João 18
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NAA
1 Jisas aku tepa Gote kinye ungu nimbe konge tepa pora tipelie nimumuni, ipu leli yu kinye yu lombili andolima kinye aku kombumu tiye kolko No Kidron nekondo Unjo Oliv Poinye lerimuna tuku puringi.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu juntamente com os seus discípulos para o outro lado do ribeiro de Cedrom, onde havia um jardim; e aí entrou com eles.
2 Ipu leli no Kidron nekondo unjo Oliv poinye lerimuna puringi aku mele Jisas yu lombili andolima waye takiraki pupundala teringi lepalie Judas Iskarioteni karolo teko ongo purumele konopu lerimu. Judasini Jisas yunge opa pule iyemanga kindo lipe timbei terimu.
2 Judas, o traidor, também conhecia aquele lugar, porque Jesus muitas vezes havia se reunido ali com os seus discípulos.
3 Kano wali Judasini Jisas akuna waye takiraki pumbo moromolo karolona moromele nimbelie, ami iye talape te kinye Juda imbomanga Gote popo tondoli iye awilima kinye Farisi iyema kinye enonga ele iye mare kinye kano poinyena mepa orumu. Ongolio wali kiye kinye lamema kandoko meko opa teringi melema meko oringi.
3 Tendo, pois, Judas recebido a escolta e alguns guardas da parte dos principais sacerdotes e fariseus, chegou a esse lugar com lanternas, tochas e armas.
4 — ausente —
4 Então Jesus, sabendo de tudo o que ia acontecer com ele, adiantou-se e perguntou-lhes:
5 — ausente —
5 Eles responderam: — A Jesus, o Nazareno. Então Jesus lhes disse: Ora, Judas, o traidor, também estava com eles.
6 Jisasini akupe na nimu wali eno umbulu meni meni anjo pungo ai toringi.
6 Quando Jesus lhes disse: “Sou eu”, recuaram e caíram por terra.
7 Yuni altopa eno walipe pilipelie nimbeindo, “Iye nari kororomeleya?” nimu. Yundo ningei, “Nasaret iye Jisas kororomolo,” ningi.
7 Jesus, de novo, lhes perguntou: Responderam: — A Jesus, o Nazareno.
8 Jisasini nimbeindo, “Akumu na, nio kanomu. Enoni na koronge lemo ya peya moromolo iyema ka naa tiko, yando pangei neio!” nimu.
8 Então Jesus disse:
9 Yuni oi Gotendo nimbeindo, ‘Nuni na tirinu iyemanga te molopa naa kenjimo, eno pali nokopo kondoru,’ nimu. Jisas altopa tembalo oi nimu ungu akumu ara timbeimunga ulu akumu wendo orumu.
9 Ele disse isso para se cumprir a palavra que tinha dito anteriormente: “Não perdi nenhum dos que me deste.”
10 Kano wali Saimon Pitani loi gelea lakuna kulu topa wendo lipe Gote popo tondoli iye awili nomimunga kendemandemu topa komumu laka lerimu. Aku iyemunga imbi Malkus.
10 Então Simão Pedro puxou da espada que trazia e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita. E o nome do servo era Malco.
11 Jisasini Pitando nimbeindo, “Loi gelea lakuna panjiwi! Arani mindili namboi nimu mele naa nomboya?” nimu.
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Kano wali amima kinye amima nokoli iyemu kinye Juda imbomanga ele iyema kinye enoni Jisas ambolko liko ka tiko meko puringi.
12 Assim, a escolta, o comandante e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o amarraram.
13 Jisas ka tokolio oi kumbe leko Anas molorumuna meko puringi. Anasinga lemenu Kaiafasini ltimu. Aku yunge kolepa. Kaiafas yu kano poinyemunga Gote popo tondoli iyemanga iye nomi Awilimu molorumu.
13 Então o levaram primeiramente a Anás, sogro de Caifás, sumo sacerdote naquele ano.
14 Kaiafasini Juda iye awilimando oi nimbeindo, “Iye te imbomanga pali kolo wangopa kolombalo wali penga,” nimu.
14 Ora, Caifás era quem havia declarado aos judeus ser conveniente morrer um homem pelo povo.
15 Saimon Pita kinye Jisas lombili andoli iye te kinye Jisas lombili pungili puringili. Aku lombili andolimu Gote popo tondoli iyemanga iye nomi awilimuni kanopa imbi tirimuna, kano iye nomi awilimunga ulkena imbo maku toringi kombuna tukundo Jisas meko puringina yu purumu
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiam Jesus. Esse discípulo era conhecido do sumo sacerdote e, por isso, conseguiu entrar no pátio da casa deste com Jesus.
