Lucas 10

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Altopo Jisas ulke kombu awili Jerusalemundo pumbei pumbelie, yu pumbei purumu ulke kombu marenga iye 72 akumanga talo talo nimbe kumbe lepa lupe lupe lipe mundurumu.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e dois discípulos e os enviou adiante, dois a dois, às cidades e aos lugares que ele planejava visitar.
2 Eno lipe mundupelie ungu iko topa nimbei, “Poinyena langi pulumu nowi lepa peremo nalo kano langi pungo liko noinge imboma koltalo kani Poinye Pulu Iyemuni kano langimu liko noiko kongonomu pungo teangei imboma poinyena lipe mundupili ningo konge teaio!
2 Estas foram suas instruções: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos. Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos.
3 Eno Gotenga kongonomu pungo tendeliko andonge wali we imbomani eno mindili liko tinge lipo manjipolio eno kano kongonomu tendepangei nimbo eno lipo munduro.
3 Agora vão e lembrem-se de que eu os envio como cordeiros no meio de lobos.
4 Pungolio, wale lepo kape, kou mone kape, mele wale kape, kimbo su alowa teko mondongema kape naa meli we paio! Aulkena onge imboma kanokolio enondo ungu te naa ningo we paio!
4 Não levem dinheiro algum, nem bolsa de viagem, nem um par de sandálias extras. E não se detenham para cumprimentar ninguém pelo caminho.
5 Ulke kombu tenga tukundo pungolio akuna,” neio!
5 “Quando entrarem numa casa, digam primeiro: ‘Que a paz de Deus esteja nesta casa’.
6 Aku teko ninge wali aku ulkena konopu penga pepili molambo nimbe imbo te molomo lemo yu konopu penga pepili molombalo. Molo aku teko ninge wali kano ulkena. konopu penga pepili molambo nimbe imbo te naa molomo lemo enonga ninge ungumu yu kinye naa pembalo.
6 Se os que vivem ali forem gente de paz, a bênção permanecerá; se não forem, a bênção voltará a vocês.
7 Punge ulkena paa peangei! Kongono teremo iyemu yu melema paa tirimele kani ulke pulu iyemuni langi timbeloma naio! Ulke pinepine naa andaio!
7 Permaneçam naquela casa e comam e bebam o que lhes derem, pois quem trabalha merece seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Ulke kombu tenga tuku pungolio, kano ulke kombu pulu imbomani enondo, paa onge, lino peya molamili waio ninge lemo eno langi tingema nongo,
8 “Quando entrarem numa cidade e ela os receber bem, comam o que lhes oferecerem.
9 akuna kuro tombalo imboma teko koinjo liko, enondo ningei, “Eno moromelena Gote omba iye nomi king molopa lino nokombalo walimu nondopa omo,” neio!
9 Curem os enfermos e digam-lhes: ‘Agora o reino de Deus chegou até vocês’.
10 Molo ulke kombu tenga tuku pungolio kano ulke kombu pulu imbomani enondo eno ambe telka ongeya, anjo pame ninge lemo eno pungo aulkena angilkolio enondo ningei,
10 Mas, se uma cidade se recusar a recebê-los, saiam pelas ruas e digam:
11 “Enonga kombumunga mai kungupo, linonga kimbona angiltimoma kulu topolio pamili! Aku tepo temolo wali aku imbomani i teko pilengei: Linondo peya molamili waio ungu naa ningi kani akumunga Goteni enondo mulu kombuna peya molamili waio ungu naa nimbelo. Akumu pilengei ningo aku teko ningolio ungu te peya enondo kamukumu ningei, ‘Eno lepi lepi tamili pilengei! Eno moromelena Gote omba iye nomi king molopa imboma nokombalo ulumu nondopa omba ltemo,’ neio!
11 ‘Limpamos de nossos pés até o pó desta cidade em sinal de reprovação. E saibam disto: o reino de Deus chegou!’.
12 Nani enondo i tepo paimbo nimbo tiro, Gotenga kot waimu wendo ombalo wali ulke kombu Sodom imboma oi ulu pulu keri pulumu teringi nalo enonga kot kelo mele pembalo. Nalo i imbo enondo peya molamili waio ungu naa ningo, enonga ungu pilko naa linge imboma, kot waimu wendo ombalo wali enonga kot awilimu pembalo,” nimu.
