João 13

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Israel imbomani Goteni oi Pasova walimu kinye terimu mele liko manjingeindo kongi sipsip nongei walimu otilikondo ombai terimu. Jisas yu nondopa mai kombu tiye kolopa Lapa moromondo pumbelomunga lipe manjirimu. Yuni yunge maina moloringi imboma kinye andopa konopu mondopalie kolombai terimu wali eno paa lakopa konopu mondopalie yu pumbe kolorumu.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Jisas yunge opa pule iyema Saimon Iskariot malo Judasini lipe timbelo ungumu kuromanga iye nomi awili Sataneni Judas yunge konopuna oi toperope tipili, Jisas kinye yu lombili andolima kinye ipupene langi nongo moloringi.
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Jisas, Lapani melema pali yu nokowi nimu pilipelie, yu Gote tiye kolopa mainye orumu altopa Gote moromona olando pumbei terimu, pilipe molorumu.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 Aku ulu pilipelie, yu langi nongo moloringi polomu tiye kolopa ola angilipelie yunge ola wale pakoli pakorumumu kulupe wendo lipe noipe, ulke pulu imbomanga kimbo kulumie tondongeindo kendemande imbomani teringi mele yuni kangi kulu toli maminye te lipe panjipelie nimumuni,
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 plet tenga no ondopa mundupe yu lombili andolimanga kimboma pulu polopa kulumie tondopa kulu toli maminye porona panjirimumuni kulu tondorumu.
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Kulumie topalie kulu tondolipe ombalie Saimon Pita molorumuna orumu wali Pitani yundo nimbeindo, “Awilimu, nuni nanga kimbomu kulumie tondoni terenoya? Aku manda molo,” nimu.
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Jisasini topondopa yundo nimbeindo, “I tero mele nu kinye naa liko manjirino nalo akilio liko manjinio,” nimu.
7 Jesus respondeu:
8 Pitani yundo nimbeindo, “Nu nanga iye Awilimu kani kinye kape altoko kape nuni nanga kimbo talo kulumie paa naa tondonio, molo,” nimu. Jisasini nimbeindo, “Kulumie naa tondondu lemo na nu kinye peya kopu tepo naa molombolo,” nimu.
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Pitani aku nimu ungu pilipelie nimbeindo, “Awilimu, aku ulu tembalo kani kimbomu kau molo! Kimbo ki kape kangima pali kulumie tondowi!” nimu.
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Jisasini nimbeindo, “Imbo te yunge kangima pali kulumie topalie pele yu kombu tenga purumo wali yunge kimbona mai angimo kelepa kulumie toromo wali yu kangima pali altopa kake teremo. Kinye eno kake tepili moromele, nalo eno palire molo,” nimu.
10 Aí Jesus disse:
11 Waye moloringimanga iye teni na lipe nanga opa pulema langi nimbelie lipe timbei teremo lemo lipe manjipelie kano iyemu konopu kalaro molopili moromo nimbeindo ungu iko topa eno palire kake tepili naa moromele nimu.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Kano wali yuni enonga kimboma kulumie topa pora tindipe, yunge kulupe noirimu kano wale pakoli lipe pakopa mainye molopalie nimumuni, eno waltindipelie nimbeindo, “Nani, kinye enonga tendendumunga ulu pulumu enoni liko manjirimeleya?
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Enoni na Ungu Mane Tilimu ningo, Awilimu ningo imbi tirimele. Aku imbi talo paimbo tirimele, na aku tepo moro.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Na enonga Awilimu molopo enonga Ungu Mane Tilimu moro nalo kinye enonga kimboma kulumie tondondu kani eno kape nendo yando enongano kimbo kulumie tondangeila nio.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 I ulu pulumu nani eno teangei nimbo lipo ondoro kani enoni aku teko akilio kape teaio! Kimbomundo kau naa nio. Eno imbo pengama molopolio lupema lipo naa tapondomolo naa ningo, kendemandema mele molamili ningo molangei nimbo i ulumu tero.
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 Nani enondo ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Kongono tendeli imbo teni yunge nokoli iyemu maindo yu iye nomi kelkele naa topili. Imbo kongono pumbe tenderemo imbo teni yu kongono pumbe tendepili nimbe mundurumo imbomu akumu maindo na paa olando aku tepa manda naa nimbelo kani na enonga Awilimu molopolio enonga kongono keri te tendero aku mele eno imbo lupemanga aku teko kongono tendaio!
