João 16

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Enoni na tiye kolko loi naa leangei nimbo i unguma nio.
1 “Sawar etei’imak i ao kwanowar sawar, saise kwa boro men ef kwanarukasiy.
2 Imboma maku toko Gotenga ungu pimele ulkena iyemani eno tukundo naa wangei ningo makoronge. Imbomani Gotenga kongono tenderemolo ningo eno nanga lombili andolima toko kondonge waimu paimbo wendo ombalola.
2 Jew hai Kou’ay Bar wanawanan boro hinanuni ufun kwanatit, veya nanan anamaramaim o yait ta na’a’asbuni, i boro asir nanot God ana sibor eya’iy narouw.
3 Ara kinye ilto naa liko manjikoliomunga imbomani eno kinye aku teko teko kenjinge.
3 Sabuw boro kakafin isa hinasinaf, anayabin Tamat men hisu’ub naatu ayu auman men hisu’ubu.
4 Nalo aku uluma tenge waimu wendo ombalo wali imbomani lino i teko tenge waimu Jisasini akilio wendo ombalo nimbe lepi lepi torumu walimu ya i wendo oromo lepamo ningo pilko molangei nimbolio altopa ombalo eno mindili nonge mele, kinye oi lepi lepi topo nio. Oi eno kinye molopolio i unguma naa nimbo tiru.”
4 Ayu kwa a tur ao’owen, saise ana veya nanan kwa boro kwananot ayu i ai’matnuwi sawar, anayabin ayu kwa bairit tama’am isan, men saise a tur aowenamih.
5 “Nani kinye pumboi tero nio nalo aku niomunga enonga iye teni nu tena purunoya ningo naa waliko piltimele.
5 “Boun ayu amatabir maiye anan, yait ayu iyunu anan i biyan anatit, naatu men yait ta ayu ibatiyu’umih, ‘O menika kwenan’
6 Na pumboi tero niomunga eno mini pupili moromele.
6 Anayabin ayu tur iti ao isan, kwa yababan yen bufuti.
7 Nalo mini naa lteaio! Paimbo enondo nimbo tiro. Eno tapomboimunga pumbo. Na naa pundu lemo eno Mini Kake Telimu eno toimbo tondombai naa ombalo. Pundu lemo eno molongena yu lipo mundumbo.
7 Baise turobe a tur ao’owen. Iti i kwa a gewasin isan ayu amamatabir maiye. Ayu men ananan na’at, Baibaisayan boro men nan, baise ayu ananan i boro aniyun nan kwa isa.
8 Yu yando ombalie nimbelomuni, ulu pulu kerimanga peremomunga pulumu kinye konopuna ulu pulu keri te naa pepa konopu tumbi nilimunga pulumu kinye kotemunga pulumu kinye nimbe tumbi tipe, imbomani kanomanga puluma ningo pilko tunduromelema yuni nimbe moro tondombalo.
8 I nanan ana maramaim sabuw iti tafaram ana kakafinamaim hima tesisinaf nabotabirih hinan yawas roumutuforen hinab naatu God ana baibabatiyen saise hinaso’ob gewas.
9 Imbomani na ipuki naa tirimele ulu kanomu ulu pulu kerimanga pali pulumu peremomu Mini Kake Telimuni nimbe moro tondopa,
9 sabuw ayu men tebitutumu anayabin i kakafin wanawanan tema’am;
10 na Ara moromona pumbo altoko naa kanongemunga na iye toya toli moro akumunga na ulu toya tolimunga pulumu moro tondopa,
10 naatu tenotanot roumutufuren i kakafin terarouw, anayabin ayu anan Tamai biyan, naatu boro men kwana’itu maiye;
11 kotemunga pulumu nimbo moro tondamboi nimbe ya mai kombumunga iye nomi awili Satan mongo ltimumunga Goteni Satan yunge kot oi pilerimu wali kinye nondopa yu mainye pupili nimbe panjirimu mele lipe moro tondombalo.
11 naatu baibabatiyen i boro nan, anayabin God marasika iti tafaram ana kaifenayan i ibabatiy sawar.
12 Ungu awini enondo nimboi tero, nalo eno manda naa pilko linge.
12 “Ayu auru tur moumurin maiyow boro atao kwatanowar, baise boun kwa isa ana’o boro men naniyan kwanab.
