Lucas 15

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kou takisi lili iyema kinye Gotenga ungu pilko naa lili imbo lupema kinye eno pali Jisasinga ungu pilingeindo yu molorumuna nondoko oringi.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Farisi iyema kinye Gotenga ungumanga pulumu pilko ungu mane tili iye akumani aku ulu kanokolio enoni konokono ningo ningei, “I iyemu ulu pulu kerima ambololi imboma peya molamili waio nimbelie, kere langi eno peya nongo moromele ulumu tepa kenjirimo,” ningi.
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Jisasini eno aku teko ningi ungu pilipelie i ungu ikomu topalie nimbei,
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Enonga iye teni kongi sipsip 100 ari telka kinye te maa tolkanje yuni sipsip 99 wema era nongo angilengei nimbe pumbe, maa toromomu kanopa limbei korolipe pulka.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Altopa kanopa lipelie yuni konopu tipe apu topa ulkendo mepa pulka.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Kano wali ulkendo ombalie aku iyemuni yunge pulu ltemo imbomando kinye yunge ulke kere pongolo imbomando kinye walipe pilipelie nimbei, ‘Nanga kongi sipsip maa tomomu kanopo lindumunga tono teremo kani peya tono kolopo molamili waio,’ nilka.
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Aku tepala, nani eno ungu te i tepo nimbo tiro. Imbo ulu pulu keri naa teko konopu tumbi nimbe pepili molonge imbo 99 waye aku teko molongena eno ulu pulu kerima munduko kelko konopu topele tonge ulumu eno kinye naa pembalo, kano imboma mulu kombuna enselemani tono koromele. Nalo sipsip tapu iyemuni yunge sipsip maa tolimu kanopa lipelie wali paa tono kolka mele aku mele ulu pulu keri ambololi imbo te yunge ulu pulu keri teremoma pilipe keri pilipe mundupe kelepa konopu topele tombalo mulu kombuna enselemani tono awili tiko kolonge,” nimu.
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 “Aku tepala ambo te kou mongo 10 noipelie te mainye pulkanje yu tipe lam kandopa ulke pureme mepa kanopa limbeindo wamba koropa kondolka.
8 Jesus continuou:
9 Kano wali, aku koumu kanopa lipelie yunge pulu ltemo imboma kinye yunge ulke kere pongolo imboma kinye walipe pilipilie nimbei, ‘Nanga kou mongo mainye pumomu kanopo lindu kani peya konopu tipo molamili waio,’ nilka.
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Nani eno i tepo nimbo tiro. Aku tepa mele ulu pulu keri ambololi imbo te yunge ulu pulu keri teremoma pilipe keri pilipe mundupe kelepa konopu topele tombalomunga Gotenga enselemani tono kolonge,” nimu.
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Jisasini ungu iko te peya topalie nimbei, “Iye te, yunge ungulu talo moloringili.
11 E Jesus disse ainda:
12 Walite akiliomuni lapando nimbei, ‘Ara, nu koloniomunga monge melema i teli oi moke teko na tinio mele tiwi!’ nimu kano wali kano iyemuni yunge noirimu melema moke tepalie yunge ungulu talo tirimuna ltingili.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Kano melema elo tirimu kano wali akiliomu wali pokore kau molopalie, altopa mele tirimuma pali lipe mepa aulke tule tenga purumu. Kombu tulena pumbe molopalie yu pumbe takera kalorumu. Aku telipe purumu kano wali yunge kou mone melema pali pora nimu.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Yunge melema kinye kou mone kinye pora nimu wali yu paa koropa purumu. Kano wali yu molorumu kombuna engele awili tepa lerimu wali yunge melema pali pora nimuna yu paa engele kolorumu.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Yu engele terimuna yu kano kombu pulu iye te molorumuna pumbe kou kongono te teambo tiwi nimbe konge terimu kano wali yuni nimbei, ‘Manda, nanga kongi tapu tendewi,’ nimu.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Gai punduku kongi tirimuma nambo nimbe pilipe molorumu nalo yu te naa tiringi.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Kano wali, altopa yu konopu kuli lipe mundupe pilipelie yu yunu nimbei, ‘Aranga kongono tenderemele imboma kere pulumu nongo olo tepili moromele nalo na ya ina engele kolopolio kamukumu kolomboi tero.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Akumunga na pumbo Ara moromona pumbolio yundo nimboi, “Ara, nu kinye Mulu Kombuna Moromo Gote kinye nani tepo kenjiru.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Na ungulu kerimu kani nunge marena molombo manda naa tembalo kani nunge kongono iye te molambo,” nimbo,’ nimbe pilerimu.
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Kano wali, yu molorumu kombuna mundupe kelepa, lapa molorumuna pumbei purumu. Yu ulkendo pumbei purumu kano wali yunge lapani yu tule tepa orumuna kanopalie yu kondo kolopa lkipe pumbe yu kangulupe ltimu.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Kano wali ungulumuni lapando nimbei, ‘Ara, nu kinye Mulu Kombuna Moromo Gote kinye nani tepo kenjiru. Na ungulu kerimu kani nunge marena molombo manda naa tembalo!’ nimu.
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Aku tepa nimbe molopili lapani yunge kongono tenderingi iyemando nimbei, ‘Welea pungo nanga wale pakoli pengamu pungo liko meko ongo yunge pakondoko, ki ring te liko yunge kina mondondoko, kimbo su liko yunge kimbona mondondaio!
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 — ausente —
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 — ausente —
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 Nalo yunge ungulu komo poinyena kongono tepa molopalie ipupene ulkendo ombai orumu wali eno tono kolko kunana ningo moloringi ungumu pilipelie
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 yuni kongono tendeli iye tendo ungu te nemboi owi nimbelie, yundo waltindipelie nimbei, ‘Tukundo ambele ulu teremeleya?’ nimu.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Kano kongono tendeli iyemuni yundo topondopa nimbei, ‘Angena kano manda molopa omona lanieni kanopa tono kolopalie kongi kao walo awilimu namili nimbe topa koimo,’ nimu.
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Aku tepa nimu ungu pilipelie komomu yu mumindili kolopalie na ulkena tuku paa naa pumbo nimu. Aku nimu ungu pilipelie lapani wendo omba yundo nimbei, ‘Lino peya tono kolopo molamili owi,’ nimbe konge terimu kano wali
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 lapando topondopa nimbei, ‘Piliwi. Na waliwalima, poinye awini nunge kongono tendepo molopolio nu nino unguma pilipe lipo tenge tipo, walite kape nunge ungu te pilipo tupe naa toro kano nalo nuni nando walite kape kongi meme walo te nanga kanopo ltio unguluma kinye peya tono kolko nongo molangei ningo naa tirino.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Nalo kinye nunge marena omba, yuni apureli ambomando kou mone pora tirimu, kano marena omo wali nu tono kolko kongi kao walo awilimu namili ningo toko koinio lepamo,’ nimu.
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Lapani yundo topondopa nimbei, ‘Nanga ungulumu, nu kinye na peya morombolo wali nanga melema pali nunge kindo ltemo, iltonga.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Nalo kinye angena kolorumu kanomu altopa omo. Yu oi pumbe maa torumu, kinye kelepa omona kanopo ltimolo kani lino tono kolopo kunana nimbo langi nombo moltomolo,’ nimu,” nimbe Jisasini nimu.
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.