João 19
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Aku teko ningi ungu pilipelie Pailateni Jisas lipe Rom ami iyemando ka pulteni taio nimu.
1 Naatu Pilate ma’utenayah uwih, Jesu hibai hibowabiwabir sawar.
2 Aku tekolio enoni yu ungu taka tondoko yu iye nomi kingimu moro nimumunga yu king mele au tiemili ningolio, kingimanga wainye none teli te tengeindo ka koko mololi te liko munguluwe teko pinyewena pakondoko, kingimani wale pakoli kondoli pakoringi mele wale kondoli te liko pakondokolio
2 imaibo ma’utenayah kokor hi’afuw hififin ana kowasimih ukwarin hiyoun, naatu faifuw wair hibai hi’osenawein,
3 yu angilerimuna pungo Judamanga kingimu, nu akuna angilinioya nipula teko, yu pungo kumbekerena larauwe toringi.
3 naatu hiyen hin biyan hitit naatu hi’o, “Jew hai aiwob ma’ama’anin!” Naatu yumatanamaim hifafar.
4 Pailat altopa penando ombalie Judamando nimbeindo, “Kanaio! Yu mongo te limomunga pilipolio yu manda tombo mele molo ningo pilengei nimbo eno moromelena yu mepo oro,” nimu.
4 Pilate ibanak tit maiye sabuw rou’ay isah eo, “Ayu iti orot kwa namaim abai atitit i anao kwanaso’ob, i biyanamaim ayu men kakafin ta atita’ur.”
5 Kano wali Jisas ka koko mololini teli kingimunga wainye none telimu kinye wale pakoli kondolimu pakopa wendo orumu wali Pailateni enondo nimbeindo, “Iyemu oromona kanaio!” nimu.
5 Jesu ana kowas kokor ukwarin hiyow naatu ana waifuw wair hi’osenawein imaibo hibai hititit. Pilate sabuw isah eo, “Orotoban iti.”
6 Gote popo tondoli iye awilima kinye enonga kendemande ele iyema kinye enoni Jisas penando kokele orumu kanokolio nendo tiko ningeindo, “Kolopili! Unjona ola uku toko panjeio! Kolopili! Unjona ola uku toko panjeio!” ningi. Nalo Pailateni nimbeindo, “Na molo. Yu tombomunga pulure naa peremo kani enonga meko pungo unjona ola uku taio!” nimu.
6 Firis ukwarih naatu i ana sabuw ukwa’ukwarih bairi hinuw hi’i’itin anamaramaim hitarakouw hi’o, “ku’onaf, ku’onaf!”
7 Judamanga awilimani ningeindo, “Linonga ungu mane te peremomuni nimbeindo, imbo teni Gotenga imbi lepa ungu taka tondombalo wali, aku imbomu kolopili tangei nimo, aku ungu manemu pilipolio yuni Gotenga Malo moro nimumunga pilipolio kolopili nimbo piltimolo,” ningi.
7 Sabuw hiya’afut maiye hi’o, “Aki ai ofafar eo i boro namorob, anayabin i taiyuwin eorerereb God natun rauw eo.”
8 Enoni yu Gotenga malo moro nimu ningi ungu Pailateni pilipelie yu paa mini ltepalie,
8 Pilate iti nonowar i ana bir ra’at,
9 kelepa ulke awilina tukundo pumbe Jisasindo waltindipelie nimbeindo, “Nu tena molko orunuya?” nimu, nalo Jisasini yundo topondopa ungu te naa nimu.
9 matabir maiye bar wanawanan run naatu Jesu ibatiy, “O menane ina?” Baise Jesu men tur ta eomih.
10 Ungu te naa nimu wali Pailateni yundo nimbeindo, “Nando ungu te naa nimbo konopu ltenoya? Nanga enge peremomuni nu we pani manda nimbola, nu kolani unjona ola uku tangei manda nimbola. Aku nio ungumu naa piltinoya?” nimu.
