João 1
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Paa koro oi mulu mai talo kape melema oi naa leli, Gotenga Ungumu molorumu. Aku Ungumu Gote kinye moloringili. Aku Ungumu yu Gote.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Paa koro oi, melema maina oi naa leli, yu Gote kinye moloringili.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Ungumu yuni yunu melema pali terimu. Melte we pora naa purumu. Mele wendo orumuma pali yuni terimuna wendo orumu.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Koinjo mololi ulu pulumu yu kinye kau perimu. Kano koinjo mololi ulu pulumu imboma tepa pa tenderemo.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Aku pa teremomuni kombu tumbulu toromomu pa tenderemo. Tumbulu toromomuni walite pa telimu manda pipi tipe tumbulu altopa naa toromo.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Iye te Goteni lipe mundurumuna orumu, yunge imbi Jon.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 Jon yuni pa tendelimunga pulumu nimbe timbei orumu. Imbomani pali yunge ungumu pa tendeli akumu ipuki tiengei omba nimbe tirimu.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Jon yu aku pa tendelimu molo. Aku pa tendelimu ombalo ungumu nimbe timbei orumu.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Paimbo pa tendelimuni imboma pali pa tenderemo kanomu maina ombai orumu.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Yu mai kombuna omba molorumu. Yuni yunu mai kombumu terimu nalo mai kombuna imbomani yu kanoko imbi naa tiringi.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Yu yunge kombuna omba molorumu nalo yunge imbomani yu tukundo naa ltingi.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Nalo imbomani yu kanoko imbi tiko tukundo ltingimando yuni Gotenga bakuluma apuwe leko molangei nimbe imbi tirimo.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Nalo kano imboma Gotenga bakuluma apuwe leringi, aku ulumu kangimunga kongonomu molo, anupili lapalini Gotenga bakuluma meamili ungu naa ningila. Goteni yunu kau enondo Nanga bakuluma nimbe aku ulu terimu.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Gotenga Ungu mainye omba maina iye apuwe lepa lino kinye peya molorumu. Lapani tipe mundurumuna orumu malo tendeku imbi awili moromo iye kanopo pilerimulu. Yu kondo kololi ulu pulumu kinye paimbo nili ulu pulumu kinye yunge konopuna pepa tengepeya terimu iyemu.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Jononi yu kanopa imbi tipelie wali ru nimbelie nimbei, “Altopa ombalo iyemu nanga kiyendomu, aku ambe telka yu koro oi molorumu. Aku ungu oi niu kano aku iyemundo nio,” nimu. Imbomando aku tepa ungu nimbe tirimu.
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Goteni yu kinye konopu noirimo ulu pulumu yu kinye pulu peremomunga lino tipe titirimo. Ulu pengama pali yu kinye pulu peremo akumunga lino nokopa kondorumuna ltimolo.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Mosesini lino Gotenga ungu mane tirimu. Nalo Goteni lino we kondo kololi ulu pulumu kinye paimbo ulu tukumemu kinye aku uluma Jisas Kraist yu kinye kau pepili orumu nimu.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Maina imbo teni oi kape, kinye kape Gote naa karomele. Gotenga Malo tendekumu kau moromo, akumu Lapa kinye peya kopu teko morombele, akumuni kau Gote moromo mele kanangei nimbe yuni yu moro tondoromo.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Juda imbomanga iye awili kaunsil ulke kombu awili Jerusalem moloringi aku iyemani Gote popo tondoli iye pokore kinye Livainga talape iye pokore kinye Jon imbo no ltindipe molorumuna liko mundukolio, Jonondo nu nariya ningo waliko pilengei paio ningi.
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Aku iye poko ongo yu waliko pileringi wali yuni kolo naa topa tumbi tipe nimbelie nimbei, “Goteni lino nokombalo iye te lipo mundumbo nimbe panjirimu iye Kraist na molo,” nimu.
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Aku iye poko ningei, “Nu aku iyemu molo lemo, nu nariya? Nu Gotenga profet iye Elaija Goteni oi olando ltimu akumu nu kelko onioya?” ningo waliko pileringi. Yuni “Na aku iyere molo,” nimu. Ungu topondoko ningei, “Aku lemo profet iye te pele ombalo oi ningi iyemu nuya?” ningi. Yuni “Molo!” nimu.
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Kano kinye yundo ningei, “Nu nariya? Lino paio ningo tope tinge iyema ongo ningo tinge ningo nokoko moromele kani nunge imbi leko tiwi! Nu pa nariya?” ningi.
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Jononi nimbei, “Gotenga profet iye Aisaiani koro oi nimbei,
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Ongo moloringi iyemanga Farisi iye mare moloringi.
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 Aku Farisi iyemani yundo waliko pilkolio ningeindo, “Nu iye Kraist molo, Elaija molo, ombalo ningi profetemu molola. Ambe temona imboma no ltindinoya?” ningi.
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Jononi aku iyemanga ungu topondopa nimbei, “Na paimbo imbo no ltindiro nalo nanga kongonomu mainye. Iye te linonga kombuna tukundo moromo akumu eno kanokolio we iyere konopu leko, kanoko imbi naa tirimele.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Nalo yu iye paa kiyendomu. Na yunge kimbo su ka pilke topo kimbo su wendo ltindilimu lemo na iye penga. Nalo aku kongonomu na kame i tepa iyemuni manda naa tembo,” nimu.
