Lucas 1
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVT
1 — ausente —
1 Muitos se propuseram a escrever uma narração dos acontecimentos que se cumpriram entre nós.
2 — ausente —
2 Usaram os relatos que nos foram transmitidos por aqueles que, desde o princípio, foram testemunhas oculares e servos da palavra.
3 — ausente —
3 Depois de investigar tudo detalhadamente desde o início, também decidi escrever-lhe um relato preciso, excelentíssimo Teófilo,
4 — ausente —
4 para que tenha plena certeza de tudo que lhe foi ensinado.
5 Iye Nomi King Herot kombu Juda nokopa molorumu wali Gote popo tondorumu iye te molorumu, yunge imbi Sekaraia. Gote popo tondoringi imbomanga talape tenga imbi Abiya, Sekaraia yu aku talapemunga iye te. Yunge ambo Ilisabet Gote popo tondoringi imbomanga talape tenga lupe ambo te. Elonga wayenga kolepa Aron.
5 Quando Herodes era rei da Judeia, havia um sacerdote chamado Zacarias, que fazia parte do grupo sacerdotal de Abias. Sua esposa, Isabel, também pertencia à linhagem sacerdotal de Arão.
6 Aku ambo iye talo moloringili mele Goteni kanopa penga pilerimu. Eloni yunge ungu manema kinye Imboma teaio nimu unguma pali pilko liko teko kondoringili.
6 Zacarias e Isabel eram justos aos olhos de Deus e obedeciam cuidadosamente a todos os mandamentos e estatutos do Senhor.
7 Nalo Ilisabet wangono perimu, bakulu te naa meringili. Elo amboi anda leko moloringili.
7 Não tinham filhos, pois Isabel era estéril, e ambos já estavam bem velhos.
8 — ausente —
8 Certo dia, Zacarias estava servindo diante de Deus no templo, pois seu grupo realizava o trabalho sacerdotal, conforme a escala.
9 — ausente —
9 Foi escolhido por sorteio, como era costume dos sacerdotes, para entrar no santuário do Senhor e queimar incenso.
10 Aku tepa angilerimu wali imbo awini maku toko Gote konge teko tawendo angileringi.
10 Enquanto o incenso era queimado, uma grande multidão orava do lado de fora.
11 Sekaraia mune toli paura kekumu kalopa angilerimu wali kano paura kekumu kaloringi alta polomunga imbo kindo Awilimunga ensel te omba mona angilerimuna kanorumu.
11 Então um anjo do Senhor lhe apareceu, à direita do altar de incenso.
12 Akumu kanopalie paa mini lterimu.
12 Ao vê-lo, Zacarias ficou muito abalado e assustado.
13 Aku wali enselemuni nimbei, “Sekaraia, mini naa ltewi. Nu Gotendo konge tereno kanomu Gote yuni pilerimu. Nunge ambomu ungulu te kanopa limbelo. Yunge imbi Jon ningo tiwi!
13 O anjo, porém, lhe disse: “Não tenha medo, Zacarias! Sua oração foi ouvida. Isabel, sua esposa, lhe dará um filho, e você o chamará João.
14 — ausente —
14 Você terá grande satisfação e alegria, e muitos se alegrarão com o nascimento do menino,
15 — ausente —
15 pois ele será grande aos olhos do Senhor. Nunca tomará vinho nem outra bebida forte. Será cheio do Espírito Santo, antes mesmo de nascer.
16 Israel Imbomani Awilimu oi tiye koloringi Jononi tembalo ulumuni altoko Israel imbo awini konopu topele toko enonga Gote Awilimu tenge tinge.
16 Fará muitos israelitas voltarem ao Senhor, seu Deus.
17 Oi Gotenga profet iye Elaija enge perimu mele yu aku tepa molombalo. Akumunga yunge tembalo ulumuni lapalini konopu topele toko, bakuluma konopu mondonge. Gotenga ungu manema liko tui tirimele imbomani konopu topele toko, imbo toya tolimani liko manjiko teremele uluma tenge. Jon yuni tembalomunga Awilimu ombalo ningo imboma tumbi tiko molonge,” nimbe enselemuni Sekaraiando nimu.