10 Pilate Jesu isan eo, “O men kukokok tur ta ayu isou inao?” “Inaso’ob, ayu isou i fair ema’am boro o ana botaiti inatit o boro ana onafi.”
11 Jisasini topondopa nimbeindo, “Nunge enge peremomuni na ulu te manda naa telena. Olandopa Moromo Iyemuni yuni nando teani konopu lembalo ulu kau nuni tenio. Akumunga na kinye tenio mele ulu pulu keri kelo mele tenio. Iye na kolopili ningo meko ongo nu tingei iyemanga ulu pulu keri akumu awilimu,” nimu.
11 Jesu iya’afut, “Iti fair ayu tafau’umaim ibai kuma’am, anayabin iti fair i God it. Imih orot yait ayu o isa yayabunu i bowabow kakafin gagamin maiyow bai.
12 Jisasini aku tepa nimu ungu Pailateni pilipelie Jisas yu we pupili nimbelo aulke te kororumu, nalo Judamani enge ningo nipula tekolio ningeindo, “Na king te moro nimo iye te Rom kombuma pali nokoromo iye nomi king awili Sisar kinye opa pule toromo. Da yuni king te moro nimo iyemu we pupili ninio lemo aku teko teniomunga nu Rom gavman iye nomi awili Sisaramunga opa pule te taponiomunga nu kinye Sisar kinye pulu naa ltemo,” ningi.
12 Ana maramaim Pilate iti tur nonowar ef nuwet mi’itube Jesu tabotait isan. Baise rou’ay hitarakouw i matabir maiye run, “o nati orot inabobotait ana itinin o i men Caesar ana ofamih. O yait ta aiwob inararouw, o i Ceaser ana wosai orot”.
13 Aku ningi ungu pilipelie Pailateni Jisas mepa penando omba, kombu te akumundo Kou Polomu ningina pumbe kot pilimbei moromo polona pumbe mainye molorumu. Kou polomundo Juda imbomanga unguna Gabata ningi.
13 Pilate iti tur nonowar ana maramaim Jesu bai tit ufun efan wabin teo kabay ana’ubun imaim baibabatiyen ana ura ma’ama tafan mare (Hebrew tur i te’o Gabbatha).
14 Aku kot tenderingi walimu Pasova Walimanga wali te, otili Pasova walima pora nimbelo walimu wendo ombalo. Aku koro molonge walimu wendo ombaindo, kinye mele Juda imbomani langi nongeima liko norambo teringi walimu kano walimunga awi tangoli mele, Pailat kinye kot tenderingi. Pailat kot pilimbei moromo polona omba mainye molopalie nimumuni, Juda imbomando nimbeindo, “Enonga iye nomi kingimu kanaio!” nimu.
14 Veya na bi’ouyit nati i Tar Nowaten ana hiyuw ana veya nanamaim Pilate sabuw isah eo. “Kwa a aiwob orot i iti”.
15 Nalo enoni ru ningolio ningeindo, “Towia! Towia! Unjona ola toko uku toko panjiwi!” ningi. Pailateni waltindipelie nimbeindo, “Enonga iye nomi kingimu kolopili nimbo unjona ola uku topo panjembo konopu lekolio nimeleya?” nimu. Popo tondoli iye awilimani topondoko ningeindo, “Linonga iye nomi king te lupe naa moromo. Rom gavman iye nomi awili Sisar kau,” ningi.
15 Hitarkoukuw hi’o, “kwa’asabun! kwa’asabun!” kwa’onaf! Pilate ibatiyih, “Kwakokok ayu a aiwob ana onaf?” Firis ukwa’ukwarih hiya’afut hi’o, “Aki ai aiwob i ta’imon maiyow, Caesar akisinamo”.