12 Eu lhes garanto que, no dia do juízo, até Sodoma será tratada com menos rigor que aquela cidade.
13 “Ulke kombu Korasin kinye Betsaida talo akuna moromele imboma molko kenjirimele! Aku ambe temona nio? Nembo! Kano ulke kombu talonga tukundo ulu enge nili pulumu teru nalo akuna moromele imboma konopu topele naa toromele. Ulke kombu Tair kinye Saidon talonga tukundo ulu enge nili te naa teru nalo kano kombu talonga tukundo nani ulu enge nili aku tepo telka kanolemalanje, kano ulke kombu talonga imbomani eno ulu pulu keri teremelema oi tiye kolko, konopu umbulu liko lino imbo kerima ningo keku tapuwe tiko molko, konopu topele tolemala.
13 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
14 Kano ulke kombu talonga moloringi imbomani nani ulu enge nili teru mele naa kanoringi akumunga kot waimu wendo ombalo wali kano ulke kombu Tair kinye Saidon talonga imboma ulu pulu keri teringi nalo enonga kot kelo mele pembalo. Nalo eno ulke kombu Korasin kinye Betsaida talonga imboma na ulu enge nili teru mele kanokolio konopu topele naa toromele imboma, kot waimu wendo ombalo wali enonga kot awili pembalo.
14 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
15 Ulke kombu Kaperneam imboma enoni mulu kombuna pumbo molamili konopu ltemeleya? Aku manda molo. Enoni nanga unguma waliwali pimele nalo konopu topele naa toromelena eno kombu kerina pungo molonge.
15 E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos”.
16 Eno kinye kongono lipo munduro iyemando ungu te peya nembo! Enoni ungu ningema pilipe limbelo imbomuni nani ungu nio ungumu pilipe limbelo. Enoni ungu ningema naa pilipe, lino peya molamili naa nimbe tembalo imbomuni na kinye peya naa molambili nimbelo. Nando peya naa molambili nimo imbomuni Gote, na lipe mundurumu iyemundo peya naa molambili nimbelo,” nimu.
16 Então ele disse aos discípulos: “Quem aceita sua mensagem também me aceita, e quem os rejeita também me rejeita. E quem me rejeita também rejeita aquele que me enviou”.
17 Walite Jisasini lipe mundurumu iye 72 yu molorumuna paa tono kolko yando ongolio enoni yundo ningei, “Awilimu, linoni nunge imbi ambolopo kuro kerima kape linoni ungu nimoloma pilko maindo moloringi,” ningi.
17 Quando os setenta e dois discípulos voltaram, relataram com alegria: “Senhor, até os demônios nos obedecem pela sua autoridade!”.
18 Jisasini enondo nimbei, “Kuro kerimanga nomi Satan kariapa mele tepa, topa mainye mundurumu nani kanoru.
18 Então ele lhes disse: “Vi Satanás caindo do céu como um relâmpago!
19 Pileio! Eno enge tiru. Eno waimbe keri molo lindi keri aku melema naa kanoko kambulunge wali aku melemani eno nanga imboma ulure naa tepili nimbo eno kano engemu tiru. Lino kinye opa pule iye Satan yu paimbo enge peremo nalo eno kano enge tirumunga yuni eno ulure manda naa tembalo.
19 Eu lhes dei autoridade para pisarem sobre cobras e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo. Nada lhes causará dano.
20 Nalo aku tepa niomunga tono naa kolko, kuro kerima enonga ungumu pilkolio maindo moromelemunga tono naa kolko; Goteni mulu kombuna molopa enonga imbima topa mondorumumunga tono kolko molaio!” nimu.
20 Mas não se alegrem porque os espíritos impuros lhes obedecem; alegrem-se porque seus nomes estão registrados no céu”.
21 Mini Kake Telimuni Jisas tepa paa tono tenderimu wali Jisasini Gotendo nimbei, “Ara, mulu mai talo nokoko morono iyemu, nu kapi nio. Imbo mareni eno none tekolio i teko ningei, lino pilipo kondopo, kanopo kondoromolo ningo pimele. Aku teko ningo pimele imboma eno nani tero ulumanga pulumu naa pilengei ningo eno naa ningo tirinu kanomunga nu kapi nio. Imbo bakulu mele molko, nani nio unguma komu tendeko moromele imboma kau nani tero ulumanga pulumu pilengei ningo, eno ningo tirinu kanomunga nu kapi nio. Paimbo Ara, nuni i tereno mele oi aku teko pilko penga pilerinu,” nimu.