17 Será um homem com o espírito e o poder de Elias, e preparará o povo para a vinda do Senhor. Fará o coração dos pais voltar para seus filhos e levará os rebeldes a aceitarem a sabedoria dos justos”.
18 Aku wali Sekaraiani enselemundo waltindipelie nimbei, “Na anda lepo nanga ambomu amboi lepa pora tirimbulu. Nunge nino ungumupe nani paimbo nino nimbo ambe tepo lipo manjimboya?” nimu.
18 Zacarias disse ao anjo: “Como posso ter certeza de que isso acontecerá? Já sou velho, e minha mulher também é de idade avançada”.
19 Enselemuni topondopa nimbei, “Nanga imbi Gebriel. Na Gotenga kumbekerena angio. I kinye nundo nio mele Goteni aku teko nipuwi nimbe mundumona nundo ombo i ungu pengamu nimbo tiro.
19 O anjo respondeu: “Sou Gabriel, e estou sempre na presença de Deus. Foi ele quem me enviou para lhe trazer estas boas-novas.
20 Nalo nani ungulu mengele nimo kolo toromonje ningo piltino kani i ulumu oi wendo naa opili nu ungu naa nili molonio. Pele wendo ombalo nio mele amboma bakulu keri teko molkolio meremelemanga walima omba purumo mele aku tepa walimu omba pumbelo wali paa paimbo wendo ombalo ltemo,” nimu.
20 Agora, porém, você ficará mudo até os dias em que essas coisas acontecerão, pois não acreditou em minhas palavras, que se cumprirão no devido tempo”.
21 Aku teko ungu ningo angilengili imbo tawendo angileringimani Sekaraia ulke tempelemunga kiripina tukundo oi pumo kano, welea wendo naa orumu ningo konopu awini liko munduringi.
21 Enquanto isso, o povo esperava Zacarias sair do santuário e se perguntava por que ele demorava tanto.
22 Sekaraia wendo ombalie wali ungu naa nimbe kini kau ungu manda lerimu. Aku terimu ulu kanokolio Goteni ulke tempel kiripina ulte lipe ondomona kanomo konopu leringi.
22 Quando finalmente saiu, não conseguia falar com eles, e perceberam por seus gestos e seu silêncio que ele havia tido uma visão no santuário.
23 Altopa yunge ulke tempelena kongono waimu pora nimu wali ulkendo purumu.
23 Ao fim de seus dias de serviço no templo, Zacarias voltou para casa.
24 Altopa ambo Ilisabet kano bakulu molorumu ulu lipe manjipelie oli kite pakera yu Imbomani naa kanangei nimbe lopeke tepa molorumu.
24 Pouco tempo depois, sua esposa, Isabel, engravidou e não saiu de casa por cinco meses.
25 Yuni nimbei, “Awilimuni na kanopa kondo kolopalie i ulumu temo lepamo. Imboma na kanoko keri pileringi kinye mai koloru ulu akumu Awilimu yuni lipe ltendemo,” nimu.
25 “Como o Senhor foi bom para mim em minha velhice!”, exclamou ela. “Tirou de mim a humilhação pública de não ter filhos!”
26 Ilisabet yu keri tepa molopili bakulu olona mondopili oli kite pakera omba pupili talo pakera tipemu ondopa angilerimu wali Goteni mulu kombuna ensel Gebriel kombu Galili tukundo ulke kombu Nasaret nilina lipe mundurumu.
26 No sexto mês da gestação de Isabel, Deus enviou o anjo Gabriel a Nazaré, uma cidade da Galileia,
27 Akuna lopa kumbu oi naa tepa kanoli ambo wenepo te molorumuna lipe mundurumu. Kano ambo wenepomu yunge pulu lerimu imbomani yu iye te pupili ningo ungu tiringi, iyemunga imbi Josep. Kano iyemu yunge oi kaue te Iye Nomi King Devit. Ambo wenepomunga imbi Maria.