13 Nalo Mini Kake Telimu, yu paimbo ungumanga pulumu, yu ombalie nimbelomuni, yuni ungu paimboma pali pilko kondangei nimbe akuma eno nimbe timbelo. Yuni yunu konopuna pilimbelo mele naa nimbe timbelo. Ungu imbo tondoromuma komuni pilipelie nimbe timbelo. Ulu altopa wendo ombalo ulumanga oi nimbe timbelola.
13 Baise anamaramaim turobe ana Anun Kakafiyin nanan, i Boro turobe ana ef etei nabonawiyi. I boro men taiyuwin ana notamaim na’omih, abistanawat enonowar i akisinamo nao, naatu sawar uf hinamamatar isan boro a tur na’owen.
14 Na tero mele kape moro mele kape nio mele kape aku melemanga yuni pilipelie yando eno nimbe timbelo wali aku tepa nanga imbimu ambolopa ola mundumbelo.
14 Ayu boro nabora’ara’ahu, anayabin ayu au tur biyau’une bai na kwa a tur eo’owen isan.
15 Aranga ltemo melema pali nanga. Akumunga Minimuni nanga ungu ambolopalie pilipe eno nimbe timbelo nio,” nimu.
15 Sawar etei ayu Tamai biyan tema’am i ayu nowau naatu abistan ayu biyau ema’am boro Anun Kakafiyin nab nan niwa’an kwa isa nirerereb, anayabin iti isan kwa a tur ao’owen.
16 Aku ungu nimbelie Jisasini yu lombili andolimando ungu te nimbeindo, “Enoni na wali alaye kolo kau naa kanonge. Nalo altoko na nondoko kanonge,” nimu.
16 “Mar kikimin kwa boro men ayu kwana’itu naatu mar kafai kikimin kwa boro ayu kwana’itu.
17 Yu lombili andoli mare eno enongano nendo yando ningeindo, “Linondo nimomu ambele ungure nimbei nimonje? Na wali alaye kolo kau naa kanonge, nalo altoko na kanonge nimbe, na Ara moromona pumboimunga aku tembalo nimu, ambele ungure nimbeindo nimonje?
17 Ana bai’ufununayah afa taiyuwih hima hibabatiyih? “Anayabin abistan isan i tur iti na’atube eo, ‘Mar kikimin kwa boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu’ naatu ‘Anayabin ayu anan Tamai biyan?’
18 Yu wali alaye kolo kau nimomu nimbei nimonje? Lino naa piltimolo,” ningo moloringi.
18 Naatu i hima hi’o hibabatiyih, Iti anayabin nam abisa isan eo’o, ‘Iti mar kikimin?’ Aki men aso’ob i abistan eo’o.”
19 Enoni yundo walipo pilemili kani, ningo konopu leringi wali Jisas yuni lipe manjipelie nimumuni, yuni enondo nimbeindo, “Enope nendo yando ambele ungu kolo mare ningo moromeleya? Nani wali alaye kolo kau enoni na naa kanonge, altoko nondoko na kanonge nio kano ungundo nimeleya?
19 Jesu itih so’ob iti isan boro hinibatiy, imih i isah eo, “Ayu iti tur ao isan kwa tayuwiwat kwama kwabibabatiyi anayabin isan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘Mar kikimin ayu boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu.’
20 Nani eno ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Na tembomunga eno kola teko kondo kolonge. Nalo we imboma tono kolonge. Na lombili andolima eno oi kamelena mindili tembalo nalo kelko na kanokolio tono kolonge.
20 Ayu anababatun a tur ao’owen, Kwa boro kwanarererey naatu kwanigagamat baise tafaram naben nakawasa. Kwa boro kwaniyababan, baise kwa a yababan boro nabotabir yasisir namatar.
21 Ambomuni yu bakulu membai wali bakulu kuro toromona mindili nomba pereremo. Nalo bakulumu kanopa lipelie yu oi umbuni mepa moromo mele komu tindipe bakulu te yunge lapuna mepalie yu tono kolopa moromo.
21 Babin anatoub ana veya nakabom ebiyababan na’atube anayabin biyababan ana veya i na kabom; baise anamaramaim kek tufuw, i ana biyababan inatbuhuruw anayabin kek tafaramamaim tufuw i ebiyasisir.
22 Eno aku tepala. Eno tiye kolopo pumbo nio wali akumunga eno kinye kamelena mindili tepili moromele. Nalo eno altopo kanombo wali eno tono kolongela. Eno tono kolko molonge ulumu imbo teni manda pipi naa timbelo.
22 Imih kwa auman. Boun i kwa a veya kwaniyababan, baise ayu boro kwa ana’iti maiye naatu kwaniyasisir naatu men karam yait ta kwa a yasisir biyane nabosair.
