João 8
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Nalo Jisas Unjo Oliv Angileringi Mulu Kembona olando purumu.
1 [Depois todos foram para casa, mas Jesus foi para o monte das Oliveiras.
2 Otilikondo kombu tangombai muni kinye yu altopa Gote popo toringi ulke tempelemu okoko pape teringina tukundo purumu. Aku terimu wali imboma yu molorumuna ongo maku toko moloringi kinye eno ungu mane timbeindo yu mainye molorumu.
2 De madrugada ele voltou ao pátio do Templo, e o povo se reuniu em volta dele. Jesus estava sentado, ensinando a todos.
3 Kano kinye Gotenga ungu manema pilko imboma mane tiringi iyema kinye Farisi iyema kinye enoni ambo iye puli te iye te kinye wapu ulu kerinale teringilimu liko meko ongo imboma moloringi kumbekerena liko ola anjikolio,
3 Aí alguns mestres da Lei e fariseus levaram a Jesus uma mulher que tinha sido apanhada em adultério e a obrigaram a ficar de pé no meio de todos.
4 Jisasindo ningei, “Ungu Mane Tilimu, i ambo iye pulimu iye te kinye wapu ulu keri nale teko molongele imbomani kanoko ltendengena mepo oromolo.
4 Eles disseram: — Mestre, esta mulher foi apanhada no ato de adultério.
5 Mosesini ungu mane te nimbe panjirimumu i tepa. Ambo aku tembalomu kouni toko kondaio nimu kani nuni ambele ninoya?” ningi.
5 De acordo com a Lei que Moisés nos deu, as mulheres adúlteras devem ser mortas a pedradas. Mas o senhor, o que é que diz sobre isso?
6 Nalo enoni paimbo pilingeindo naa ningi. Yuni ungu ambelemu nimbelonje, nimbe kenjimbelo kinye kot tendemolo konopu lekolio aku teko waliko pileringi.
6 Eles fizeram essa pergunta para conseguir uma prova contra Jesus, pois queriam acusá-lo. Mas ele se abaixou e começou a escrever no chão com o dedo.
7 Kano wali yu altokola altokola waliko pileringi. Naa pileli kelkele topa mai kanopa altopa para lepa kanopalie nimbei, “Enonga iye te ulu pulu keri te naa peremo iye teni i ambomu kiyendo ki winjipe kouni topili!” nimu.
7 Como eles continuaram a fazer a mesma pergunta, Jesus endireitou o corpo e disse a eles:
8 Aku tepa nimbelie yu altopala mai kanopa maina we imbi topa molorumu.
8 Depois abaixou-se outra vez e continuou a escrever no chão.
9 Aku nimu ungu pilkolio iye awilima eno te talo ningo kunduko lteko pena pena pungo Jisas tiye kolko eno puringi. Iye awilimanga iye nomima oi kumbe leko puringi. We iye awilima akilko puringi. Wayema eno puringi wali, ambomu kinye Jisas kinye elongalo moloringili.
9 Quando ouviram isso, todos foram embora, um por um, começando pelos mais velhos. Ficaram só Jesus e a mulher, e ela continuou ali, de pé.
10 Kano wali Jisas para lepa kanopalie ambomu walipe pilipelie nimbei, “Ambomu, iyema tena pungeya? Kano iyema teni kape nuni teko kenjiniomunga kot tendambo ungu naa ningeya?” nimu.
10 Então Jesus endireitou o corpo e disse:
11 Ambomuni nimbei, “Awilimu, teni na kot naa tendembai teremo,” nimu. Jisasini nimbei, “Nani kape nuni teko kenjiniomunga mindili nani ungu naa nio kani nu pungolio imuni undupe kanopili kani altoko i ulumu naa tewi!” nimu.
11 — Ninguém, senhor! — respondeu ela. Jesus disse:
12 Imbo moloringimando Jisasini kelepa nimbei, “Na mai kombu imbomanga pa tendelimu. Na andopo molombona lombili andoko molonge imboma tumbulu tolina naa andoko molonge. Koinjo mololi ulu pulumu tirimo pa telina molonge.”
