João 3
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Juda imbomanga iye mare Farisima ningo moloringi. Aku iye Farisimanga iye te, imbi Nikodemus, yu Juda imboma nokorumu kaunsil iye te,
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 yu Jisas molorumuna ipu leli ombalie nimumuni, yundo nimbeindo, “Ungu Mane Tilimu, nu Gote peya molkolio ungu mane tinindo orunu nimbo pimolo. Iye te Gote kinye naa molkanje Goteni ulu enge nili teremo mele nuni tereno aku tepa yuni manda naa telka nimbo pimolo,” nimu.
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 Jisasini topondopa yundo nimbeindo, “Nani nundo paimbo nimbo tiro. Imbore kelko naa menge lemo kano imbomuni Goteni iye nomi kingimu molopa kombu nokoromo kombumu manda naa kanopa yunge imbo manda naa molombalo,” nimu.
3 Jesus respondeu:
4 Nikodemusini yundo nimbeindo, “Imbo te anda lepa moromo kinye yu ambe teko mengeya? Yu anumunga olona altopa manda tuku pumbelo, anumuni yu kelepa manda membaloya?” nimu.
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 Jisasini topondopa nimbeindo, “Nani nu paimbo nimbo tiro. Imbore nomuni kape Minimuni kape naa mengili lemo aku imbomu Gotenga bakulu naa molopa Gote iye nomi King molopa nokoromo kombuna tuku manda naa pumbelo, molo.
5 Jesus disse:
6 Mele kangimuni merimu mele, akumu kangimu yu maina molombalo melemu kau. Mele Gotenga Minimuni merimu mele akumu minimu aku melemu kau Gote moromona manda pumbe molombalo.
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 Akumunga nani nundo nimboindo, Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo kombuna pamili ninge imboma pali oi altoko meangei niomundo konopu awini naa lewi!
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Poporomemu yunu pilipe kombu lupe lupemanga toromo kinye enoni yunge ungumu pilko, melema lopelape teremo karomele, nalo yu naa kanoko yu wendo oromona kape purumona kape naa karomele. Gotenga Minimu aku tepala. Mini Kake Telimuni meremo imboma mini koinjo pupili eno paa imbo lupe mele moromele imbomani karomele, nalo Gotenga Minimuni kano imboma mini koinjoma tirimo kano Minimu naa karomele,” nimu.
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 Nikodemusini yundo nimbeindo, “I uluma ambe tepa wendo oromoya?” nimu.
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 Jisasini yundo nimbeindo, “Nu Israel imbomanga ungu mane tili iye te nalo i nio mele naa piltino lepamo.
10 Jesus respondeu:
11 Nani nundo i tepo paimbo nimbo tiro, Lino pimolomando nimolo, karomolomando nimbo tirimolo. Nalo i ungu nimolo unguma enoni pali pilko limele imbo te molo.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 Ya mai kombuna uluma eno nimbo tiro kinye enoni kolo toromonje ningo pimelemunga pele kinye mulu kombuna uluma nimbo tindu lemo paimbo nimu ningo ambe teko manda pilingeya? Manda naa pilinge lemo.
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Imbo tendekure kape olando tiko mulu kombuna tuku naa puringi. Iye tendekumu kau, mulu kombuna mainyendo tipe orumu iyemu kau oi mulu kombuna molorumu. Yu Iyemunga Malo.
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 Oi Mosesini imbo naa peli kombu kuna kongi ka waimbe kapani telimu lipe ola uku topa panjirimu aku teko mele imbomani Iyemunga Malo liko ola uku toko panjinge.
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 Aku wali, oi imbo waimbemani nongo kondoringi kolongei teringi imbomani Mosesini lipe ola uku topa panjirimu waimbe kapani telimu kanokolio koinjo puringi aku mele kinye aku teko imbomani yu mele mele na ulu pulu keri teru konopuna peremomanga kombu kerina pumbo molopo naa kenjembo, Yuni na lipe tapondombalo ningo pilkolio Iyemunga Malo liko ola uku toko panjingena kanonge wali, aku imboma pali molko kondoko kau pangei nimbe Goteni Malo unjo polopeyana ola uku toko panjengei nimu.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 Goteni maina imboma konopu paa pulumu mondopalie imboma kombu kerina naa pungo, waliwalima molko kondoko kau pangei nimbe yunge malo tendekumu kau molorumu nalo akumu maina imboma tirimu. Imboreni Yu ipuki timo lemo kombu kerina naa pumbe waliwalima molopa kondopa kau pumbelo.