27 a uma virgem de nome Maria. Ela estava prometida em casamento a um homem chamado José, descendente do rei Davi.
28 Maria molorumuna Ensel Gebriel ombalie yundo nimbei, “Ambomu, nu moronona kanomboi oro. Gote Ola Iye nu kinye konopu noipelie, nu kinye molopili,” nimbelie nimu.
28 Gabriel apareceu a ela e lhe disse: “Alegre-se, mulher favorecida! O Senhor está com você!”.
29 Nalo kano ungumu pilipelie yu konopu pulumu lipe mundupelie i ungu nimomu ambele ungurendo nimonje konopu lerimu.
29 Confusa, Maria tentou imaginar o que o anjo quis dizer.
30 Enselemuni yundo nimbei, “Maria, Goteni nu kanopa penga pimo kani pipili naa kolowi!
30 “Não tenha medo, Maria”, disse o anjo, “pois você encontrou favor diante de Deus.
31 Piliwi, nu keri teko molkolio ungulu te menio. Ungulumunga imbi Jisas ningo tiwi!
31 Ficará grávida e dará à luz um filho, e o chamará Jesus.
32 Yu iye nomi molombalo. Yu imbi tiko Paa Olandopa Moromo Gotenga Malo ninge. Yu Awili Goteni Yunge anda kolepa Devit Israel imbomanga iye nomi king enge nilimu molorumu mele aku tepa molopili.
32 Ele será grande, e será chamado Filho do Altíssimo. O Senhor Deus lhe dará o trono de seu antepassado Davi,
33 Jekoponi kalopa ltimu Israel imboma yuni nokoromo ulumu lepa kau pumbelo. Yu iye nomi king awilimu molopa kau pumbelo,” nimu.
33 e ele reinará sobre Israel para sempre; seu reino jamais terá fim!”
34 Mariani enselemundo nimbei, “I nino ulumu ambe tepa wendo ombalona ninoya? Na iye te oi naa puli,” nimu.
34 Maria perguntou ao anjo: “Como isso acontecerá? Eu sou virgem!”.
35 Enselemuni yundo nimbei, “Nu moloniona Paa Olandopa Moromo Gotenga Mini Kake Telimu omba yunge engemuni nunge olona ungulu te mondombalo. Akumunga ungulu kake teli meniomundo Gotenga Malo ningo imbi tinge.
35 O anjo respondeu: “O Espírito Santo virá sobre você, e o poder do Altíssimo a cobrirá com sua sombra. Portanto, o bebê que vai nascer será santo, e será chamado Filho de Deus.
36 — ausente —
36 Além disso, sua parenta, Isabel, ficou grávida em idade avançada. As pessoas diziam que ela era estéril, mas ela concebeu um filho e está no sexto mês de gestação.
37 — ausente —
37 Pois nada é impossível para Deus”.
38 Mariani nimbei, “Na Awilimunga kendemande ambomu moro. Nuni nino mele aku tepa Gote yuni na kinye tepili,” nimu. Aku wali enselemuni Maria tiye kolopa yu purumu.
38 Maria disse: “Sou serva do Senhor. Que aconteça comigo tudo que foi dito a meu respeito”. E o anjo a deixou.
39 Aku wali Maria tumbi tipe kombu Judia distrik pumbe ulke kombu te mai pangi tenga ola lerimuna purumu.
39 Alguns dias depois, Maria dirigiu-se apressadamente à região montanhosa da Judeia, à cidade
40 Pumbe akuna iye Sekaraianga ulkena tuku pumbelie ambo Ilisabet kanopa na oro nimbe kanguluringili.
40 onde Zacarias morava. Ela entrou na casa e saudou Isabel.
41 Ilisabeteni Marianga ungu pilerimu wali yunge olona molorumu bakulu puke topa ola pumbe mainye omba terimu ulumu lipe manjirimu. Kano wali Gotenga Mini Kake Telimu Ilisabet yunge konopuna pumbe molopa tope tirimu kinye
41 Ao ouvir a saudação de Maria, o bebê de Isabel se agitou dentro dela, e Isabel ficou cheia do Espírito Santo.
42 Ilisabet yuni ungu ola enge nimbe nimbei, “Ambo moromelemanga pali liko ongondoko, nu malo. Nunge olona moromo bakulu meniomu Goteni mane ungu tipili.