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 I ulu wendo orumuma ulke kombu Betani, no Jordan nekondo ltemo kombuna, wendo orumu. Jononi akuna imbo no ltindirimu.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Otilikondo Jon molorumuna Jisas ombai orumu ulu kanopalie nimumuni, imbomando nimbei, “Kanaio! Gotenga Kongi sipsip Walomu oromo. Yu imbomanga pali ulu pulu keri teremelema kulu tondombalo iyemu oromo,” nimu.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 “Oi nani iye te niu kanomu andi oromo iye akumundo niu. Nani oi nimboi, iye na lombili ombalo iye te na naa molambo yu koro oi molorumu kala yu olandopa na mainyendopa niu kanomu i iyemu.
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Na kape yu naa kanoru nalo Israel imboma yu kanoko imbi tiengei lipo ondambo nimbo na ombo imboma no ltindiro,” nimu.
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Jisas kinye wendo orumu ulumu kanopalie Jononi nimbei, “Yu no ltindipo molopo kanopolio wali Mini Kake Telimu kera imili mele mulu kombuna mainyendo omba yu moromona omba moromo ulu kando.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Nani yu kanopo imbi naa tipo yu we iyere konopu leka nalo nando imboma no ltindipuwi nimbe lipe mundurumu iyemuni na nimbe tipelie nimbei, ‘Mini Kake Telimu mainye omba iye tenga kangina omba ola molombalo kanonio lemo aku iyemuni Mini Kake Telimu lipe imboma timbelo iyemu,’ nimu ungu pilipolio yu kanopo imbi tipolio
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 enondo Yu Gotenga Malo, nio,” nimu.
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Otilikondo Imbo No Ltindili Jon angilipelie nimumuni kinye, yu lombili andolimanga iye talo kinye No Jordan kulendo akuna peya angileringi.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Aku wali Jisas omba purumu ulu kanopalie nimbei, “Kanaio! Gotenga Kongi Sipsip Walomu omba purumu,” nimu.
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Yu lombili andoli iye talo yuni nimu ungu pilkolio Jisas lombili puringili.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Jisas topele topa yu lombili puringili ulu kanopalie nimbei, “Elo ambele mele kororombeleya?” nimu. Eloni yundo “Rabai, nu tena perenoya?” ningili. (Rabainga ungu pulumu ‘Ungu mane Tilimu’.)
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Yuni kano iye talondo “Ongo kanalio!” nimu. Elo yu perimuna pungo kanokolio ipupene 4 klok terimu mele kano wali yu peya puringi.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Jononi nimumu pilkolio Jisas lombili puringili iye talonga te Andru, Saimon Pitanga angenu.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Andru pumbelie kumbe lepa angenu Saimon koropa kanopa ltendepalie nimbei, “Lino Iye Mesaia kanopo ltendemolo,” nimu. (Mesaia akumu Juda imbomanga ungu te, akumunga ungu pulumu Goteni imboma nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo oi nimbe panjirimu iyemu. Mesaiando Grik unguna Kraist nimele.)
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Aku nimbelie Andruni angenu Saimon Jisas molorumuna meli purumu. Jisasini Saimon kanopalie nimbei, “Nu Saimon, Jononga nili iye tenga malo. Nunge imbi te Sifas ningo lenge,” nimu. (Juda imbomanga unguna Sifas ningo, Grik unguna Pita nimele, aku ungu talonga pulumu kou mulu.)
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Otilikondo Jisas Kombu Galili distrik pambo konopu lepa pumbei purumu. Pumbelie Filip aulkena angilerimuna kanopalie, “Na lombili owi,” nimu.
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Filip kape ulke kombu Betsaida iyemu, Andru kinye Pita talonga kombumu.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Filiponi Nataniel kanopa ltendepalie yundo nimbei, “Iye te, oi Gotenga ungu manema moromo bukuna Mosesini iye te ombalo nimbe temane torumu kanomu kinye, Gotenga nimbe munduli ungu nili profet iyemani enonga bukumanga iye te ombalo ningo panjiringi kanomu kape, kinye lino kanopo ltendemolo. Yu ulke kombu Nasaret iye Jisas, Joseponga malo,” nimu.
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Nalo Natanieleni Filipondo nimbei, “Nasaret kombu taun aku tepana ulu penga te manda wendo ombaloya?” nimu. Filiponi Natanielendo nimbei, “Ongo kanowi!” nimu.
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Aku wali Nataniel ombai orumu Jisasini kanopalie, yundo nimbei, “I iye oromomu paimbo Israel iyemu, ungu kolo toli yu kinye naa peremo,” nimu.
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Natanieleni Jisasindo nimbei, “Nuni na ambe teko kanoko imbi tikolio ninoya?” nimu. Jisasini topondopalie nimbei, “Molo. Filiponi nu oi naa waltipili nu unjo fik puluna molonio wali nu kanopo imbi tindu,” nimu.
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Aku tepa nimu wali Natanieleni topondopa nimbei, “Ungu Mane Tilimu, nu Gotenga Malo, lino Israel imbomanga iye nomi kingimu lepamo,” nimu.
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Jisasini nimbei, “Nani nu unjo fik puluna molonio wali kanondu nio kanomunga nuni na Gotenga Malo moromo konopu ltenoya? Kinye nani nundo nio mele mainyendopa pele ulu tondolo paa olandopama wendo ombalona kanonio,” nimu.
50 Jesus respondeu:
51 Aku ungu nilipe pumbelie Jisasini nimbei, “Nani enondo paimbo nimbo tiro. Pele mulu kombuna anjo yando pumbe, Gotenga ensel iyemani Iyemunga Malo molombalona olando pungo mainyendo ongo tengena kanonge,” nimu.
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.