16 nalo imbo maku toringi ulke kere puluna Pita tawendo we nokopa angilerimu. Jisas lombili andoli iye te tukundo molorumumu yando omba kendemande ambo ulke kere pulu nokorumumundo Pita tukundo opili nimbe walipe pilipelie Pita lipe meli tukundo purumu.
16 Pedro, porém, ficou de fora, junto à porta. O outro discípulo, que era conhecido do sumo sacerdote, saiu, falou com a encarregada da porta e levou Pedro para dentro.
17 Kere pulu nokorumu ambo kanomuni Pitando nimbeindo, “Nu da iyemunga lombili andoli iye te karolomu ltemo,” nimu. Pitani “Molo!” nimu.
17 Então a empregada, encarregada da porta, perguntou a Pedro: — Você também não é um dos discípulos desse homem? Ele respondeu: — Não, não sou.
18 Ipu leli ali terimu wali kongono kendemande teli imboma kinye ele iyema kinye tipe pilko moloringi. Pita kape eno kinye tipe pilipe angilerimu.
18 Os servos e os guardas estavam ali, tendo acendido uma fogueira por causa do frio, e se aqueciam. Pedro estava no meio deles, aquecendo-se também.
19 Pita kinye imboma kinye aku teko ningo molangei Gote popo tondoli iyemanga iye nomi awilimuni Jisas lombili andolima kinye yuni imboma ungu mane tirimu mele kape Jisas walipe pilerimu.
19 Então o sumo sacerdote interrogou Jesus a respeito dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Jisasini topondopa nimbeindo, “Na penana angilipo imboma ungu mane tiro. Gote popo toko kaloli ulke tempelemu kinye imboma maku toko Gotenga ungu pileli ulkema kinye aku ulke Juda imboma pali maku toromele ulkemanga ungu mane tilipo oromunga ungu mare mainye mainye naa andopo nindu.
20 Jesus lhe respondeu:
21 Ungu niomu neya aku kani, na ambe telka waltindirinoya? Nanga ungu pimele imbomando waliko pileio! Nio mele aku imboma pilko moromele,” nimu.
21 Por que o senhor está perguntando para mim? Pergunte aos que ouviram o que lhes falei. Eles sabem muito bem o que eu disse.
22 Jisasini aku tepa nimu wali ele iye te yu kinye nondopa angilerimumuni yu kumbekerena larauwe topalie nimbeindo, “Nu Gote popo tondoli iyemanga iye nomi awilimundo topondoko aku ungu ambe telka ninoya?” nimu.
22 Quando Jesus disse isto, um dos guardas que estavam ali deu-lhe uma bofetada, dizendo: — É assim que você fala com o sumo sacerdote?
23 Jisasini topondopa nimbeindo, “Ungu nindumunga te nimbo kenjindu lemo ungu keri nindu akumu ningo para tiwi! Molo paimbo ungure nindu lemo nuni na ambe telka toronoya?” nimu.
23 Jesus lhe respondeu:
24 Kano wali yu ka toringi akumu we pepili Anasini Kaiafas moromona meko paio nimbe lipe mundurumu.
24 Então Anás o enviou, amarrado, à presença de Caifás, o sumo sacerdote.
25 Saimon Pita tipe pilipe angilerimu wali enoni yundo ningeindo, “Nu da iyemunga lombili andoli iye teya?” ningi. Yuni topondopa nimbeindo, “Na aku iyere molo,” nimu.
25 Simão Pedro estava em pé, aquecendo-se. Então lhe perguntaram: — Você também não é um dos discípulos dele? Ele negou e disse: — Não, não sou.
26 Gote popo tondoli iyemanga iye nomi awilimunga kendemande iye te, kano iyemu kinye Pitani komu laka lerimu iyemu kinye pulu lerimu kanomuni Pitando nimbeindo, “Nu da iyemu kinye unjo Oliv poinye ltemo kombuna peya kanondu kanomu,” nimu.
26 Um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro tinha decepado a orelha, perguntou: — Não é verdade que eu vi você no jardim com ele?
27 Pitani kelepa wali yupoko tipe na tenaya nimbe molo nimbe nendo lerimu wali kera gula ko torumu.
27 De novo, Pedro negou. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Gote popo tondoli iyemanga iye nomi awili Kaiafas kinye Juda imbomanga kaunsil iyema pali kinye enoni Kaiafasinga ulkena Jisas kot tendeko pora tikolio, Judamanga iye awilima Kaiafas tiye kolko eno nokorumu Rom gavman iyemunga ulkena Jisas meko puringi. Kombu tangombai mune lerimu wali akuna meko puringi. Meko pungolio eno Juda imbomanga ungu mane te perimumu pilkolio lino Rom imbo tenga ulkena pumolo wali kalaro mele molombalo, kano kinye Pasova Walimu pimolo walimunga kongi sipsip walo manda naa nomolo ningo pilkolio eno ulkena tukundo naa puringi.