23 Na altoko kanonge wali enoni na ungure altoko naa waltindinge. Enondo ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Arando melte molo ungu te molo ulu te konge teamili ningolio ningemuni, nanga imboma moromolo ningo konge tenge wali Arani konge teko waliko pilinge melema eno timbelo.
23 Nati anamaramaim o men yait ta ayu isou sawaramih inafefeyan. Tur anababatun a tur ao’owen, sawar abistan isan ayu wabu’umaim inabifefeyan, ayu Tamai boro nit.
24 Oi enoni nanga imbina melte konge naa teringi. Konge teko likolio wali eno paa tono kolonge.”
24 Marasika na iti boun kwa men yait ta iti na’atube ayu wabu’umaim fefeyanamih. Boun kwanafefeyan, naatu kwa boro kwanab, naatu kwa boro mar etei yasisiramaim kwanama.
25 “Na lombili andolima, nani eno unguma nimbo timboindo takiraki ungu iko kau toro. Nalo altopo enondo aku tepo naa nimbo. Arani ulu teremoma tumbi tipo nimbo timbo.
25 “Ayu mar etei kawen turamaim ao kwanowar sawar, mar i enan ayu boro men kafa’imo kawen turamaim anao, baise ayu Tamai isan i boro mutufor bebeyanamaim anao kwananowar,
26 Aku walimunga nanga imbina konge tenge. Nani kau enonga nimbo Arando konge tendembo ungu aku tepo naa nio. Aku molo.
26 Nati ana veya’amaim kwa boro ayu wabu’umaim kwanafefeyan. Ayu ao i men kwa au kou anabat Tamai anifefeyanimih.
27 Enoni na konopu mondoko, na Gote kinye molopolio ya maina ondu enoni paimbo aku terimu ltemo ningo ipuki tirimele akumunga Arani eno konopu mondoromo.
27 Aiyabin, Tamai i taiyuwin kwa isa ebiyabow, anayabin kwa ayu isou kwabiyabow naatu kwabitumatum ayu i God iyafaru ana.
28 Oi Ara molorumuna molopo maina mainye oru. Kinye maimu tiye kolopo Ara moromona pumbo,” nimu.
28 Ayu Tamai iyafaru ana, tafaram wanawanan arun abow aremor, boun ayu tafaram abihamiy naatu anan Tamai biyan.
29 Yu lombili andolimani ningeindo, “A, kinye ungu iko naa toko tumbi tiko kau nino ungumu lino piltimolo.
29 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hi’o, “Bounabo tur bebeyanamaim ku’o’o naatu men kawenamaim ku’o’omih.
30 Imbo teni nu ningo tumbi tingei mele molo. Nu uluma pali liko manjirino. Lino aku tepo pilipolio nu Gote peya molkolio maina orunu nimbo ipuki tirimolo,” ningi.
30 Bounabo aki mataito’iwa’an a’i’itin o sawar etei i so’ob, naatu o men yait ta kukokok boro o isa baibat nabow natit. Aki iti’imaim i’obaiyi abitumatum o i Godane ina.”
31 Aku teko ningi wali Jisasini enondo nimbeindo, “Na Gote peya molopolio maina mainye oru, akumu kinye ipuki tirimeleya.
31 Jesu iyafutih eo, “Kwa bounabo kwabitumatum?”
32 Pileio! Wali te wendo ombalo, molo, kano walimu oi wendo omo lemo, kano walimunga imbo lupemani eno toko bili bala tinge. Aku wali na nanu molambo ningo na tiye kolko eno yu mele mele kunduko ltenge. Nalo na nanu naa moro, Ara kinye kopu tepo morombolo.
32 “Baise veya i enan, naatu na titaka, anamaramaim kwa boro na’abargiyi taiyuw a bar a merar na’at kwanabihir. Ayu boro kwanihamiyu nakutatabu ana bat. Baise ayu men akisu anayabin Tamai ayu airi ama’am.
33 I ungu nimbo tipolio eno na kinye konopu tendekuna pupili molamili. I mai kombuna umbuni awini wendo oromele nalo konopure naa leangei. Aku ambe telka, nani i mai kombumunga uluma pali topa maindo munduru,” nimu.
33 “Ayu sawar etei ao kwanowaraka, saise ayu wanawana’umaim kwanama’am kwa karam boro tufuwamaim kwanama. Iti tafaramamaim kwa boro yare wanawanan kwanarun kwani’akir. Baise kwanafair kwanabat! Ayu Tafaram aigegesair.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.