42 Em alta voz, Isabel exclamou: “Você é abençoada entre as mulheres, e abençoada é a criança em seu ventre!
43 Na ambo pengare moro konopu naa lendu nalo nu nanga awilimunga anumuni na kanoni onio. Aku terenomunga na kinye teko penga tirino.
43 Por que tenho a grande honra de receber a visita da mãe do meu Senhor?
44 Na oro ninio ungu pilindu wali nanga olona moromo bakulumu tono kolopa puke topa ola mainye temo.
44 Quando ouvi sua saudação, o bebê em meu ventre se agitou de alegria.
45 Awilimuni nundo nimu ungumu pilkolio Yuni paa nimo mele tembalo ningo ipuki tirinu kani Goteni nu mane ungu tipili,” nimu.
45 Você é abençoada, pois creu no que o Senhor disse que faria!”.
46 — ausente —
46 Maria respondeu: “Minha alma exalta ao Senhor!
47 — ausente —
47 Como meu espírito se alegra em Deus, meu Salvador!
48 — ausente —
48 Pois ele observou sua humilde serva, e, de agora em diante, todas as gerações me chamarão abençoada.
49 — ausente —
49 Pois o Poderoso é santo, e fez grandes coisas por mim.
50 Yu pipili kolko moromele imboma yu kondo kolopa tapombai moromo.
50 Demonstra misericórdia a todos que o temem, geração após geração.
51 yunge kimuni ulu enge nilima terimu.
51 Seu braço poderoso fez coisas tremendas! Dispersou os orgulhosos e os arrogantes.
52 Imbo nomi molko kombuma nokoko moromelema yuni topa mainye mundupe, we imbo imbi naa moromoma lipe ola mundurumo.
52 Derrubou príncipes de seus tronos e exaltou os humildes.
53 Engelena koromele imboma yuni olo tepili nimbe langi pengama tipe,
53 Encheu de coisas boas os famintos e despediu de mãos vazias os ricos.
54 — ausente —
54 Ajudou seu servo Israel e lembrou-se de ser misericordioso.
55 — ausente —
55 Pois assim prometeu a nossos antepassados, a Abraão e a seus descendentes para sempre”.
56 Maria Ilisabet kinye molopili oli yupoko omba purumu mele aku wali altopa Maria yunge kombundo purumu.
56 Maria ficou com Isabel cerca de três meses, e então voltou para casa.
57 Ilisabet bakulu membalo walimu wendo orumu kinye yuni ungulu te kanopa ltimu.
57 Chegado o tempo de seu bebê nascer, Isabel deu à luz um filho.
58 Yunge kombu tendeku imboma kinye yunge pulu lerimu imboma kinye Awilimuni yu kondo paa pulumu kolorumu mele pilkolio yu konopu tiko eno waye tono koloringi.
58 Vizinhos e parentes se alegraram ao tomar conhecimento de que o Senhor havia sido tão misericordioso com ela.
59 Wali ki talo tipe perimumunga imboma tukundo tukundo ongo maku tokolio ungulumunga kangi pundu te kopiko ltendeko molkolio ningimuni, yu lapanga imbi manda leko Sekaraia tiemili ningi.
59 Quando o bebê estava com oito dias, eles vieram para a cerimônia de circuncisão. Queriam chamar o menino de Zacarias, como o pai,
60 Nalo ungulumunga anumuni molo nimbelie yunge imbi Jon nemili nimu.
60 mas Isabel disse: “Não! Seu nome é João!”.
61 Enoni yundo ningei, “Elonga pulu ltemo imbo tenga imbi aku tepa naa moromo kanomu,” ningi.
61 Então eles lhe disseram: “Não há ninguém em sua família com esse nome”,
62 Kano wali enoni Lapani ambele konopu ltemonje, ambele imbi timbelonje, walipo pilemili ningo lapando kini ungu manda leringi wali
62 e com gestos perguntaram ao pai como queria chamar o bebê.
