João 15

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jisasini yu lombili andolimando nimbeindo, “Na unjo wain paimbomu. Ara yu unjo wain poinye nokoromu iyemu.
1 “Ayu i ai an anababatun, naatu Tamai i masaw Matuwan.
2 Na Unjomu. Nanga koumani mongo naa toromoma pali Arani langopa wendo lteremo. Kou mongo toromoma pali penga tepa angilipe kamukumu mongo pulumu topili nimbe yuni akumanga unjo kola keri ltemoma langopa wendo lipe tepa amenge teremo.
2 Ayu famufamu ro’oro’on men ebiw gewas boro na’afuw nisaroun, naatu ro’oro’on ebiw gewas boro famufamu natobubunei saise ro’o’ro’on moumurihika niw naya.
3 Lombili andolima, eno nimbo tiro ungumuni enonga konopu keri oi wendo lipo konopu tepo amenge tendu, eno konopu kake tepili moromele.
3 Kwa i marasika kwaigewasin sawar, anayabin ayu turamaim ao kwanowar sawar.
4 Unjo kouma paka tepa wendo oromomuni manda mongo toromo, aku teko eno na kinye molko, na eno kinye molombo wali eno manda molko ulu pulu pengama tenge. Kou te kerepa mainye omba ltemomu altopa mongo naa toromo. Kou unjona ola paka tepa angimomu yu mongo toromo. Aku teko eno na peya kopu tepo molamili naa ninge lemo eno teaio nio uluma manda naa teko nanga kongono manda naa tendenge.
4 Wanawana’umaim kwanitubonen kwanama, naatu ayu kwa wanawanamaim anitubonen anama. Famen akisin men karam taiyuwin niw ro’on nayai, baise i boro ai naiwan nituw. Ef ta’imon kwa ayu wanawanau kwanitubonen boro ro’oro’o moumurihika kwanaya.
5 Na unjomu, eno kouma. Kou paka tepalie unjona angilipe mongo toromo mele eno na kinye kopu teko molko na eno kinye kopu tepo molopo aku temolo lemo nani teaio nio mele eno manda teko nanga kongono manda tendenge. Eno na tiye kolko eno na kinye kopu teko naa molonge lemo nanga uluma eno manda naa tenge.
5 “Ayu i ai, naatu kwa i ai famefamen, o yait ayu wanawana’umaim inabituwabon naatu ayu o wanawananamaim anabituwabon, i boro ro’oro’o moumurihika naya; anayabin, o akis men karam boro inasinaf namatar.
6 Unjo kou langoko wendo liko ltekolio, koromo wali aku kouma liko tipena tukuruku teremele. Aku tepala, imbo te na kinye naa tenge tipe molopalie ulu pengama naa temo lemo unjo kou kololima teremele mele yu aku ulu tenge.
6 O yait ta ayu airit men tanibitubonen na’at, i boun ai famefamen hituw batabat kekerer na’atube, nati boro hina’o’on wairaf wan hinaroura’aten hinikubaren hina’arat.
7 Eno na kinye kapu teko molko nanga unguma enonga konopumanga pepili pilko liko molonge lemo ulu te teamboa ningo, ungu te pilemboa konopu leko, melte molo lembalomu liemboa ningo, Ara konge tenge mele yuni ee nimbe tendembalo.
7 O yait ayu wanawana’umaim inabitubonen naatu ayu au tur o wanawanamaim nabitubonen na’at, o a kok abistan isan kufefefeyan o boro anit.
8 Eno nani teaio nio uluma paa ainye meko tenge wali eno tenge mele imbomani kanokolio eno paimbo Jisasinga lombili andolima ltemo konopu lenge. Eno ulu tengemuni Ara imbi molombalo.”
8 Kwa ro’oro’o moumurihika kwanaya’ay kwa boro taiyuw kwana’inani, kwa i ayu au bai’ufununayah naatu Tamai ana gewasin boro sabuw kwani’obaiyih.
9 “Arani na konopu mondoromo mele nani eno konopu mondoro. Eno nanga konopu mondoli imboma molko paio!