12 De novo Jesus começou a falar com eles e disse:
13 Aku tepa nimu ungu pilkolio iye awili Farisimani yu nendeleme ningolio ningei, “Nu morono mele nunu ningo tirino kani nuni ungu ninoma pilipolio paimbo nimu nimbo pilimalanje manda naa telka,” ningi.
13 Os fariseus disseram a Jesus: — Agora você está falando a favor de você mesmo. Por isso o que você diz não tem valor.
14 Jisasini topondopa nimbei, “Na oi molopo oru kombumu kinye kelepo pumboi tero kombumu kinye lipo manjipo moromunga na molopo tero mele paimbo nio. Nalo na molopo oru kombumu kape altopo pumboi tero kombumu kape eno naa liko manjirimele.
14 Jesus respondeu:
15 Maina imbomani pilko apuruko teremele mele eno Farisi iyemani aku teko pilkolio apururumele, nalo nani imbo te naa apururo.
15 Vocês julgam de modo puramente humano; mas eu não julgo ninguém.
16 Nalo nani paimbo pilipo apurulkanje na nanu kau naa apurulkamunga tumbi tipo apurulka. Na lipe mundurumu iye Ara kinye peya kopu tepo morombolomunga tumbi tipo pilipo apururo.
16 E, se eu julgar, o meu julgamento é verdadeiro porque não julgo sozinho, pois o Pai, que me enviou, está comigo.
17 Enonga ungu mane te bukuna moromo kanomu i tepa: Imbo taloni ningele ungumu tendekuna omba pumo lemo paimbo ltemo ningo pimele.
17 Na
18 Akumunga na molopo tero mele nanu nimbo tiro kape; na lipe mundurumu iye Arani kape na molopo tero mele nimbe tirimo,” nimu.
18 Eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho a meu respeito.
19 Aku wali enoni waltindikolio ningei, “Lanie tena moromoya?” ningi.
19 — Onde está o seu pai? — perguntaram. Jesus respondeu:
20 Jisas ulke tempelena tukundo, Gotenga ningo imbomani kou mone tiringi unjo ketemu lerimu kiripina molopa imboma ungu mane tipe molopalie i unguma nimu. Nalo yunge waimu oi wendo naa oli imbo teni yu ambili ambili teko ka naa tiringi.
20 Jesus disse essas coisas quando estava ensinando no pátio do Templo, perto da caixa das ofertas. Ninguém o prendeu porque ainda não tinha chegado a sua hora.
21 Jisasini altopa Juda iye awilimando nimbei, “Na kinye pumboi tero, aku wali enoni na koroko kelkolio enonga ulu pulu kerima konopuna pepili kolonge. Na pumboi tero kombuna eno kame manda naa punge,”
21 Jesus disse outra vez:
22 Aku nimu ungu pilkolio Juda iye awilimani enongano nendo yando ningo waliko pilkolio ningei, “Ambe temona ‘Na pumbo kombuna eno manda naa punge’ nimoya? Aku lemo yu yunu topa kondombalonje?” ningi.
22 Os líderes judeus disseram: — Ele diz que nós não podemos ir para onde ele vai! Será que ele vai se matar?
23 Jisasini kelepa nimbei, “Eno mainye imboma, na ola iyemu. Eno mai kombu imboma na mai kombu iye te molo.
23 Jesus continuou:
24 Nani enondo oi nimboindo, ulu pulu kerima konopuna we pepili kolonge nindu kanomu. Akumu kinye moro oi moloru altopo molopo kau pumbo iyemu nimbo tiro mele enoni ipuki naa tienge lemo pele eno kolonge wali paimbo enonga ulu pulu kerima konopuna peli kolonge,” nimu.