28 Depois, levaram Jesus da casa de Caifás para o Pretório. Era cedo de manhã. Eles não entraram no Pretório para não se contaminar, pois somente assim poderiam comer a Páscoa.
29 Eno ulke kerepuluna angileringi kanopalie eno angileringina pumbe Rom gavman iye nomi Pailat pena omba enondo waltindipelie nimbeindo, “Eno ya iyemu ambele ulumunga kot tenderemeleya?” nimu.
29 Então Pilatos saiu para falar com eles e perguntou: — Que acusação vocês trazem contra este homem?
30 Enoni topondoko ningeindo, “Yu mongo naa likanje nu moloniona naa mepo ombo tilimala,” ningi.
30 Eles responderam: — Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue ao senhor.
31 Pailateni nimbeindo, “Yu enonga meko pungolio enongano enonga ungu mane peremomani nimo mele pilkolio yu kot tendepaio!” nimu. Juda imbomanga awilimani ningeindo, “Rom gavmanemuni lino ungu mane tipelie nimbeindo, eno we imbomani imbo toko naa kondaio nimo kanomu,” ningi.
31 Então Pilatos disse: — Levem-no daqui e julguem-no segundo a lei de vocês. Ao que os judeus responderam: — Não nos é lícito matar ninguém.
32 Aku ungu ningimunga Jisasini yu kolombalo mele oi nimbe tirimu ungumu ara tirimu.
32 Isso aconteceu para que se cumprisse a palavra de Jesus, significando com que tipo de morte estava para morrer.
33 Juda iye awilimani ningi ungu pilipelie, Pailat altopa ulke awilimunga tuku pumbe Jisasindo owi nimbelie yundo waltindipelie nimbeindo, “Nu Juda imbomanga iye nomi kingimu moronoya?” nimu.
33 Pilatos entrou novamente no Pretório, chamou Jesus e lhe perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Jisasini topondopa nimbeindo, “Imbo lupemani ningo tinge ungundo ninonje nuni ninoya?” nimu.
34 Jesus respondeu:
35 Pailateni topondopa nimbeindo, “Na Juda iyere konopu lekolio ninoya? Nunge imboma kinye nunge Gote popo tondoli iye awilima kinye akumani nu na morona meko onge. Ulu ambele teniona nu liko meko ongeya?” nimu.
35 Pilatos respondeu: — Por acaso sou judeu? A sua própria gente e os principais sacerdotes é que o entregaram a mim. Que foi que você fez?
36 Jisasini nimbeindo, “Na ya maina iye nomi kingimu molopo maina imboma nokombo mele molo. Paimbo maina iye nomi kingimu molkanje nanga imbo talapemani na Juda imbomani ka naa tiengei ningo opa telemala. Nalo na maina iye nomi kingimu, molo,” nimu.
36 Jesus respondeu:
37 Pailateni nimbeindo, “Aku lemope nu paimbo iye nomi king te lepamo,” nimu. Jisasini topondopa nimbeindo, “Paimbo. Goteni na kingimu molopili meaio nimuna meringila. Imboma ungu tukumemu pilengei nimbo maina mainye oru. Ungu tukumemu pilemoloa nimele imbomani nanga ungu pimele,” nimu.
37 Pilatos perguntou: — Então você é rei? Jesus respondeu:
38 Pailateni ungu taka tondopalie nimbeindo, “Ungu paimbo te peremonje naa peremoya?” nimu. Aku tepa nimbelie yu altopa Juda iyema angileringina penando pumbelie nimbeindo, “Yu kotena ambolomolo ungure naa peremo,” nimu.
38 Pilatos perguntou: — O que é a verdade? Depois de dizer isso, Pilatos voltou aos judeus e lhes disse: — Eu não acho nele crime algum.
39 Pailateni Jisas ulure naa tepa kenjirimu konopu lepalie naa kolopili nimbe pilipelie Juda imbomando nimbeindo, “Pasova na kinye teremolo ulu pulu peremomu pilipolio teambo! Poinye yaka nimbe enonga Pasova Waimu wendo oromo wali ka imbo te enoni wendo opili nimele imbomu nani wendo pupili nio. Kinye Pasova Wali te wendo oromomunga Judamanga iye nomi kingimu wendo pupili konopu ltemeleya!” nimu.
39 Mas é costume entre vocês que eu solte alguém por ocasião da Páscoa. Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus?
40 Nalo enoni ru ningolio ningeindo, “Andi iyemu pepili kani Barabas wendo liko munduwi!” ningi. Barabas yu Rom gavman kinye opa terimuna ka tiringi iyemu.
40 Então todos gritaram, novamente: — Não este, mas Barrabás! Ora, Barrabás era salteador.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.