21 Naquele momento, Jesus foi tomado da alegria do Espírito Santo e disse: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e inteligentes e as revelaste aos que são como crianças. Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
22 Gotendo aku tepa nimbelie imbo moloringimando nimbei, “Melema pali Arani na tirimu. Imbo teni Maloni paa paimbo kanopa imbi tirimo imbo te molo, Lapani kau kanopa imbi tirimo. Lapa kanopa imbi tirimo imbo te molo. Maloni kau yu kanopa imbi tirimo, Maloni Lapa lipo ondambo nimbelo imbo akumani Lapamu kanoko imbi tinge,” nimu.
22 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo”.
23 Altopa yu lombili andoli iyema eno enonga moloringi wali enondo nimbei, “Eno mongoni karomele ulumanga eno tono kolko molaio!
23 Então, em particular, ele se voltou para os discípulos e disse: “Felizes os olhos que veem o que vocês viram.
24 Nani enondo i tepo paimbo nimbo tiro. Oi moloringima, Gotenga iye profetema kinye, iye nomi kingima kinye, enoni i kanoko moromele uluma kanongeindo kanamoloa ningo moloringi nalo naa kanoringi. Eno kinye pilko moromele unguma pilingeindo pilemboa ningo moloringi nalo naa pileringi,” nimu.
24 Eu lhes digo: muitos profetas e reis desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam”.
25 Gotenga ungumanga pulumu pilipe imboma mane tili iye teni yuni ambele ungu nimbelonje, nimbe kenjimbelonje pilembo nimbe Jisasindo walipe pilipelie nimbei, “Ungu Mane Tilimu, na ambe tepolio molopa kau puli ulu pulumu limboya?” nimu.
25 Certo dia, um especialista da lei se levantou para pôr Jesus à prova com esta pergunta: “Mestre, o que preciso fazer para herdar a vida eterna?”.
26 Jisasini yundo nimbei, “Gotenga ungu manema Mosesini bukuna torumu bukuna kanokolio ambe tepa nimbe moromo, kanoronoya?” nimu.
26 Jesus respondeu: “O que diz a lei de Moisés? Como você a entende?”.
27 Yuni topondopa nimbei, “Gotenga ungu manemani nimbei,
27 O homem respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua força e de toda a sua mente’ e ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’”.
28 Jisasini yundo nimbei, “Nu paimbo ninomu. Nu aku teko tenio lemo molopa kau puli aulkena punio,” nimu.
28 “Está correto!”, disse Jesus. “Faça isso, e você viverá.”
29 Nalo Gotenga ungumanga pulumu pilipe imboma mane tili iyemuni imbomani na paa pimo iyemu ningo pilengei nimbelie waltindipe nimbei, “Nanga pulu ltemo imboma naimele ya?” nimu.
29 O homem, porém, querendo justificar suas ações, perguntou a Jesus: “E quem é o meu próximo?”.
30 Jisasini ungu te topondopa nimbei, “Jura iye te ulke kombu awili Jerusalem tiye kolopa ulke kombu Jeriko pumbei purumu wali wapu noli iyema ongo yunge maminye toroko kulko liko yu toko noiko eno puringi.
30 Jesus respondeu com uma história: “Certo homem descia de Jerusalém a Jericó, quando foi atacado por bandidos. Eles lhe tiraram as roupas, o espancaram e o deixaram quase morto à beira da estrada.
31 Aku wali Juda imbomanga nimbe Gote popo tondorumu iye te kano aulkemunga mainyendo pumbei pumbelie, iye aulkena lerimumu omba kanopalie yu lerimuna tiye kolopa aulke kule ekondondo omba purumu.
31 “Por acaso, descia por ali um sacerdote. Quando viu o homem caído, atravessou para o outro lado da estrada.
32 Aku tepala altopa Gotenga kongono tendeli talape Livai nili iye te iyemu toko noiringina omba kanopalie yu lepili kelepa aulke kule ekondondo omba yu purumula.