24 Por isso eu disse que vocês vão morrer sem o perdão dos seus pecados. De fato, morrerão sem o perdão dos seus pecados se não crerem que “
25 Farisi iyemani yu waltindikolio ningei, “Nu nariya?” ningi.
25 — Quem é você? — perguntaram a Jesus. Ele respondeu:
26 Nani eno molko ulu teremele mele pilipo apurupolio enoni teko kenjirimele mele ungu awini nimbo para timbo nalo nanu konopuna pilipolio unguma naa nimbo. Na lipe mundurumu iyemu, yu ulu paimboma kau tepa ungu paimboma kau nimo iye, kanomuni nimo mele kau pilipolio maina imboma nimbo tiro,” nimu.
26 Existem muitas coisas a respeito de vocês das quais eu preciso falar e as quais eu preciso julgar. Porém quem me enviou é verdadeiro, e eu digo ao mundo somente o que ele me disse.
27 Yuni Lapando nimu nalo yuni nimu mele pulumu naa pileringi kala.
27 Eles não entenderam que ele estava falando a respeito do Pai.
28 Jisasini enondo nimbei, “Pele enoni Iyemunga Malo pala toko panjinge wali enoni kanoko pilkolio Nape aku iye moro nimbo tiro mele enoni paimbo moromo liko manjikolio kape, na nanu konopuna pilipolio ulu te naa tero. Arani na mane tirimo mele kau pilipolio nio waliwalima nimbo tiro akumu paimbo lepamo liko manjinge.
28 Por isso Jesus disse:
29 Na lipe mundurumuna oru iyemu na kinye peya kopu tepo morombolo. Waliwalima yuni konopu mondopili uluma kau teromunga walite kape na tiye naa koromo,” nimu.
29 Quem me enviou está comigo e não me deixou sozinho, pois faço sempre o que lhe agrada.
30 Yuni aku tepa nimbe molopili kape imbo awini Jisas yu Goteni paimbo lipe mundurumu ningo yu ipuki tiringi.
30 Quando Jesus disse isso, muitos creram nele.
31 Jisasini yu ipuki tirimele Juda imbomando nimbei, “Nani ungu mane tiroma paimbo pilko liko tenge tiko molonge lemo eno paimbo nanga lombili andolima molonge.
31 Então Jesus disse para os que creram nele:
32 Aku tekolio enoni paimbo ungumu pilinge wali eno ka tirimo melema paimbo ungumuni wendo ltindipe eno we molko kondangei nimbelo,” nimu.
32 e conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Enoni topondoko yundo ningei, “Lino Abrahameni kalopa ltimu imboma molopo imbo tenga ka kongono te naa tendepo molorumulu. Aku terimulu kani nuni ka tirimo melema wendo pumbelo lino molko kondonge ninio kanomu ambe teko liko manjikolio ninoya?” ningi.
33 Eles responderam: — Nós somos descendentes de Abraão e nunca fomos escravos de ninguém. Como é que você diz que ficaremos livres?
34 Jisasini topondopalie nimbei, “Nani eno ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Imbo ulu pulu keri teremelema ulu pulu kerimani ka tirimo kani aku ulu pulu kerimanga ka kongono tenderemele.
34 Jesus disse a eles:
35 Ka kongono teremo imbomu ulke pulu imboma kinye waye kamukumu naa moromo, nalo bakulumu yunge ulke pulu imboma kinye waliwalima tendekuna kopu tepa moromo.
35 O escravo não fica sempre com a família, mas o filho sempre faz parte da família.
36 Akumunga Ulke Pulu Iyemunga Maloni eno ka tirimo melema wendo lipe eno we molko kondangei nimo lemo melteni ka naa timbelo we paa molko kondonge.
36 Se o Filho os libertar, vocês serão, de fato, livres.
37 Eno Abrahameni kalopa ltimu imboma moromelena pilipo moro nalo enonga konopuna nanga ungumu naa peremomunga na toko kondongei teremele.