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Enoni i unguma pilko kondokolio nio ulu tenge lemo Goteni eno tepa tono kondombalomunga paa tono kolonge.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 Nani enondo nio akumu eno palindo naa nio. Nanga iyema nimbo oi kanopo ltiu, nalo Gotenga Bukuna ungu te moromo mele aku tepa wendo opili nimbo enonga imunana iye te kanopo ltiu. Aku ungumu moromo mele i tepa:
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 Aku ulumu wendo ombalo kinye na paimbo oi molorumu, kinye molopa kau purumo iyemu lepamo ningo pilengei nimbo aku ulumu oi wendo naa opili nani aku ungumu eno nimbo tiro.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Enondo ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Imbo te nanga kongono tendepuwi nimbo lipo munduro imbomu kombu tenga pumbe imbo te moromona purumo kinye paa orono, peya molambili owi nimo imbomuni na kape peya molambili owi nimola. Nando peya molambili owi nimo imbo akumuni na lipe mundurumu iye Ara kape peya molambili owi nimola,” nimu.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Jisasini aku tepa nimbelie nimumuni, yunge konopu paa umbuni terimu kolo yu lombili andoli iyemando nimbe tipelie nimbeindo, “Nani eno ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Eno moltomele iyemanga teni na lipe opa pulemanga kindo timbelo,” nimu.
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Yuni aku nimu ungu pilkolio lombili andolima enongano nendo yando kumbekerena ne kana ya kana tekolio i ulumu narini tembalonje konopu leringi.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Enonga iye te, Jisasini paa konopu mondorumu aku iyemu Jisas kinye kopu tepa molorumu.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Akumunga Saimon Pitani aku iyemundo mai kuye lepalie nimbeindo, “I narindo nimonje? Waliko piliwi!” nimu.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Kano wali lombili andoli kanomu Jisas kopu tepa molopalie yundo komuna olo topalie nimbeindo, “Awilimu, narindo ninoya?” nimu.
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Jisasini topondopa nimbeindo, “Nani langi te lipo timbo iye akumundo nio,” nimu. Aku tepa nimbelie langi te lipe Saimon Iskariot malo Judas tirimu.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Jisasini langi tirimumu Judas ltimu wali yunge konopuna kuromanga nomi Satan tukundo purumu kinye Jisasini yundo nimbeindo, “Tembo konopu lteno ulumu welea pungo tepuwi!” nimu,
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 nalo langi peya nongo moloringi iyema Jisasini Judasindo ungu nimumunga pulumu naa liko manjiringi.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Judasini enonga kou walemu nokondoromomunga mareni pilkolio Wai Kake Telimanga langi nomolo mare pumbe topo topa lipupili nimbe nimunje molo imbo koropama lipe tapondopa kou mare pumbe tipupili nimbe nimunje konopu leringi.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Judas langi tirimumu lipelie walitikale omba pena purumu wali kombu tumbulu topa pepili purumu.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Judas Iskariot pena purumu kinye Jisasini we lombili andoli ulkena peya moloringimando nimbeindo, “Kinye na Iyemunga Malo imbimu paa olandopa molombai teremo. Kano kinye nanga imbi paa olandopa molombalomunga Gotenga imbimu kape paa olandopa molombalo.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Aku wali na Iyemunga Malo imbi paa olandopa molombalomunga Gotenga imbimu paa olandopa molomo lemo Goteni kano iyemunga imbimu kinye waye talo paa olandopa molopili nimbelo. Aku nimbelomu paa nendo mundupe nimbelo.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 Nanga bakuluma, na eno kinye alaye kolo molto. Altoko enoni na koroko kelenge. Juda iye awilima oi aku tepo nindu mele kinye enondo aku tepo nimbo tiro. Na pumboi tero kombu akuna eno manda naa onge.
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 Eno teangei nimbo ungu mane koinjongamu eno nimbo tiro. Eno nendo yando konopu mondangei! Nani eno konopu mondondu mele eno nendo yando aku teko konopu mondangeila!
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Eno nendo yando konopu mondonge lemo aku teko tenge wali we imbomani kanokolio eno nanga ki tipi kanoli imboma ltemo ningo kanonge,” nimu.
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Saimon Pitani yu waltindipelie nimbeindo, “Awilimu, nu tena puniya?” nimu.
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Pitani waltindipelie nimbeindo, “Awilimu, nu puni aulkena na i teli oi ambe temona manda lombili naa omboya? Nunge opa tondopolio na kolondu lemo manda,” nimu.
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Aku nimu ungu pilipelie Jisasini topondopa nimbeindo, “Nuni paimbo nanga tondoko kolonioya? Nani nundo ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Kera gula oi ko naa topili Jisas naa karo ningo wali yupoko tendenio,” nimu.
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.