16 Kano wali Pailateni kamukumu nimbeindo, “Manda, yu topo kondamili. Unjona ola uku toko panjengei!” nimu. Pailateni Jisas kolopili unjona ola uku toko panjenge nimu wali Rom ami iyemani yu ambolko liko meko pungolio
16 Imaibo Pilate Jesu ya’abun i isah onafinamih hibai hin.
17 yu unjo polopeya te tiringi, akumu yu yunu gomo lepa meli Jerusalem wendo purumu.
17 Jesu tit ana onaf abar remor in ukwarih rarik ana efanamaim tit. (Hebrew fanahimaim Golgotha). Jesus ana koros eabar enan|alt="Jesus carrying cross" src="cn01833B.tif" size="col" loc="Jhn 19.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.17"
18 Aku kombuna Jisas unjona ola noiko kimbo kima pirimu tokolio iye talo wekondo yakondo toko peya unjo talonga uku toko panjikolio, Jisas imunana liko ola anjiringi.
18 Nati’imaim hi’onafen, naatu orot rou’ab auman, Jesu foun in, orot rou’ab roun roun hi’in.
19 Pailateni Jisasinga unjona ola imbi toko mondaio nimu mele toko mondoringila. Akumu i tepa: ULKE KOMBU NASARET IYE JISAS, JUDAMANGA IYE NOMI KING ningo toko mondoringi.
19 Pilate fef kirum naatu onafamaim hidudun, Kikirum i JESU NASARETH OROT, JEWS HAI AIWOB.
20 Jisas unjona ola toko uku toko panjiringi kombumu Jerusalem nondopa lepa, imbi unjona ola toringima Juda imbomanga ungu kinye Rom imbomanga Latin ungu kinye Grik ungu kinye, ungu lupe yupoko akumanga ningo toko mondoringi molorumu wali aku imbima Juda imbo awinini kanoringi.
20 Sabuw moumurih maiyow iti kikirum hi’itin hiyab, anayabin efan iti Jesu hio’onaf i men yokomih bar merar gagamin sisibin. Iti tur i Hebrew, Latin naatu Greekamaim kirum.
21 Juda imbomanga Gote popo tondoli iye awilimani kano imbima kanoko keri pilkolio Pailatendo pungolio ningeindo, “Nuni Judamanga iye nomi kingimu ningo akumu imbi taio ninio kanomu manda naa teremo. Yu linonga kingimu molo. Aku iyemuni na Judamanga kingimu moro yu yunu nimu. Akumu imbi taio niwi!” ningi.
21 Firis ukwarih, Pilate isan hio, “Jew hai aiwob bikirumin, i eo i Jew hai aiwob.”
22 Pailateni topondopa nimbeindo, “Nani imbi toko mondaio nindu aku ungumu paimbo tonge. Altopo ungu te naa nimbo. Oi tonge aku ungumu molopili!” nimu.
22 Pilate iya’afut, “Abistan ayu akikirum, i kirum.”
23 Ami iye kiteni Jisas unjona toko uku toko pora tikolio, yunge pakorumu mele kulko noiringima liko, eno iye kite lingei mele moke teko liko maku toringi. Aku tekolio wale tendeku kau, tukundo pakorumumu, penga lerimu. Akumu tuku tingina tenga teko naa tandoko we tulemu teringi kanokolio
23 Rakit wairafih Jesu hio’onaf ufunamaim ana waifuw hibow hiyarouseben matah kwafe’en himatar, matah taita’imon hiya, rakit wairafih taita’imon isah. Naatu faifuw tafan ebiyoun aurin sakisakir en auman hibai.
24 ami iyemani ningeindo, “Imu ora naa tamili kani iye tendekureni kau lipili kani oi kat mele teamili!” ningi. Aku teringi ulu Gotenga Bukuna ungu te moromomuni altoko aku teko tenge oi nimu mele wendo orumu. Kano ungu bukuna moromomuni nimbeindo,
24 Rakit sabuw taiyuwih isah hio, “Men tanasib baise tani’arow tana’itin yait boro nab.” Iti mamatar i tur marasika hio hikirum inu’in i titurobe isan.