37 Eu sei que vocês são descendentes de Abraão; porém estão tentando me matar porque não aceitam os meus ensinamentos.
38 Nape Ara kinye molopolio kanoru mele eno nimbo tiro. Enoni enonga lanieni nimo mele pilkolio teremele,” nimu.
38 Eu falo das coisas que o meu Pai me mostrou, mas vocês fazem o que aprenderam com o pai de vocês.
39 Jisasini imbomando, eno lanienga ungumu pilkolio teremele nimu ungu pilkolio Juda imbomani topondoko ningei, “Lino kalopa ltimumu Abraham,” ningi. Jisasini nimbei, “Molo. Eno paimbo Abrahameni kalopa ltimu imboma molemalanje Abrahameni terimu mele eno aku teko telemala.
39 — O nosso pai é Abraão! — responderam eles. Então Jesus disse:
40 Nalo aku ulu naa teremele. Goteni na nimbe tirimu unguma na pileru ungu paimboma eno nimbo tiro iyemu toko kondongei teremele. Abrahameni aku ulure naa terimu.
40 Mas eu lhes tenho dito a verdade que ouvi de Deus, e assim mesmo vocês estão tentando me matar. Abraão nunca fez uma coisa assim!
41 Eno enonga lanieni teremo mele manda manjiko teremele,” nimu. Enoni enge ningo karaye tekolio ningei, “Linonga ama kameni iye lupema kinye wapera tokolio lino naa meringi. Linonga lapa kanomu Pulu Iye tendekumu kau,” ningi.
41 Vocês estão fazendo o que o pai de vocês fez. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos; nós temos um Pai, que é Deus!
42 Jisasini enondo nimbei, “Na Gote kinye molopolio oru ya moromunga Gote yu paimbo enonga Lapa lekanje enoni na konopu mondolemala. Na nanu konopuna pilipolio naa oru. Yuni na lipe mundurumuna oru.
42 Jesus disse a eles:
43 Nani ungu niomanga pulumu ambe temona tumbi tiko naa pimeleya? Ungu pulumu naa pimolo ningo liko tui tirimele akumunga nanga ungumu eno naa pimele.
43 Por que é que vocês não entendem o que eu digo? É porque não querem ouvir a minha mensagem.
44 Eno kuromanga nomi Satanenga bakuluma, Satan yu enonga lanie. Lanieni konopu tirimo uluma teamili ningolio teremele. Oi pulu polopa mulu mai talo kokele wendo orumu wali yu imbo topa kondoli iyemu molorumu mele kinye kape aku tepa we moromo. Yu paimbo ungu pulu te naa perimuna paimbo ungu te walite kape paa naa nimo. Yu kolo toromo iyemu; yu paimbo kolomunga gote moromomunga oi yu kolo torumu mele kano kere we ltemo.
44 Vocês são filhos do Diabo e querem fazer o que o pai de vocês quer. Desde a criação do mundo ele foi assassino e nunca esteve do lado da verdade porque nele não existe verdade. Quando o Diabo mente, está apenas fazendo o que é o seu costume, pois é mentiroso e é o pai de todas as mentiras.
45 Nalo nani ungu paimboma nimbo tiromunga eno naa pilko kolo toromo nimele.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Narini nanga ulu pulu keri te kanopalie manda nimbe para timbeloya? Te naa peremo nalo nani ungu paimbo nindu lemo paimbo nimo lepamo ningolio eno ambe temona naa pimeleya?
46 Qual de vocês pode provar que eu tenho algum pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Gotenga bakulumani Goteni nimo ungumu pilko ltimele. Eno Gotenga bakuluma naa molkolio yunge ungumu nani nimbo tiroma naa pimolo ningo naa pilko ltimele,” nimu.
47 A pessoa que é de Deus escuta as palavras de Deus. Vocês não escutam as palavras de Deus porque vocês não são dele.
48 Juda iye awilimani yundo topondoko ningei, “Nu Samaria iye te morono, nunge konopuna kuro keri te moromo nimolo kanomu paimbo nimolo ltemo,” ningi.
