Lucas 17

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jisasini yu lombili andolimando nimbei, “We imbomani nanga imbomarendo Ulu kerima teangei ningo toperope tirimele nalo aku teko toperope tinge imboma paa mindili nonge.
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Bowabow kakafin ana routobon i turobe boro hinamatar, baise orot yait iti sawar niwa’an hinamamatar boro yababan gagamin na’in nab.
2 Nanga imboma ulu kerima tepili toperope timbei tembalo wali oi naa teli yu kou muluwele awili te nomina moko tokolio pera tiko nomuna mainye mundunge lemo paimbo yu mindili nomba kolombalo nalo yu imbo te toperope oi naa tili Goteni yu aku ulu keri teremelemunga pundu keri tambo nimbe mindili lipe timbelo mele yu kinye naa pembalo.
2 Naatu orot yait nati na’atube nasisinaf, ana gewasin nati orot boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare, men basit nama au kek gidigidih niwawa’anih bowabow kakafih hinasinaf.
3 Nanga imboma, enonga teremele ulu wamongo liko manjeio! Angena teni nu kinye ulu te tepa kenjimbelo wali yu molombalona pungo nini, ‘Ango, ulu keri teniomu, ambe temona tenioya?’ niwi! Aku teko ninio wali yu pilipelie nimbei, ‘Ango, paimbo tepo kenjindu kani kondo kolto’ nimbelo kano wali nu kinye kano ulu keri tembalomu tiye kolko altoko naa liko manjiwi.
3 Imih abisa kwasisinaf mata toniwa’an, taituwa baitumatumayan bowabow kakafin nasisinaf na’at, inakwarar tatab nihamiy, naatu bowabow kakafin nihamiyen dogoron nabikitabir na’at ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
4 Wali tendekumunga yu wali ki te yupoko pakera aku tepa nu kinye tepa kenjipe, altopa wali ki te yupoko pakera konopu topele topa nundo ango, kondo teremo nimbelo wali manda, nu wali ki te yupoko kano ulu keri tembaloma tiye kolowi,” nimu.
4 Naatu veya ta’imon wanawanan mar etei seven na’atube o isa nasisinaf kakaf isan, mar etei seven namatabir maiye nan biya natit nao. Ayu o isa bowabow kakafin asinaf, ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
5 Kano wali Jisas lombili andolimani yundo ningei, “Awilimu, nu ungu nino mele lino paimbo ungumu nimbo alaye tepo kau ipuki tipo amboromolo kani nuni awili teko ipuki enge ningo tiko ambolangei ningo liko tapondowi,” ningo konge teringi kano wali
5 Tur Abarayah Jesu isan hio, “Regah ai baitumatum kwira’at.”
6 Awilimuni eno topondopa nimbei, “Unjo tenga mongo yu paa kelo nalo kano mongo maina mundurumolo wali unjo akopa awili lepa angimo kanomu. Aku tepa mele, eno nani ungu nio mele ipuki alaye kolo kau tilimalanje, enoni Goteni nanga ungumu manda pilimbelo ningo neya angiltimo unjo akumundo pulkono pali nunu pulu akuko, nomu kutana tuku pungo angiliwi nilimala wali kano unjomu enonga ungumu pilipe lipelie aku tepa ulu awili manda telka,” nimu.
6 Regah iyafutih eo, “Kwa a baitumatum ai momor ro’on na’atube, kwa boro iti ai uwa isan kwanao, ‘A wairoron etei ku’uy ra’ah kwen tor yan kure kubat,’ boro fana nab kwao na’atube nasinaf.
7 Aku tepa nimbelie nimbei, “Enonga iye te yunge kendemande iye teni poinye tendepa molo kongi sipsip tapu tendepalie altopa ipupene ulkendo ombalo wali yunge awilimuni yundo ya ongo mainye molko kere welea nowi nimbeloya? Aku tepa manda naa nimbelo.
7 “Naatu itinin ta i iti na’atube, o ta a bowayan orot masaw tabowabow o sheep takakaifen rabirab au bar tanan, boro men ana merar itay naatu itau, ‘Kurun kumare bay ta ku’aan.’
8 Kano kongono tendeli iyemu yu kongono tepa pora tipe ulkendo ombalo wali yunge awilimuni yundo i tepa nimbei, ‘Nanga kere kalondoko ambolko tikolio altoko na kere nombo pora timbo wali nu pungo nunge kere kalko nani,’ nimbelo.
8 Ai’abin, o boro mat a bay tabogaigiwas itaa, imaibo i tamare taa tatom.
9 Iye awilimuni tewi nimbelo mele yunge kendemande iyemuni pilipe lipe tembalomunga, ‘Ango, paa tenio,’ nimbeloya? Aku tepa naa nimbelo.
9 Naatu a bowayan orot iyun sisinaf isan i boro men o ana merar yin isan tama takaifimih en.
10 Aku tepala, enoni Goteni enondo kongono tendaio nimo mele pali teko likolio eno enono ningei, yuni lino teaio nimo mele kau tepo, kongono olandopa te naa tepolio lino kendemande kerima moromolo nengei,” nimu.