25 Jisas unjo polopeyana ola perimu akuna nondopa yunge anumu kinye, anumu papamu kinye, Klopas omenu Maria kinye, Makdala kombu Maria kinye, aku ambo kite angileringi.
25 Jesu ana onaf anamaim i hinah batabat, naatu i hinah rubun, Mary Clopas aawan naatu Mary Magdalin.
26 Anumu kinye Jisas konopu mondorumu nondopa angilerimu iye kinye kanopalie Jisasini anumundo “Andi angimo iyemu marena mele molopili!” nimbe,
26 Jesu hinah naatu ana bai’ufununayan orot i ana yabow hairi hibatabat itih, imih hinah isan eo, “Natu ina’itin.”
27 kano lombili andoli iyemundo “Andi ambomu aminye mele molopili!” nimu. Aku nimu ungu pilipelie lombili andolimuni Jisas anumu lipe yunge ulkendo mepa pumbe nokopa molorumu.
27 Naatu bai’ufununayan orot isan eo, “Hinat ina’itin”. Nati ana veya’amaim bai’ufununayan orot hinah bai hairi hin ana baremaim hima.
28 Jisasini yunge kongonoma pali kinye pora nimo lipe manjipelie “Na no waleni kolto,” nimu. Aku ungu nimumu ungu te Gotenga Bukuna oi ningo panjiringi ungumu ara tirimu.
28 Jesu so’ob bounabo sawar etei’imak na ana yomanin tit, marasika Buk Atamaninamaim hikirum inu’in na iturobe. Jesu eo “Ayu sikou mamah.”
29 No wain kombili teli mingi te akuna lerimu kanokolio koma melte liko nona tuku mundukolio, koma none teli melte no pepili unjo isop kola teni unjo toko olando tiko Jisasinga kerena kopondoringi.
29 Tew ta nati’imaim harew tenakuyakuy awan karatan batabat, wanabir hibai harew hibu’utu’ub isikar wan himetan hi’otra’ah Jesu ufurinamaim hiyei.
30 Yuni nomu nombalie “Nanga kongonomu pora nimo,” nimu. Aku tepa nimbelie kinye kolambo nimbe yunge minimu puwi nimu wali nomi loki lerimu.
30 Jesu harew kartoman naatu eo, “Iti’imaim sawar.” Imaibo sikan sir naatu ayubin tabaratait.
31 Yu kolorumu aku walimu Juda imbomanga koro molonge walimunga langi liko norambo teringi walimu. Otili enonga koro mololi wali Sabat olandopa te wendo ombai terimu. Otili Sabat wali iyema unjona ola we penge manda naa tembalo ningolio enoni Pailatendo pungo konge tekolio ningeindo, “Ono poko, kinye mainye liemili kani eno mindili awili nongolio kinye kau walitikale kolangei ningo enonga kimboma toko elke tondaio niwi!” ningi.
31 Jew ukwa’ukwarih Pilate hifefeyan baibasit baitih orot hio’onafih ah tarkakakiren isan, naatu biyah onaf afe’enane bow yara’iyen isan. Hifefeyan anayabin ana mar natot i Baiyarir Ana Veya. I men hikok biyah boro auyom hita’in.
32 Kano wali ami iyema ongolio kumbe leko Jisas kinye wikondonga perimu iyemunga kimbo talo toko elke tondoko, pele merekondonga pungo toko elke tondoringi.
32 Imih baiyowayah hin orot ta wan an hitarkakiren naatu hin orot bairu’abin an hitar kakiren, iti orot hairi i Jesu bairi hio’onafih.
33 Nalo Jisas perimuna ongo yu kanoringi wali yu oi kolopa ltimuna kanokolio tiye koloringi. Yunge kimbo talo elke naa tondoringi
33 Baise hina Jesu biyan hititit i moroboka inu’in hi’itin, isan imih an men hitarkakiren.
34 nalo ami iye teni Jisasinga lambona toloni torumu, akuna meme kinye no kinye kala kala nimbe orumu.