32 Um levita fazia o mesmo caminho e viu o homem caído, mas também atravessou e passou longe.
33 Nalo kombu Samaria iye te kano aulkena pumbei ombalie iyemu lerimuna omba kanopalie yu kondo kolopa,
33 “Então veio um samaritano e, ao ver o homem, teve compaixão dele.
34 lerimuna nondopa pumbe kangina toringimanga kopongo kinye no wain kinye ondopa kandondopalie laku tendepa ka tondopalie, altopa yuni yu kangulupe ola lipe yunge kongi donki umbuluna ola noipe mepa pumbelie imbo ponenge pepundala teringi ulke tenga mepa pumbe noipe nokopa molorumu.
34 Foi até ele, tratou de seus ferimentos com óleo e vinho e os enfaixou. Depois, colocou o homem em seu jumento e o levou a uma hospedaria, onde cuidou dele.
35 Peringili wali ipu leli oi yu pumbei tepalie, kou 5 kina mele wendo lipe ulke pulu iyemu tipelie nimbei, ‘Yu nokoko kondaio! Pele i tiro koumu manda naa temo lemo nunge kou mare olandopa pumo lemo i aulke altopo yando ombolio nunge kou pundu tombo,’ nimbe Samaria iyemuni nimu,” nimbe Jisasini i tepa nimu.
35 No dia seguinte, deu duas moedas de prata ao dono da hospedaria e disse: ‘Cuide deste homem. Se você precisar gastar a mais com ele, eu lhe pagarei a diferença quando voltar’.
36 Jisas yuni aku tepa nimbelie nimbei, “I iye yupoko ongo puringimanga iye wapu nolimani toko noiringi iyemunga pulu lerimu iyemu nariya? Juda iye oi pulu polko ongo kanoko we ongo puringili iye talonga te molo yunge opa pule iye akilio lepa orumu iyemuya?” nimbe walipe pilerimu.
36 “Qual desses três você diria que foi o próximo do homem atacado pelos bandidos?”, perguntou Jesus.
37 Gotenga ungumanga pulumu pilipe imboma mane tili iyemu yuni nimbei, “Iyemuni yu we kondo kolorumu iyemu lepamo,” nimu.
37 O especialista da lei respondeu: “Aquele que teve misericórdia dele”. Então Jesus disse: “Vá e faça o mesmo”.
38 Kano wali Jisas kinye yu lombili andolima kinye eno ongo pungolio ulke kombu tenga pumbelie ambo Martani yunge ulkena peya molamili owi nimu wali yu akuna purumu.
38 Jesus e seus discípulos seguiram viagem e chegaram a um povoado onde uma mulher chamada Marta os recebeu em sua casa.
39 Marta yunge angenu Maria molopalie yu Jisasini ungu tukume nimomu pilembo nimbe Jisas molorumuna omba nondopa mainye molopalie, Jisas ungu nimbe molorumu mele yu pilipe molorumu.
39 Sua irmã, Maria, sentou-se aos pés de Jesus e ouvia o que ele ensinava.
40 Nalo Marta yunu langi kalopa, kongono tepa molopalie yu kongono awini lerimu wali kano kongonomu kau konopu lepalie Jisas molorumuna pumbelie nimbei, “Awilimu, nanga angenu na lipe naa tapondoromona na nanu kau langi timboindo kongono tepo molto kanokolio kondo naa teremoya? Yuni na omba lipe tapopili niwi!” nimu kano wali
40 Marta, porém, estava ocupada com seus muitos afazeres. Foi a Jesus e disse: “Senhor, não o incomoda que minha irmã fique aí sentada enquanto eu faço todo o trabalho? Diga-lhe que venha me ajudar!”.
41 Jisasini yundo topondopa nimbei, “Ambo Marta, ulu awinimanga nu konopu awini liko munduko konopu umbuni tepili morono
41 Mas o Senhor respondeu: “Marta, Marta, você se preocupa e se inquieta com todos esses detalhes.
42 nalo ulu tendeku kau nu naa pilko tereno. Ulu pengamupe Mariani teambo nimbelie nanga ungumu pilipe moromo. Akumunga molo naa nimbo,” nimu.
42 Apenas uma coisa é necessária. Quanto a Maria, ela fez a escolha certa, e ninguém tomará isso dela”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.