10 Imih kwa auman ef i nati ta’imon, abisa bowamih hinao hiyuni kwa bowabow ufunamaim, kwa na’atumo kwanao, ‘It i akirwairafit wabit men gagamin aisim merarayow isan tananot, abisa hi’u’uwit na’atube tasinafuka.’”
11 Jisas ulke kombu awili Jerusalem pumbei pumbelie, Galili kombu Samaria kombu owena kule kulena tuku tingina pumbelie,
11 Jesu au Jerusalem yey ana veya i tafaram Samaria naatu Galilee hairi hai yoyow ana founamaim yen in.
12 ulke kombu kelo tenga tukundo purumu. Tukundo purumu kano wali kuro kendi noli iye 10 yu aulke omba purumuna ongo tule teko angilko
12 Naatu na bar merar ta titit auman, orot nah etei 10 biyah kokom ani’anih bairi hitar. Ef yok na’in hibat
13 enoni ru ningolio ningei, “Jisas, Nokoli Iyemu, lino kondo kolowi,” ningi.
13 naatu hi’af hio, “Regah Jesu kwiwanbabani!”
14 Yuni eno kanopalie nimbei, “Manda, kinye eno koinjo purumele kani eno Juda Imbomanga ningo Gote popo tondoli iye moromelena pungo, enonga kangi liko ondopaio,” nimu. Kano wali eno pungei puringi wali eno kuro pora nimbe imbo kangi angilerimu.
14 Jesu nuw itih, basit iuwih eo, “Kwan firis biyan kwatit naatu biya enuteteyan itah.” Baise hitit efamaim hinan, biyah etei higewasin.
15 Enoni koinjo pungolio kanoringi wali iye akumanga teni yando omba ungu enge nimbe Gotenga imbi ola ltindipe omba
15 Naatu wanawanahimaim orot ta’imon biyan bigewasin itin, basit matabir maiye fanan sib God bora’ara’ah auman na.
16 Jisas angilerimuna mainye pumbe tamalu pepa yundo paa tereno nimu. Kano iyemu yu Samaria iyemu.
16 Jesu nanamaim me yan ra’iy ana merar yi. Naatu iti orot i Samaria matuwan.
17 Kano wali Jisasini nimbei, “Nani iye 10 kulumie naa tondonduya? Kinye iye 9 tena pungeya?
17 Naatu Jesu eo, “Orot nah etei i ten biyah higewasin, naatu orot nah nine i menamaim tema’am?
18 Te kape yando ongo, Gotenga imbi ola naa ltindingeya? I iye lupemu kau oromo kani Israel iye kuro kendi nomo tepo koinjo linduma tena moromeleya?” nimu.
18 Aisim iti orot menan ta akisinamo na God ana merar eyiy?” Naatu Israel sabuw aisim boro men iti na’atube hitasinaf?
19 Kano wali yuni Samaria iyemundo nimbei, “Ola angilko puwi. Nani manda tembo ningo ipuki tirinomuni nu koinjo puruno,” nimu.
19 Imaibo Jesu orot iu eo, “Kumisir au bar kwen, a baitumatumamaim iyawas.”
20 Walite Farisi iyemani Jisas waliko pilkolio ningei, “Te wali Gote iye nomi kingimu molopa imboma kinye melema pali kinye yu yunu nokombalo walimu wendo ombaloya?” ningi. Jisasini topondopa nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa imboma kinye melema pali yu yunu nokombalo walimu wendo ombalo mele imbomani mongoni kanangei mele naa wendo ombalo.
20 Pharisee afa Jesu hibatiy hio, “God ana aiwob i boro mar biy nan?” Jesu iyafutih eo, “God ana aiwob i men bebeyanamaim enan,
21 Eno kinye ya moromelena Gote oi iye nomi kingimu molopa imbo mare nokoromona yu iye nomi kingimu molopa imboma kinye melema pali nokombalo ulumundo imbo teni kanaio, i wendo oromo ningo, andi wendo oromo ningo, aku mele manda naa ninge. Kano walimu oi wendo omo ltemo,” nimu.
21 boro sabuw hina’itin hinao, ‘Kwa’itin iban iti, o iban ni’i.’ Anayabin God ana aiwob i kwa wanawanamaim ema’am.”
22 Aku tepa nimbelie Jisasini yunge lombili andolimando nimbei, “Enoni Iyemunga Malo alaye kolte kanamili ninge walima wendo opili konupu lenge nalo naa kanonge.
22 Imaibo ana bai’ufununayah iuwih eo, “Mar enan kwa boro kwanakaibaban kwanao, ‘Orot Natun ana veya mi’itube tanan tata’itin,’ baise nati ana veya boro men kwana’itinimih.