9 Tamai ebiyabuwu na’atube; kwa abiyabuwi. Au yabowamaim kwanitubonen kwanama.
10 Arani nando tewi nimo ungu manema lombilipo teromunga yunge konopu mondoli iyemu molopo puro mele enoni aku teko nani teaio nio ungu manema pilko liko tenge lemo aku ulu tengemunga nanga konopu mondoli imboma molko punge.
10 Kwa ayu ou’obaiyunen tur kwanabobosiyasiyar na’at, boro ayu au yabowamaim kwanitubonen kwanama, boun ayu Tamai ana’obaiyunen tur abosiyasiyar naatu i ana yabowamaim aitubonen ama’am na’atube.
11 Na tonore tepili moro mele eno aku teko tono kolko molangei nimbo i unguma nimbo tiro.
11 “Ayu a tur aowen kwanowar sawar saise au yasisir kwa wanawanamaim nama, naatu kwa mar etei yasisiramaim kwanama.
12 Teangei nimbo mane tiro ungumu i tepa: Nani eno konopu mondoro mele enoni enongano nendo yando aku teko konopu mondaio.
12 Ayu au obaiyunen tur i iti. Turanah bairi kwaniyabowbonen, ayu kwa abiyabuwi na’atube.
13 Imbo teni yunge kanopa lili imboma konopu mondopalie eno kolo nimbelie kolomo lemo yuni konopu mondoromo mele olandopa, we imbomani konopu mondoromele mele mainyendopa.
13 Yait ta ana ofonah isah namomorob na’at, nati ebi’obaiy i ana yabow ra’at kwanekwan.
14 Nani enondo teaio nio ungu manema tenge lemo eno nanga kanopa lili imboma molonge.
14 Ayu obaiyunen tur abistan sinaf isan ou’uwi, i kwanasisinaf na’at, kwa i ayu au ofonah.
15 Kinye nani enondo altopo nanga kendemandema naa nimbo, nanga kanopa lilima nio. Ambe temona, kendemandema enonga nokoli iyemuni uluma tepa konopu lepa andopa moromo mele eno naa nimbe tirimo naa kanoko naa pimelemunga kinye enondo aku tepo nanga kendemandema ungu naa nio. Iye tenga kanopa lilima kau iyemu yu andopa moromo mele nimbe tirimona pimele. Aku tepa pilipolio nani enondo nanga kendemandema ungu naa nio. Arani nando nimbe tirimuna pioma pali eno nimbo tiro kala nani eno nanga kanopa lili imboma nio.
15 Ayu boro men kafa’imo kwa isa akir anarouw ana’af, anayabin akir orot i men so’ob ana orot ukwarin abistan esisinaf. Nati efanin ayu kwa isa au ofonah arouw ao’o, anayabin ayu Tamai biyanane tur abistanawat anonowar etei’imak a tur aowen kwanowar sawar.
16 Enoni na linonga Awilimu ningo kanoko naa ltingi, molo. Enope nanga iyema molangei nimbo nani kanopo ltiu. Eno pungo, teaio nimbo mele aku teko nanga kongono tendangei! Aku ulu penga tengeima tukume pepili nimbo nani enondo nangama nimbo eno kanopo lipo na lombili waio niu. Akumunga Ara lino Awili Jisasinga imboma moromolo ningo mele te konge tenge wali yuni pilipelie konge tenge melemu eno tipe enonga tendembalo.
16 Kwa men ayu kwarubinu, ayu kwa arubini naatu atarbaiyuni kwanatit kwanan kwaniw ro’oro moumurihika kwanaya–nati ro’o’ro’on boro men hinamun. Naatu abistan isan ayu wabu’umaim kwafefefeyan Tamai boro nit.
17 Nani eno ungu mane tipolio nanga imboma enongano nendo yando paa konopu mondaio nio.”
17 Iti i ayu ou’obaiyunen tur. Turanah bairi kwaniyabowbonen.
18 “We maina imbomani eno kinye opa pule tonge wali aku teko oi na kinye opa pule toringi melela. Opa pule tonge karolo ulumu teremele konopu leaio.
18 “Kwa sabuw hinabifutuwi na’at, kwa kwanaso’ob nati ayu wan ifutuwu’ubo kwa uf ifutuw.