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 Goteni Malondo nuni maina imboma kot pilko eno ka ulkena liko mundeni puwi ungu naa nimu. Nalo Maloni teremo ulumuni mai kombu imboma kombu kerina naa pangei nimbe tepa lipili nimbe Goteni yu kanopa lipe mundurumu.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 Malo ipuki tirimo imbomu yunge kot naa pembalo, molo. Nalo ipuki naa tili imbomu, yunge kotemu oi wendo orumu. Kano imbomuni Gotenga Malo tendekumu kau moromo akumundo Gotenga Malo naa nimu. Ne kano imbomu kot pimo iyemuni lipe kot tendepa yu kolopili nimbe koro oi kot pilipe pora tirimu.
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 Kotemunga ungu pulumu i tepa: Pa telimu maina wendo orumu nalo maina imbomani ulu pulu kerima kau tekolio pa telimu konopu naa mondoko tumbulu tolimu kau konopu mondoromele.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 Imbo ulu pulu kerima teremelemani pa telimu kanoko keri pilkolio, pa telimuni nanga uluma mona ltendembalo ningo pa telimunga wendo naa oromele.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Nalo imbo ulu paimboma teremo imbomuni Goteni na lipe taporomona i ulu pulu paimboma tero kani tero uluma imbomani kanangei nimbe pana wendo oromo,” nimu.
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 Altopa Jisas kinye yunge lombili andoli iyema kinye Judia distrik kombu tenga pungolio ningimuni, akuna wali mare yu eno kinye molkolio, yuni imboma no ltindirimu.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 Jon yu imboma no ltindipe molorumula. Ulke kombu Salim nondopa kombu Ainan no awini omba purumu kala Jon yuni akuna imboma no ltindirimu. Imbo awini yu molorumuna no lingei oringi.
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 (Jon yu iye nomi king Heroteni ka oi naa tipili aku tepa molorumu.)
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Walite Jononga lombili andoli iyema kinye Juda iye te kinye nendo yando karaye teko ningolio, “Lino no ambe tepo lemolo kinye Goteni lino kake tembalo kanombaloya?” ningo ningi.
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 Altopa Jononga lombili andolima Jon yu molorumuna ongolio ningeindo, “Ungu Mane Tilimu, iye te no Jordan nekondo nu peya moloringili kinye nuni yu moromo mele ningo tirinu kano iyemuni imbo no ltindipe moromona imbo awini purumele,” ningi.
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Aku ningi ungu pilipelie Jononi topondopa nimbeindo, “Mulu kombuna Goteni iye te ulu te tepili ungu naa nilkanje aku iyemuni manda naa telka.
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Nani eno oi nimbo tiru pileringi mele i tepa: Nani nimboindo, na iye Kraist molo, Goteni na oi kumbe lepa lipe mundurumu niu pileringi kanomu.
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 Iye ambo limbeimunga ambomu yunge kau. Iye ambo limbei iyemunga pulu lembalo iyemuni ambo limbei iyemuni ungu nimbelo mele pilimbeindo komu tendepa molombalo. Yunge ungumu pilipelie paa tono kolombalo. Akumunga iyemu kinye pulu lembalo iyemu konopu timbelo mele na aku tepo kamukumu tono kolto. Ambo limbei iyemu olandopa, yunge pulu ltemo iyemu yu kinye we tapu topa moromo, aku iyemu mainyendopa.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 Aku tepa mele neya no ltindipe moromo iyemu yunge imbimu paimbo paa olandopa pumbelo. Nanga imbimu paa mainye pumbelo.
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 Iye wi ola molopalie mainyendo orumu iyemu imbomanga pali yu olandopamu. Lino maina imbo moromoloma maina melemanga kau molopo maina melemanga kau imbima nimbo tipo temane toromolo. Lino mainyendopa, mulu kombuna molopalie mainye orumu iyemu yu imbomanga pali olandopa.
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 Yuni mulu kombuna kanopa pilerimu mele nimbe tirimo nalo imbomani kolo toromo ningo liko tui tiko naa pimele.
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Imbo teni yunge ungumu pilipe lipe paimbo nimu nimbe imbomuni aku tepa Goteni paimbo nimo nimbelola.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 I Goteni lipe mundurumu iyemu Gote yunge Minimu paa awili tepa tirimo konopuna pepa manda teremo kani yuni Gotenga ungumu tumbi tipe nimo.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Lapani Malo konopu mondopalie melema pali Malo nokopili nimbe tirimu.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 Imbo te Yu paimbo nimu Yu paimbo Gotenga Malo ltemo ninge imboma waliwalima koinjo molko kau punge. Nalo imbo te Malo umbulu tiko yunge ungumu liko tui tiko naa pilinge imboma koinjo mololi ulu pulumu naa linge. Aku imboma kinye kape, pele kamukumu kape Goteni mindili lipe timbelo ulu pulumu eno kinye peremo,” nimu.
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.