23 Imbomani wina moromo, ya ina moromo ninge. Nalo kolo tonge kani eno lombili naa paio!
23 Sabuw boro hina’uwi hinao, ‘I ban ni’i enan kwa’itin, o iti enan kwa’itin.’ Sabuw hinao men ufuh kwananunuwamih.
24 Kariapa teremo wali kombuma pali pa teremona imbomani pali karomele. Iyemunga Malo aku tepa mele altopa ombalo.
24 Anayabin Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaram wanawanan ana’itin i boro namanamar ebow tafaram etei emamarakaw na’atube boro namarakaw.
25 Nalo oi yu mindili pulumu nombalo, kinye moromele imbomani yu liko tui tiko umbulu tinge.
25 Baise wantoro’ot i boro sabuw iyab iti boun tema’am ana veya’amaim boro hinab hini’a’akir, hinakwahir biyababan ta ta hinitin.
26 Oi iye Noa molopili imbomani teringi mele Iyemunga Malo ombai tembalo wali imbomani aku teko tenge.
26 Ana itinin i boro Noah ana veya’amaim mamatar na’atube, Orot Natun ana veya’amaim boro na’atube namatar.
27 Noa nona andoli sip ulkemu takopa imboma ulu wendo ombalo mele nimbe tepa mololipe purumu wali eno naa kanoko naa pileringi. Enonga we kongono teko enonga we uluma teringi mele langi nongo ambo liko teko aku uluma teko mololiko pungolio, Noa nona andoli sip ulkemunga tuku purumu wali kape eno aku uluma we teko moloringi. Kano wali sipina tukundo naa moloringi imboma pali noni topa kondorumu.
27 Noah ana veya’amaim sabuw hi’aa hitomatom, orot babin hitatabin, wanawanan Noah wa wanawanan run harew gagamin tit sabuw etei himorob.
28 Lot kinye waye moloringi imbomani aku teko teringila. Eno langi nongo bisnis teko poinye teko ulke takoko, we ulu akuma teko moloringi.
28 Naatu ana itinin ta i Lot ana veya’amaim mamatar na’atube. Orot babin hi’aa hitom, masaw hitar hibow, bar hiwowab, hitobon hi’aa hinan wanawanan
29 Nalo Lot ulke kombu Sodom tiye kolopa kowa purumu kano walimunga tipe kinye kou tipe nomba angilima muluna mainye lo mele omba Sodom moloringi imboma pali topa kondorumu.
29 Lot tafaram Sodom bihamiy ana veya wairaf marane God iyafar re sabuw etei e’arahih himorob.”
30 Iyemunga Malo altopa ombalo walimunga oi teringi nio mele altoko aku ulu teko molonge.
30 Ana itinin i ta’imon, Orot Natun nanan ana veya boro nati na’atube namatar.
31 Yu ombalo walimu wendo ombalo wali enonga ulke kerepulumanga molonge imboma altoko ulkendo tukundo pungo enonga ulke tukundo noinge melema pungo naa lipunge! Aku tepala poinyena molonge imboma enonga noinge melema altoko ulkendo pungo naa lipunge!
31 Nati ana veya’amaim orot yait ana or ema’am boro men nayen bar ana sawar nabow, na’atube orot ana masaw ebow boro men namatabir bar sawar nabowamih.
32 Lot omenu terimu mele liko manjeio!
32 Orot Lot aawan isan abisa namatar i kwananot!
33 Iye teni molopa kondombalo melema ambili nonde nimo lemo aku iyemu paa kolombalo nalo aku melema mundupe tiye kolombalo iyemu yu koinjo molombalo.
33 Orot yait i taiyuwin ana yawas enunuwih boro men nabaimih, baise orot yait ana yawas ayu isou kwakwahir ana yawas boro natita’ur nab.
34 Nani eno paimbo nio. Iyemunga Malo altopa ombalo kano walimunga ipu leli iye talo polo tendekuna pengele wali Gotenga ensel teni omba iye te we pepili mundupe kelepa te lipe mepa pumbelo.
34 A tur ao’owen, nati ana guguminamaim, orot rou’ab boro gem ta’imon tafan hina inu’in, orot ta boro hina bora’ah, ta boro gem tafan hinihamiy na’in.
35 Ambo talo langi kalko molongele wali ensel teni omba ambo te we molopili mundupe kelepa te lipe mepa pumbelo.
35 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hina bora’ah ta boro hinihamiy nama.
36 Iye talo poinyena angilingele wali ensel teni omba iye te we angilipili te lipe mepa pumbelo,” nimu.
36 Orot rou’ab boro hinama masaw hinabob, orot ta boro hina bora’ah, ta boro masaw yan hinihamiy nama.”
37 Yuni nimu ungu pilkolio enoni ningei, “Awilimu, aku ulumu tena tembaloya?” ningi.
37 Ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Regah iti boro menamaim namatar?” Jesu iyafutih eo, “Efan menamaim murumurubih biyah ti’inu’in mamu ikou boro imaim hinaru’ay.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.