19 Eno we imboma kinye konopu tendekuna pupili molemalanje we imbomani eno linonga imboma ningo konopu mondolemala. Nalo eno we imboma kinye eno manga pupu tendekumu molo. Eno mai kombuna uluma tiye kolko nanga imboma molangei nimbo kanopo ltiumunga we imbomani eno kinye opa pule toromele.
19 Kwa tafaram nowan kwanama’am na’at, tafaram boro niyabuwi nowan na’atube kwanamatar kwanama, kwa i men iti tafaram nowan, baise kwa tafaramane arubini abotaiti kwatit. Nati isan tafaram kwa ebifutuwi.
20 Nani eno nimbo tindu unguma konopuna pilko molangei! Nani oi enondo nimboindo, kongono tendeli imbo teni yunge nokoli iyemu mainyendo, yu iye nomi kelkele naa toromo nindu kanomu. Aku teko na mindili liko tirimele mele eno kape aku teko mindili liko tinge. Nanga ungumu pilko liko tenge tirimele imbomani enonga ungumu pilko liko tenge tingela.
20 Iti tur kwa isa ao’o i a notamaim nama. ‘Orot ana bowayan i men ra’at ana orot ukwarin natabirimih.’ Kwa hinarabi hinabi’a’afiyi na’at, ayu auman hirabu tibi’afiyu. Ayu au bai’obaiyen hinabobosiyasiyar na’at, kwa auman boro hinabosiyasiyari.
21 We imbomani Na Lipe Mundurumu Iyemu liko naa manjikolio, eno nanga imbi leko kongono tendenge wali eno mindili liko tinge.
21 Ayu wabu isan, kwa isa boro iti na’atube hinamatar. anayabin i men hiso’ob yait ayu iyunu ana.
22 Na imboma moromelena ombo ungu te naa nilkanje enoni Goteni lipo mundumbo nimbe panjirimu iyemu liko tui tiko, aku teko ulu pulu keri naa telemala. Nalo kinye na paimbo Goteni lipe mundurumuna ondu iyemu liko tui tirimelemunga ulu pulu keri paimbo naa teremolo manda naa ninge.
22 Ayu men atan biyah atatit naatu tur gewasin men atao hitanonowar na’at, kakafin isan boro men ubar hitabaimih; baise boun boro men hai kakafin isan hinifufuwenamih.
23 Imbo te na kinye opa pule tomo lemo aku imbomuni Ara kinye kape opa pule toromo.
23 Yait ayu ebifutuwu Tamai auman i ebifutuw.
24 Kongono lupe lupema, oi imbo teni ulu enge nilima naa terimu mele nani enonga tuku tingina ombo naa telkanje enoni na liko umbulu tiko ulu pulu keri teremele mele naa telemala. Nalo ulu enge nili teruma kanokolio kape Ara ilto kinye opa pule toromele.
24 Ayu wanawanahimaim asisinaf men yait ta sisinaf na’atube asinafumih, imih i boro men kakafin hitasinaf. Baise boun ina’inan hi’itah, naatu ayu Tamai airi’ika hikwahiri.
25 Nalo enonga ungu mane te Gotenga Bukuna moromo mele ara tirimelemunga aku ulu teremele. Bukuna ungu te moromo mele i tepa,
25 Baise iti mamatar, i abistanawat hai ofafaramaim hi’o hikikirum i na iturobe, Anayabin en ayu hifutuwu.
26 Ara kinye Lipe Tapondolimu kinye morombelena pumbolio enonga tapopilimu tipo mundumbo akumu ombalie nimbelomuni, nanga ulu tero mele eno nimbe timbelo. Eno Lipe Tapondolimu yu Paimbo Ungu Nimo Mini Kake Telimu, yu Ara kinye molopalie oromo Minimu.
26 “Ayu boro Baibaisayan aniyafar nan, nati i turobe ana Anun Kakafiyin, i boro Tamai biyanane niyafar nan kwa biya natit, naatu ayu isou boro nao rerereb.
27 Nalo Minimu yuni kau nanga ungumu naa nimbe timbelo. Eno na kinye oi pulu polopo molorumulu mele kinye yandopa moromolomunga eno kape nanga ungu tapoko nindili iyema moromelela.”
27 naatu kwa auman boro ayu isou kwana’orerereb, anayabin no aneika kwa ayu bairit tama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.