48 Eles disseram a Jesus: — Por acaso não temos razão quando dizemos que você é
49 Ningi mele pilipelie Jisasini topondopa enondo nimbei, “Nanga konopuna kuro keri te naa moromo. Nani Aranga imbi lipo ola munduro nalo enoni nanga imbi teko kenjindirimele.
49 Jesus respondeu:
50 Nanu imbi ola molopili naa nio, nalo iye te moromo akumuni na imbi ola molopili nimbe nanga imbi lipe ola mundundurumo. Kano iyemuni nani nio mele kape enoni nimele mele kape wamba pilipe apurupe paimbo nimu nimbe lipe manjirimo.
50 Não procuro conseguir elogios para mim mesmo; mas existe alguém que procura consegui-los para mim, e ele é o Juiz.
51 Nani enondo ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Imbo te nanga ungu pilipe lipe tenge tipe molombalo imbomu paa kamukumu naa kolopa molopa kau pumbelo,” nimu.
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem obedecer aos meus ensinamentos não morrerá nunca.
52 Juda iye awilimani yundo ningei, “Kinye lino piltimolo. Kuro keri te paimbo nunge konopuna moromo lemo. Linonga ara kaue Abraham kolorumu. Gotenga iye profetema kape koloringi. Nalo nuni ninindo, ‘Nanga ungumu pilipe lipe molombalo imbomu kamukumu naa kolombalo,’ nino.
52 Então eles disseram: — Agora temos a certeza de que você está dominado por um demônio! Abraão e todos os
53 Abrahamenga imbi mainye mele molopa nunge imbi ola moromoya? Yunge imbi paa ola, nalo yu kape kolorumu. Profet imboma kape imbi ola molorumu nalo koloringila. Nunge imbimu ola enonga imbima mainyeya? Paa molo. Iye nomi kelkele toronoya,” ningi.
53 Será que você é mais importante do que Abraão, o nosso pai, que morreu? E os profetas também morreram! Quem você pensa que é?
54 Jisasini topondopa nimbei, “Nani na awili kelkele tolkanje aku na imbire naa molka. Nalo akumu molo. Arape, enoni linonga Gote nimele aku iyemuni nanga imbi ambolopa ola mundundurumo.
54 Ele respondeu:
55 Enoni yu naa kanoko naa liko manjirimele nalo nani yu kanopo lipo manjiro. Nani yu naa kanopo naa lipo manjiro nilkanje eno mele na kape iye kolo toli molka. Nalo nani yu paimbo kanopo pilipo, yunge ungumu pilipo lipo tenge tipo moro.
55 Vocês nunca conheceram a Deus, mas eu o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei mentiroso como vocês; mas eu o conheço e obedeço ao que ele manda.
56 Enonga kolena Abrahameni na maina mainye ombo walimu kanomboya nimbe tono kolopa molorumu. Kano waimu kamukumu kanopalie wali paa tono kolorumu,” nimu.
56 Abraão, o pai de vocês, ficou alegre ao ver o tempo da minha vinda. Ele viu esse tempo e ficou feliz.
57 Aku tepa nimu wali Juda iye awilimani yundo ningei, “Nunge poinye 50 aku tepa oi omba naa puli. Nu kelo iyemu kau. Pele nu Abraham kanoru ninoya? Nuni yu manda naa kanorunu. Kolo torono,” ningi.
57 — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão? — perguntaram eles.
58 Jisasini enondo nimbei, “Nani enondo ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Abraham paa koro oi molopa kolorumu nalo yu oi naa molopili na moloru,” nimu.
58 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: antes de Abraão nascer, “ — respondeu Jesus.
59 Aku nimu ungu pilkolio enoni yu topo kondamili ningo kou liko yu tongei teringi. Nalo Jisas lopeke tepalie, ulke tempel pape tawendo yu kundupe lerimu.
59 Então eles pegaram pedras para atirar em Jesus, mas ele se escondeu e saiu do pátio do Templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.