63 yuni topondopa kini ungu manda lepalie pipia tieio nimbelie, yuni pipiana topalie nimbei, “Yunge imbi Jon,” nimbe torumu. Aku ulu kanokolio imbomani paa konopu awini leringi.
63 Ele pediu que lhe dessem uma tabuinha e, para surpresa de todos, escreveu: “Seu nome é João”.
64 Aku wali tumbi tipe yuni kerena altopa ungu nimbelie Gote kapi nimu.
64 No mesmo instante, Zacarias voltou a falar e começou a louvar a Deus.
65 Kano wali yunge kombu tendekuna moromele imbomani mini leringi. Kombu Judia mulu kemboma polorumu kombumanga pali aku temanemu kau toliko puringi.
65 Toda a vizinhança se encheu de temor, e a notícia do que havia acontecido se espalhou por toda a região montanhosa da Judeia.
66 I ulumu pileringi wali imbomani pali konopu liko mundukolio ningei, “Ulu aku tepa mele we naa teremo. Awilimuni i ungulumu kinye molopa enge tirimo lepamo,” ningo pilkolio “I ungulumu akilio iye ambe teli te molombalonje?” ningi.
66 Todos que ficavam sabendo meditavam sobre esses acontecimentos e perguntavam: “O que vai ser esse menino?”. Pois a mão do Senhor estava sobre ele.
67 Mini Kake Telimu Jononga lapa Sekaraianga konopuna omba molopa manda terimu wali Sekaraia yuni Gotenga nimbe munduli ungu pilipe, altopa wendo ombalo mele imboma ungu nimbe tipelie nimbei,
67 Então seu pai, Zacarias, ficou cheio do Espírito Santo e profetizou:
68 “Awilimu, Israel imbomanga Gote,
68 “Seja bendito o Senhor, o Deus de Israel, pois visitou e resgatou seu povo.
69 Gote yuni yunge kendemande linonga Iye Nomi King Devitini kalopa ltimu imbomanga iye enge peli te lino tepa lipili nimbe timo.
69 Ele nos enviou poderosa salvação da linhagem real de seu servo Davi,
70 Aku ulu wendo ombalomundo yunge iye profet akumani koro oi ningo panjiringi.
70 como havia prometido muito tempo atrás por meio de seus santos profetas.
71 Yuni lino tepo liembo nimbe linonga opa pulu iyema topa mundupe,
71 Agora seremos salvos de nossos inimigos e de todos que nos odeiam.
72 — ausente —
72 Ele foi misericordioso com nossos antepassados ao lembrar-se de sua santa aliança,
73 — ausente —
73 o juramento solene que fez com nosso antepassado Abraão.
74 — ausente —
74 Prometeu livrar-nos de nossos inimigos para o servirmos sem medo,
75 — ausente —
75 em santidade e justiça, enquanto vivermos.
76 Nanga ungulu Jon, nuni Awilimunga kumbe leko pungo yu ombalo aulkemu akirindiniona pilkolio,
76 “E você, meu filhinho, será chamado profeta do Altíssimo, pois preparará o caminho para o Senhor.
77 Awilimu yunge aulkemu akirindembo ningolio nuni yunge imbomando i teko ningo tini:
77 Dirá a seu povo como encontrar salvação por meio do perdão de seus pecados.
78 — ausente —
78 Graças à terna misericórdia de nosso Deus, a luz da manhã, vinda do céu, está prestes a raiar sobre nós,
79 — ausente —
79 para iluminar aqueles que estão na escuridão e na sombra da morte e nos guiar ao caminho da paz”.
80 Ungulu Jon yu akopa awili lepa konopu enge nimbe molorumu. Yu oi imbo naa peli kombuna molopalie altopa pele Israel imbomanga kumbekerena wendo omba kongono terimu.
80 João cresceu e se fortaleceu em espírito. E viveu no deserto até chegar o tempo de se apresentar ao povo de Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.