34 An hitatakakiren efanin sorodiy kiram robra’at Jesu naiwan yi naatu mar ta’imon rara naatu harew auman suwa re.
35 Aku ulu terimuna kanorumu iyemuni teringi mele temanemu topa tirimu. Aku iyemunga ungumu paimbo. Yu paimbo nio nimbe pilipelie eno i temanemu pilinge imbomani pilkolio Jisas yu paimbo Gotenga Malo, Yu paimbo Goteni lino tepa lipili nimbe lipe mundurumu iye Kraist ningo Jisas yu ipuki tiengei nimbe temanemu topa tirimu.
35 Orot iti matar i’itin i eo’orereb, naatu anaorerereb i turobe. I so’ob abistan eo i turobe, isan imih kwa auman kwana’itin kwanitumatum.
36 Ulu pele wendo ombalo Gotenga Bukumuni oi nimu ulu pokore paimbo wendo ombaindo aku imbomani aku teko Jisas kinye teringi. Gotenga Bukumunga moromo ungu te i tepa,
36 Iti na’atube matar saise abisa Buk Atamaninamaim hikikirum na iturobe. “Boro men ana rarik ta natato’ob.”
37 Gotenga Bukuna moromo ungu te peya i tepa,
37 Tur tabo Buk Atamaninamaim eo, “Sabuw boro hinanuw nati hiyiy hina’itin.”
38 Jisas kolopa pora tirimu wali pele kombu Arimatea iye Josep pumbe Pailatendo Jisasinga onomu tiwi nimu. Josep yu Jisasinga ungumu pilipe lipe molorumu iye te, nalo Juda iye awili lupema pipili kolopalie mona lombili naa andopa kiyengo nimbe Jisasinga unguma pilipe molorumu. Onomu tiwi nimu wali Pailateni manda, liwi nimbelie ee nimu. Josep yu omba onomu mainye ltimu.
38 Iti ufunamaim Joseph Arimathea orot, Jesu ana bai’ufununayan ta wa’iwa’iramaim na Pilate ifefeyan Jesu biyan tab isan. Anayabin Jew hai ukwarih isah bir. Pilate ana baibasitamaim, Joseph na Jesu biyan bai yare.
39 Iye te, oi walite ipu lelikondo Jisas molorumuna purumu peya ungu ningo moloringili iye te, yunge imbi Nikodemus, kano iyemu yu Josep kinye waye oringili. Yu unjo talonga unjo to liko akumuni kopongo mune toli te teremele akumu awini, yunge umbuni 30 kilo mele, mepa orumu.
39 Nicodemus gugumin ta i wan in Jesu i’itin, i boun raiy ta wabin myrrh naatu raiy ta wabin aloes auman higagamuw ana bit i 30 kilos bai na Joseph hairi hin.
40 Eloni Jisasinga onomu likolio ningilimuni, Juda imbomani imbo ono tengei teremele mele tengilindo maminye mainye te liko olamala toko, unjo to taloni teringi kopongomu onomunga kandokolio onomu kulupi toringili.
40 Orot hairi Jesu biyan hibu’ub hiyare naatu Jew hai bairahiya ana efamaim biyan raiyamaim hibobunei naatu rah ana faifuwamaim hisum.
41 Jisas unjona ola toringi kombuna unjo poinye te lepa, akuna imbo ono kou anga te lerimu. Akuna imbo te oi naa ono teringi.
41 Efan menamaim Jesu momorob i sisibinamaim i masaw ta, naatu nati masaw wanawanan hub boubun men yait ta imaim hiyai.
42 Judamanga koro mololi wali Sabat nondopa wendo ombai terimu liko manjikolio aku imbo ono kou angamu nondopa lerimuna Jisas ono teringili.
42 Iti ufunamaim i Baiyarir Ana Veya, anayabin hub i yubin, isan imih Jesu biyan hibai hin imaim hiyai.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.