe panjirimu kano ungumu yunge iye mareni yunge bukuna toringi peremo kanomu, aku wali wendo ombalo.
22 Anayabin nati i baimakiy ana veya, saise abisa bukamaim hikirum inu’in nan niturobe.
23 Goteni Jerusalem imboma mumindili kolopalie ami iyema mumindili kolko Jerusalem imboma ongo tangei nimbelo kano wali ulu umbuni awini eno molongena wendo ombalo. Aku tembalo wali ambo bakulu keri teko molongema kinye ambo bakulu ame tingema kinye eno manda welea kowa naa pungemunga eno kondo teremo.
23 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu hai kek sosof auman bihir isan boro nafokar, yababan gagamin na’in boro iti tafaramamaim namatar naatu sabuw boro baimakiy hinab.
24 Jerusalem imboma tonge walimanga imbo toli loi geleamani imbo mare toko kondonge, mare ka tiko kombu tule lupe lupemanga meko punge. Juda imbomanga talapena wendo mololi imboma ya Juda imbomanga ulke kombu awili Jerusalem tuku ongo toko munduko kombu liko kolo wangoko molonge. Aku wali akilio Goteni enonga walima pora nipili nimbelo wali Juda imboma Jerusalem kelko ongo molonge,” nimu.
24 Sabuw afa boro ahay wan hinayen hina morob, afa boro hinabow hinan tafaram ta ta’amaim dibur hinaya. Naatu Eteni Sabuw Jerusalem boro hinarab nare tafan hinatet, naatu hinama hinakaif hai veya God bitih na’atube nan niturobe.
25 “Aku mindili nonge nio uluma wendo ombaindo ena kinye oli kinye kombukandiyema kinye pali ulumare tembalona imbomani kanonge. Mai kombuna nomu kutana ungu awili nimbe topa paa awili ola munde mainye munde telipe ombalona kanonge. Uluma aku tepa wendo ombalo wali maina imbo talapema mini ltenge.
25 “Maramaim veya, sumar, daman boro ina’inan yumatah ta ta hinamatar. Tafaram tutufin wanawan etei boro ayay hinabosair abisa namamatar isan, yabat boro namisir, gis nayen ana’itin boro birubir kakafin.
26 Muluna angimo mele enge ltemoma lope lope tepa anjo yando pumbelo wali imboma pipili paa pulumu kolko mai kombuna ambele ulure wendo ombaindo teremonje ningo pilko konopu paa awini liko mundunge.
26 Sabuw boro hai bir nara’at hinimamayay hinao, ‘Abisa tafaram wanawan emamatar.’ Anayabin maramaim sawar etei ti’inu’in hai efan boro hinasa’iren nanabin hinan.
27 Aku uluma wendo ombalo wali Iyemunga Malo kupe tenga tuku molopa, enge awilimu ambolopa paa awili tepa telimu au nimbe mainye ombalona kanonge.
27 Imaibo Orot Natun sakukuw wanawanan ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit nanan hina’itin.
28 Aku uluma pulu mondopa tembalo wali Goteni eno kombu kerina wendo lipe kombu pengana tukundo limbelo walimu nondopa wendo ombalo kani aku uluma wendo ombalo wali eno konopu toimbo topili ola angilko olando tiko kanongei,” nimu.
28 Sawar iti hinabusuruf hinamamatar ana veya’amaim, kwanamisir kwananuw ra’at, anayabin God ana sabuw baiyawasih isan ana veya i na rukabom.”
29 — ausente —
29 Imaibo Jesu oroubon ta eo, “Ai fafou kwana’itin naatu ai afa auman kwana’itah.
30 — ausente —
30 Hiw ana veya natitit kwa boro kwanao, ai abeb ana veya na, ai rourih hina’abebemih.
31 Aku tepala i ulu wendo ombalo nioma wendo ombalo wali kanokolio, Gote iye nomi kingimu molombalo walimu nondopa wendo ombalo lepamo ningo liko manjinge.
31 Imih ef i boro nati ta’imon, ana veya’amaim sawar iti na’atube hinamatar kwana’i’itah, kwa boro kwanaso’ob, God ana aiwob namih ana veya i na kabom.
32 Nani enondo paimbo i tepo nimbo tiro. I moromele manga pupumu oi naa kolangei i wendo ombalo nio uluma pali wendo ombalo.
32 Anababatun a tur ao’owen sabuw iti tema’am boro moroboe hinama’am sawar iti hinamatar.
33 Mulu mai talo pora nimbelo nalo nanga nio unguma pora naa nimbelo. Nani ungu nioma pali paimbo wendo ombalo,” nimu.
33 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur i boro men nasawaramih.
34 Jisasini yu ombalo walimu pimolo mele ungu te peya nimbei, “Eno no enge nili nongo keke lepo toko we umbuni tepili molko konopu naa makilipili molonge lemo Iyemunga Malo yu ombalo kano walimuni eno meluna mele naa poipili kani kanoko kondoko liko manjiko molaio!
34 Mata toniwa’an, men aa tom namomon, naatu iti tafaram ana yawas isan a yababan nara’at, anayabin veya i boro naniyan meyemeye
35 Aku walimu mai kombuna pali imboma molongena wendo ombalo.
35 warasa na’atube nabuw kwana’oror. Sabuw iti tafaram wanawanan boro etei isah namatar.
36 Nalo enoni Gote kinye konge tekolio ningei, ‘Na altopa Iyemunga Malonga kumbekerena pumbo ola angilembo kani na enge pepili, i ulu wendo ombalomani na topa mainye naa mundupili niwi,’ ningo waliwali kane kane molaio,” nimu.
36 Imih mata toniwa’an mar etei kwanayoyoban, saise fair kwanab sawar iti hinamamatar wanawanahimaim kwanahaiw kwan Orot Natun nanamaim kwanabat.”
37 Walimanga takiraki Jisasini ulke tempelena imboma ungu mane tipelie, ipo leli takiraki Jerusalem tawendo pumbe Unjo Oliv Angili Mai Kembona ola pumbei opundala pupundala terimu.
37 Jesu veya etei Tafaror Baremaim na sabuw bi’obaibiyih, baise rabirab en Olive Oyawemaim inu’in.
38 Imboma pali paa ipu leli oi yu ungu mane timbeloma pilemili ningo ulke tempelena ongo maku toko opundala pupundala teringi.
38 Baise mar etei mar auman sabuw i tena Tafaror Baremaim eo tema tenonowar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.